U povlačenju više od milijarde eura godišnje iz EU fondova, koliko će nam biti na raspolaganju ulaskom u EU, veliku ulogu odigrat će konzultanti. No, kako se mnogi žale, na konzultantskom je tržištu nered – od poplave loših tvrtki i nelojalne konkurencije do loše komunikacije s tijelima državne uprave, pa su pokrenute inicijative za osnivanje stručnih udruga. Hrvatska gospodarska komora u završnoj je fazi osnivanja udruge konzultanata za EU fondove, a cilj je da se uvede red na tržište  i stvori referentna lista konzultanata. Udruga bi, saznajemo, trebala biti osnovana početkom travnja, a još se radi na izradi kriterija koje će tvrtke morati zadovoljiti kako bi bile članice. Jedan od njih bit će i potpisivanje etičkog kodeksa.  

Postaviti standarde kvalitete 
Svi čelnici konzultantskih tvrtki koji rade na pripremi projekata za EU fondove koje smo kontaktirali pozdravljaju inicijativu HGK te navode poteškoće s kojima se susreću. Andrea Vugrinović, direktorica tvrtke Superna iz Čakovca, specijalizirane za pripremu projekata poslovne i regionalne infrastrukture, zaštite okoliša i tehnologije, ističe kako bi rado bila član konzultantske udruge. Očekuje da se tako postave jasni standardi kvalitete konzultanata, a u konačnici i standardi certificiranja, kako bi se jasno vidjele reference pojedinih tvrtki. Direktorica Superne, tvrtke koja zapošljava 13 ljudi, kao jedan od većih problema s kojima se susreće navodi nelojalnu konkurenciju koju im predstavljaju razvojni i poduzetnički regionalni centri. Kako objašnjava, takvi centri, zbog skromnih dotacija od gradova ili županija, prisiljeni su izaći na tržište sa svojim uslugama. No, kako ipak primaju određen iznos dotacija, mogu ponuditi daleko jeftiniju uslugu. Dodaje i da, unatoč mnoštvu konzultantskih tvrtki, na tržištu još ima mjesta za nove. Superna inače radi na pripremi 13 projekata  za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, dva za natječaj Eko inovacije u okviru europskog fonda za konkurentnost i inovacije te još nekih. Problem nelojalne konkurencije koje predstavljaju razvojne agencije i poduzetnički centri navodi i Alen Novosad, direktor konzultantske tvrtke Eurovision, no ističe još jedan problem –  nedostatak suradnje državne uprave s konzultantima i javnošću. Bilo bi dobro, kaže, da državna uprava ponekad sluša konzultante koji gotovo svakodnevno komuniciraju s korisnicima kojima su sredstava namijenjena te znaju probleme s terena.

"Država treba jasno pokazati okvire, odnosno koja su prihvatljiva ulaganja, u kojim područjima i pod kojim uvjetima", tumači, nadajući se da će udruga pomoći u rješavanju tog "komunikacijskog šuma". Iako ne postoje procjene vrijednosti konzultantskog tržišta u Hrvatskoj, Novosad, čija je tvrtka specijalizirana za pripremu projekata prometne i turističke infrastrukture te zaštite okoliša, otkriva da se provizije konzultanata kreću od dva do 10 posto od ostvarenih bespovratnih sredstava. No, kako navodi, trenutačno najviše zarađuju na organizaciji radionica i tečajeva. Za tvrtku Sense Consulting, koja godišnje radi na pripremi 100-tinjak projekata za prijavu na EU fondove, osnivanje udruge može imati samo pozitivne efekte na razvoj gospodarstva te na uspješnije povlačenje EU sredstava. Tatjana Horvath, konzultantica iz Sense Consultinga, ističe da postoje brojni uspješni primjeri iz zemalja EU u kojima su udruge konzultanata odigrale važnu ulogu u pripremi i provedbi projekata te kao spona između privatnog i javnog sektora. No, upozorava: "Da bi udruga  uspješno djelovala treba jasno definirati uvjete koje konzultantske tvrtke ili konzultanti moraju zadovoljiti kako bi postali i ostali članovi udruge, poput referentne liste odrađenih projekata, stručnih znanja i edukacije te postotka prolaznosti projekata za koje je pripremljena dokumentacija." 

Koristan izvor za poduzetnike 
Po njenom mišljenju, najviše koristi od osnivanja udruge imali bi zapravo poduzetnici. "Sada poduzetnici nemaju relevantan izvor informacija na temelju kojeg mogu procijeniti je li konzultant s kojim razgovaraju kvalitetan i stručan. Također, konzultanti su na tržištu i svakodnevno razgovaraju s poduzetnicima, iz tog razloga mogu jasno i kompetentno institucijama komunicirati njihove potrebe", navodi. Ona smatra da u Hrvatskoj na tržištu nema dovoljno kvalitetnih konzultanata za izradu dokumentacije za EU projekte, a najveći izazov je educirati tržište i poduzetnike o načinu pripreme i provedbe projekata. "U prvoj fazi svaki naš razgovor s klijentima je edukacija", ističe. Posebno se pak, kako saznajemo, udružuju konzultantske tvrtke koje rade na pripremi i praćenju projekata iz europskog IPARD programa. Kristijan Mavrek, direktor Kaja Consultinga iz Čakovca, pokrenuo je tu inicijativu. Mavrek ističe da je za sada interes za udruživanjem iskazalo 60 tvrtki, a osnivačka skupština trebala bi se održati početkom svibnja. Do povezivanja, objašnjava, dovela ih je želja da budu dio radnih tijela i skupina pri Ministarstvu poljoprivrede koja izrađuju strategije i pravilnike po kojim se provode natječaji. 

Objaviti listu neuspješnih projekata
"Konzultanti najbolje znaju što se događa na terenu, a sudjelovanjem u radnim skupinama dobivali bi informacije na vrijeme", ističe. "Želimo da Ministarstvo valorizira naš posao jer smo mi ti koji odrađujemo preglede brojnih projekata od kojih samo neki imaju preduvjete za aplikaciju za IPARD program, a što iziskuje vrijeme i novac", kaže. Kao dodatan problem konzultanata koji rade na prijavi projekata za IPARD ističe dugotrajnost procesa. Od trenutka prijave do odobrenja projekta zna proći i do šest mjeseci, a za koje vrijeme tvrtke ne mogu naplatiti svoj posao. Da je rješavanje ovih problema važno govori činjenica da od ukupne alokacije sredstava koja će Hrvatskoj biti dostupna ulaskom u EU, čak 40 posto otpada na poljoprivredu. A upravo je s poljoprivrednicima teško raditi jer često nisu niti pripremljeni niti se snalaze s mnoštvom papirologije, ističe Mavrek, čija je tvrtka odradila 47 projekata, od kojih je pola završeno.

Kako najavljuje inicirat će i službenu objavu liste projekata koji nisu prošli, kao i konzultanata koji su na njima radili. "Cijeli proces prijave i provođenja projekata jako je transparentan te što je veća njihova prolaznost, manja je kontrola Europske komisije zbog čega je važno znati tko što radi i zašto neki projekti nisu prošli", govori. Podršku toj inicijativi daje i Stevo Žufić, direktor operativnog poslovanja tvrtke Adria Bonus iz Poreča, također specijalizirane za IPARD. Tvrtka je dosad angažirana na 73 projekta, navodi Žufić. "Važno je da zajedničkom suradnjom nađemo modus za opstanak i bolju poziciju na tržištu", ističe Žufić. Bez obzira što osnivaju vlastitu, specijaliziranu udrugu, i Mavrek i Žufić pozdravljaju inicijativu HGK-a. 

Članovi moraju imati listu projekata i pokazati postotak njihove prolaznosti
Tatjana Horvath, Sense Consulting

Treba objaviti listu projekata koji nisu prošli i konzultanata koji su na njima radili
Kristijan Mavrek, Kaja Consulting

Bilo bi dobro da državna uprava sluša konzultante koji komuniciraju s korisnicima 
Alen Novosad, Eurovision

Očekujem da se postave jasni standardi kvalitete konzultanata i, na kraju, certificiranja
Andrea Vugrinović, Superna

Važno je da suradnjom nađemo modus za opstanak i bolju poziciju na tržištu
Stevo Žufić, Adria Bonus

Najave
11.-13. travnja
Konferencija SLOVECRO
Inea Institut za jugozapadnu Europu organizira konferenciju SLOVECRO u Hotelu Ilirija u Biogradu na Moru. Cilj konferencije je predstaviti primjere dobre prakse povlačenja sredstva iz fondova EU.

17. ožujka
Mape opasnosti od poplava
Predstavljanje projekta "Razvoj Mapa opasnosti od poplava i mapa poplavnog rizika" održat će se  u Informacijskom centru EU, Trg Žrtava fašizma 6, Zagreb, u 10.30 sati.