S Anom Fresl, direktoricom konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR) i predsjednicom HUP – Udruge profesionalaca za fondove Europske unije, razgovarali smo o novom sedmogodišnjem financijskom razdoblju EU i očekivanjima, nedostatku stručnjaka za provedbu EU projekata, najčešćim pogreškama u provedbi, o tome kako smo iskoristili prošlo financijsko razdoblje, ali i što nas očekuje na konferenciji Kako se pripremiti za novo financijsko razdoblje 2021-2027. – Učimo iz iskustava strateškog razvoja i provedbe EU projekata drugih zemalja članica EU, 6. i 7. ožujka u Trakošćanu.

Od početka u EU fondovima i direktorica ste jedne od najvećih naših tvrtki za EU fondove. Koliko ste ljudi i tvrtki savjetovali i educirali vezano uz EU projekte?
U sustavu EU fondova sam uistinu od samih početaka, od Ministarstva financija i Središnje agencije za financiranja i ugovaranje programa i projekata EU, nakon čega sam 2009. otvorila vlastitu tvrtku, a nedavno sam ponovno izabrana na mjesto predsjednice HUP – Udruge profesionalaca za EU fondove. Savjetovala sam više od 350 EU projekata, bila stručni savjetnik javnoj upravi na 20-ak projekata tehničke pomoći. Iza sebe imam više od 500 dana edukacija po Hrvatskoj i šire. Odaziv i interes za EU fondove je jako velik, što se vidi i iz zadnjih natječaja za male i srednje poduzetnike u kojima su prijavitelji na dostupna sredstva aplicirali u roku od svega par sekundi. 

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac navela je da nam nedostaje 2700 stručnjaka za provedbu EU projekata. Kako privući i zainteresirati ljude, što radimo po tom pitanju, imamo li konkretne brojke? 
Broj od 2700 stručnjaka je upravo moja tvrtka PJR dobila temeljem opsežnog istraživanja koje smo proveli unutar projekta Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Istražili smo apsorpcijski kapacitet oko 500 korisnika EU fondova, i to je broj kvalificiranih stručnjaka koji se potvrdio da nedostaje na razini Hrvatske. Radi se puno, mnogo je edukacija, usavršavanja, seminara upravo za osposobljavanje. Mi smo u PJR-u pokrenuli mentorski program EUment kojem je cilj obrazovati studente, sve one koji traže ili mijenjaju posao ili koji su juniori u organizacijama i žele biti sposobniji, a vide priliku za to u EU fondovima.  Program traje šest tjedana i osoba prolazi svaki odjel u tvrtki te se upoznaje i radi sa stručnjacima. Veliki je interes za ovaj, a vjerujem i druge programe. Naš najstariji i najposjećeniji program edukacije je PJR Akademija – simulacija provedbe EU projekta kroz petodnevnu edukaciju. Nakon svih ovih godina otkad ga izvodimo, upravo po njemu vidimo sve veću zainteresiranost jer svakim izvođenjem imamo nove polaznike zainteresirane za učenje. 

Tko najviše koristi i povlači novac iz EU fondova? Koliko smo uspješni po povlačenju, koliko po upotrebi?
Najviše novca povlači Finska, najslabije Španjolska. Po dostupnim informacijama Europske komisije iz rujna 2018., Hrvatska je na 21. mjestu po ugovorenim sredstvima – 58%, te na 27. mjestu po isplaćenim sredstvima EU fondova – 14%, od 28 zemalja članica. Po podacima MRRFEU koji su recentniji, ugovoreno je 68 i isplaćeno 17%.  Vremena za unaprjeđenje ima još dovoljno do kraja razdoblja financiranja, a paralelno se Hrvatska mora pripremiti za novo razdoblje 2021-2027. u kojemu će se niz pravila izmijeniti, a od korisnika će se očekivati veći vlastiti financijski kapaciteti, ne samo ljudski. Stvarne učinke EU fondova na zaposlenost, gospodarstvo, kvalitetu javne uprave te razna područja u koja se ulaže u RH ipak još moramo pričekati, i to par godina da se veći dio projekata završi i njihovi efekti počnu djelovati na društvo.

Kako se onda trebamo postaviti uoči novog razdoblja, gdje smo najčešće griješili?
Najveći problem su zasigurno usporenost sustava i nerealni ciljevi. Početkom svake godine izlaze indikativni planovi s popisima svih natječaja koji se planiraju otvoriti u toj godini i uvijek je naveden datum otvaranja natječaja. Svi natječaji uvijek kasne, neki i po pet-šest mjeseci. U ovom trenutku za europski socijalni fond uopće još nema najave natječaja za 2019., a već je sredina veljače! Svaki natječaj je poseban, zahtijeva posebno razmatranje mogućnosti, vrijeme pripreme te najvažnije ljudske i financijske resurse. Jednom kad se natječaj otvori i projekt pošalje, slijedi čekanje na rezultate koje je znalo trajati i po godinu dana, a poduzetnicima i njihovim tržištima je to predugo. Oni koji uspiju nailaze na nove probleme u provedbi projekata, najčešće greške su u javnoj nabavi i nepostizanju pokazatelja uspjeha projekata. Ono što će reći svaki konzultant jest da treba biti realan. Primamljivo je napisati da ćete zaposliti 10 radnika jer to, primjerice, donosi najviše bodova u ocjenjivanju projekta, ali treba biti realan jer ako se na kraju projekta tih 10 novih radnih mjesta ne otvori, onda niste ispunili pokazatelje, snosit ćete odgovornost i vraćati dio primljenih EU sredstava. 

Što nam donosi novo financijsko razdoblje 2021. – 2027. Kakvi su izazovi pred nama?
Novo financijsko razdoblje donosi veliki broj promjena. Za Hrvatsku je ovo vrlo izazovno razdoblje jer prvi put sudjelujemo od početka u planiranju i stvaranju novog sedmogodišnjeg financijskog okvira. Ova i sljedeća godina donose promjene unutar trenutačnih programa jer novca je sve manje, a time i natječaja. Neke od najvažnijih promjena su da će se ukupna alokacija u ESI fondovima smanjiti zbog izlaska Velike Britanije iz Unije; plan je da će iznositi 351,8 milijardi eura za sve članice, a iznos će biti dostupan kroz nekoliko različitih fondova zajedno. Iznos od 8,8 milijardi Hrvatskoj za razdoblje 2021-2028. može se gledati kao značajno smanjenje odnosu na prethodno razdoblje ako se gleda apsolutna alokacija, no ako se gleda koliko je to novca po stanovniku, relativno smanjenje ne postoji zbog pada broja stanovnika u RH. Najveća promjena je da će maksimalna stopa financiranja za manje razvijene regije s 85%, u što spada Hrvatska, biti smanjena na 70 posto.   

U Trakošćan stižu vodeći stručnjaci

Što nas očekuje na konferenciji u Trakošćanu i koje su teme?
Dolaze nam mnogi strani predavači, predstavnici korisnika i Europske komisije, između kojih i Vittoria Alliata di Villafranca, ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku EK i jedna od autorica pravila za novo financijsko razdoblje. Teme konferencije su predstavljanje zakonodavnog paketa i mogućnosti u ESI fondovima za razdoblje 2021-2027. godine, proces pripreme strateškog okvira u RH, primjeri iskustava država članica u uspješnom strateškom planiranju i odabiru područja ulaganja, očekivanja od pravila provedbe projekata u novom razdoblju, primjeri iskustava zemalja članica u provedbi projekata – kako naučiti iz vlastitih pogrešaka uz razmjenu iskustava kroz pitanja i odgovore s predstavnicima institucija i predstavnicima korisnika zemalja članica.