Otkrivati i proučavati strana tržišta, razvijati poslovne vještine i ideje, te učiti procjenjivati rizik poslovanja, moguće je uz pomoć iskusnih poduzetnika iz zemalja EU, uključite li se u program za poduzetnike početnike (Erasmus for Young Entrepreneurs Programme), čiji je organizator i sponzor Europska komisija.

Program je namijenjen i onima koji nemaju nikakva poduzetnička iskustva, ali imaju ideju koju žele pretočiti u održivi poslovni plan, kao i mladim poduzetnicima s do tri godine iskustva. Dobiju li odobrenje od Europske komisije i putem baze podataka nađu odgovarajućeg partnera, dobit će priliku otputovati u neku od zemalja EU gdje će učiti od iskusnih poduzetnika. To je poduzetnicima država članica Unije dostupno od 2009. godine, a od veljače ove godine dostupan je i hrvatskima. Kako doznajemo iz Hrvatske gospodarske komore, posredničkoj organizaciji u programu, realizacija tog Erasmus programa već je počela. No, u bazi prijavljenih tek je jedan poduzetnik-početnik te jedan iskusan poduzetnik za kojeg postoji interes početnika iz Slovenije, no njihova imena nismo uspjeli doznati jer, kako objašnjavaju u HGK, još se čeka njihova službena potvrda od Europske komisije. Da je program inače dobro prihvaćen među poduzetnicima govore i brojke. Do sada se na njega prijavilo preko 5000 što novih, što već iskusnih poduzetnika, dok je provedeno 954 razmjena, stoji u izvješću EK za taj program za 2012. godinu.

Prema rezultatima dosadašnjih analiza, čak 90,4 posto sudionika izjavilo da ih je sudjelovanje u Erasmusu potaknulo da započnu vlastiti posao dok ih je 93 posto izjavilo da im je stečeno iskustvo značajno pomoglo u razvoju vlastitog posla. S druge strane, čak 87 posto iskusnih poduzetnika odgovorilo je da je rad s početnicima doprinio razvoju njihovog poslovanja. Najtraženije destinacije za učenje i usavršavanje su, prema dosadašnjem iskustvu, redom kompanije iz Španjolske, Italije, Francuske, Velike Britanije i Njemačke, a od djelatnosti najčešće se biraju promocija i mediji, turizam, ICT, konzultantski poslovi i arhitektura. Na internet stranicama Erasmus programa mogu se naći brojne zanimljive priče o poslovnom povezivanju, a jedna od njih je i suradnja dviju poduzetnica koje se bave izradom nakita. Njihov tromjesečni zajednički rad je rezultirao potpuno novom i inovativnom kolekcijom. Maria Luisa Vitobello, zlatarka iz Italije koja se specijalizirala u izradi antikvitetnog nakita,  koristeći pritom nove tehnologije, svoje je 26-godišnje iskustvo ponudila mladoj Kaisi Makinen iz Finske, dizajnerici unikatnog nakita. Osim što je mladoj dizajnerici željela pomoći u unapređenju posla, Vitobello se uključila u programa i radi  želje da istraži nova tržišta te da stvori nove kontakte s finskom industrijom nakita.

Makinen je pak tražila nove ideje i načine kako unaprijediti biznis. Zajednički su razvile novu kolekciju srebrnog nakita za čije su ukrašavanje odlučile koristiti, umjesto skupog kamenja, ostatke razbijenog stakla svjetski poznatog finskog proizvođača stakla Littala. Ideju je dala Vitobello, a razradila Makinen, koja je i predložila suradnju finskoj tvrtki. Mlada poduzetnica s Litallom je uspjela  dogovoriti prodaju nove linije nakita u njihovim outlet trgovinama. U takvoj razmjeni, koja traje između jednog i šest mjeseci, ovisno o dogovoru, uskoro će se naći i hrvatski poduzetnici. Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj pri HGK-a, ističe da nakon održanih prezentacija programa, koje provode od veljače, poduzetnici iskazuju veliki interes za sudjelovanje. "Ono što im malo stvara poteškoće je izrada poslovnog plana", navodi, te dodaje da su im i izašli u susret dajući smjernice kako izraditi poslovni plan, a koje mladi poduzetnici mogu pronaći na stranicama Komore. HGK organizira i provodi razmjenu poduzetnika koji će stjecati  znanje u stranoj kompaniji.

Do tog statusa HGK je došao javljanjem na poziv Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije na koji se mogu javiti sve institucije koje pružaju potporu poduzetnicima, od komore do inkubatora ili poduzetničkih centara. Tajana Kesić Šapić objašnjava da se uključilau tu razmjenu jer je ona sada otvorena za sve zemlje korisnice CIP-a, europskog Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije. U programu će, ističe, sudjeloavti do veljače 2015. sa šest međunarodnih partnera: Mikkeli Region Business Development Centre Miset (MISET) iz Finske, Regionalni razvojni center Koper iz Slovenije, Közép-Dunántúli Regionális Innovációs Ügynökség (KDRIU) iz Mađarske, La Finanziaria Ligure per lo Sviluppo Economico (F.I.L.S.E) iz Italije, Fundación Universidad Empresa de la Región de Murcia (FUERM) iz Španjolske te Los Centros Europeos de Empresas e Innovación de Mrucia (CEEIM), također iz Španjolske. Cijelom konzorciju na raspolaganju je budžet od 170 tisuća eura. Inače, u Erasmus program do sada je uloženo 3,1 milijun eura. Projekt se financira iz CIP-ovog potprograma za poduzetništvo i inovacije (CIP EIP).

"Oni poduzetnici početnici koji zadovolje kriterije i nađu partnera, imaju sufinancirane troškove boravka u inozemstvu, a koji se razlikuju ovisno o zemlji u koju odlaze", navodi Kesić Šapić. Ukoliko se pojedinac odluči za Finsku, daje za primjer, iznos mjesečne stipendije bit će mu oko 1100 eura, u Italiji 900 eura, a na Cipru 780 eura. Valja napomenuti da iskusni poduzetnici koji sudjeluju u Erasmusu ne dobivaju nikakvu potporu, odnosno naknadu. Osim novih poduzetnika, čiji su kriteriji za prijavu na Erasmus program zaista minimalni, pravo prijave imaju i iskusni poduzetnici, napominje direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj pri HGK-u. Oni pak moraju biti uspješni i iskusni poduzetnici, odnosno vlasnici malih i srednjih poduzeća s do 250 zaposlenih koji tvrtku vode dulje od tri godine. Jednostavnim prilaganjem svog životopisa, ističe Kesić Šapić, moraju dokazati da uspješno vode svoje poduzeće, nakon čega ulaze u Erasmusovu bazu podataka iz koje mladi poduzetnici biraju poslodavca ovisno o svojim afinitetima. 

Nema mnogo vremena za pripreme

Poduzetnici još premalo znaju, kaže R. Gelo iz HGK

Ružica Gelo, direktorica Centra za EU pri HGK-u, upozorava da poduzetnici nisu dovoljno upoznati s europskim fondovima. "Kako do sada nisu bili značajnije dostupni našim članicama, ne čudi da razina znanja, zbog manjka iskustva, nije prevelika", ističe. No, i o planovima države za strukturne fondove, koji nam se otvaraju od srpnja, također se zasad malo zna. "U prvih šest mjeseci članstva u EU ustroj operativnog programa ostat će isti kakav je bio i u pretpristupnom razdoblju. No, u programu za regionalnu konkurentnost, koji naše članice targetiraju, moguće su izmjene. One, međutim, još nisu poznate", navodi Gelo. Naglašava da smo u "stisci s vremenom" te da tvrtkama neće ostati puno vremena za pripremu dokumentacije za prijavu na EU fondove. Europski Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) i njuegov natječaj za Eko-inovacije, te program Erasmus već su dostupni poduzetnicima, naglašava pak Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU. Napominje da upravo ti programi mogu pomoći tvrtkama u podizanju njihove konkurentnosti na tržištu Europske unije.

Najave

9. svibnja
Ususret EU fondovima   
Nacionalno savjetovanje o strukturnim fondovima, u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta, Toplice Sveti Martin  

15. svibnja
Eko-inovacije
Objava natječaja za europski program Eko-inovacije, iz kojeg se već uspješno financiraju dva hrvatska projekta, Ruconbar i Eco-Sandwich