Europska unija zasigurno više neće biti onakva kakva je danas, a o modelima po kojem će se razvijati u narednim godinama i desetljećima će se morati odlučiti vrlo brzo. Predsjednik Europske komisije Jean-Claode Juncker je na stol stavio pet opcija koje idu od spuštanja Unije na razinu bescarinske zone pa do federalizacije. Razgovarajući s hrvatskim analitičarima i eurozastupnicima došli smo do zaključka da je izvjesno da će se o budućem uređenju EU doći kroz sinergiju predloženih modela, a da bi za Hrvatsku najgori model bio Unija s dvije brzine. 

Sinergija modela
Eurozastupnik Tonino Picula smatra da nije izvjesno da će jedna od pet opcija zaživjeti integralno već da je vjerojatnije da će doći do nekog hibridnog modela. "Mislim da je nemoguć scenarij koji kaže da se ne treba poduzimati ništa i ostaviti status quo jer će se tada EU raspasti. Isto tako, iako osobno smatram da bi to bilo možda najbolje, također nije izvjestan scenarij koji podrazumijeva federalizaciju Europe. Zasigurno će ići trend prema jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike, a također donošenje Socijalnog pakta o čemu postoji načelan dogovor socijaldemokrata i pučana", kaže Picula.  Dodaje da je teško ovog trenutka reći što bi za Hrvatsku bilo najbolje, ali da to zasigurno nije ideja o dvije Europe.

"Model koncentričnih krugova, što smatram da je precizniji naziv od onog o dvije Europe jer bi se vjerojatno radio možda i o tri li više Europa, bi bio negativan jer bi isplivale na površinu sve različitosti. Zemlje bi imale zajedničke interese s jednim državama, a suprotnosti s drugima. To bi u konačnici dovelo do dezintegracije", navodi Picula. Smatra da Hrvatska mora što prije ući u eurozonu jer bi tako bolje mogla iskoristiti europske benefite, a svjestan je da to donosi i rizike.

Zastupnik grupacije Zelenih, Davor Škrlec, također je na tragu toga da vjerojatno niti jedna opcija ne može zaživjeti sama po sebi nego da će morati doći do modifikacija Europske unije koja će se provesti kroz nekoliko modela. "Europska unije nije samo zajedničko tržište te nisam siguran da Unija može preživjeti ako bi se primijenila samo prva mjera koja to zagovara. S druge strane, nije realna ni primjena zadnje mjere koja govori o federalizaciji jer smatra da još uvijek postoji jaki nacionalni identitet zemalja članica te da se mnoge od njih nisu spremne podrediti nekom europskom identitetu.", kaže Škrlec. 

Najbolja federacija
Kad se govori o Hrvatskoj, ovaj eurozastupnik smatra da bi najlošije prošla ako bi zaživjela opcija s Unijom s dvije brzine jer bi tada vjerojatno ostali bez dobrog dijela EU fondova, a pitanje ja kako bi se to odrazilo na daljnji razvoj. "Najidealniji scenarij za Hrvatsku bi bio Federalizacija Europe jer bi tako preskočili nekoliko koraka u svojem razvoju. Tu prije svega mislim na pitanje pravne sigurnosti, korupcije, razvoja gospodarstva i svekolikog društvenog razvoja", smatra Davor Škrlec. Eurozastupnica Pučana Ivana Maletić smatra da se izneseni scenariji međusobno  isprepliću i nikako ne isključuju. "Najrealnija budućnost je upravo kombinacija svega navedenog. Smatram da nikako dobar put ne bi bio produbljivanje razlika i stvaranje "two speed Europe" što se kroz scenarij 1. i 3. nazire.

U Europi je važno ubrzati procese donošenja odluka. Uz to ciljeve iz nove strategije nakon 2020. treba jasnije i direktnije povezati s EU proračunom i proračunima država članica kako bi projekti i aktivnosti bili više usmjereni postizanju rezultata na razini cijele EU.", kaže Maletić. Dodaje da je za pozicioniranje Hrvatske najvažnija  volja i odlučnost u rješavanju izazova koji nas godinama prate. "Moramo provesti potrebne reforme, povećati razinu investicija, maksimalno iskoristiti sve izvore financiranja koji su nam kroz EU otvoreni i dobro upravljati javnim financijama otvarajući što više prostora za pokretače rasta. Samo ako smo uspješni, a uspjeh je na nama samima, možemo biti ozbiljno shvaćeni i visoko pozicionirani u EU", ističe Maletić.  

Prevlast kapitala
Analitičar Ljubo Jurčić mišljenja je da su Junckerove opcije zapravo bacanje prašine u oči javnosti i izbjegavanje imenovanja glavnog problema. "Europska unija je stvorena da bi omogućila suradnju zemalja Europe koje su proživjele traumu rata te da spriječi budući sukob. No, kad su generacije koje su današnju Uniju stvarale pomrle, od 1990-ih je funkcija ujedinjenja Europe prepuštena kapitalu, a koji ima svoje interese. To je dovelo do situacije koju imamo danas da Unije nije zasnovana na solidarnosti i zajedničkim vrijednostima nego na interesima krupnog kapitala. Konkretno to znači da na "zajedničkom tržištu" ne konkuriraju kompanije jedna drugoj nego zemlje jedna drugoj. Kao najgoru opciju za Hrvatsku vidi Uniju s dvije brzine. 

Rana faza
"To nije opcija nego bezobrazna provokacija. Što bi to trebalo značiti? Da su zemlje koje su razvijene biti u mogućnosti i dalje se razvijati. A ostale koje nisu toliko razvijene, to je njihov problem. Smatram, a nisam usamljen u tom mišljenju, da Juncker ne može samo tako bacati zamisli na papir, nego je uloga Komisije da koncipira strategiju koja će dovesti do jačanja Unije na korist svih članica, a ne samo najbogatijih", kaže Jurčić. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) upozoravaju da se radi o vrlo ranoj fazi rasprave o budućnosti EU te da Bijela knjiga nema snagu i važnost službenih odluka i pravnih akata Unije. "Potrebno je pričekati odluke na političkoj razini koje će imati svoje implikacije na sve segmente Unije pa tako i utjecaj na nacionalna gospodarstva. Prije donošenja samih odluka odnosno usvajanja nekog od predloženih modela, Komisija će zasigurno detaljnije razložiti opcije te što bi one u praksi donijele članicama i njihovim gospodarstvima. Shodno tome, Hrvatska kao punopravna članica EU znat će u dugotrajnim pregovorima i konzultacijama zauzeti jasan stav te se odrediti na način da podupre model koji je u njenom najboljem gospodarskom i političkom interesu", poručuju iz HGK kojem je na čelu Luka Burilović. 

Pet scenarija za EU

1. Ne odustajemo
EU27 usredotočena je na provedbu svojeg plana pozitivnih reformi u duhu "Plana za novi početak za Europu" iz 2014. i Deklaracije iz Bratislave o kojoj se 2016. dogovorilo svih 27 država članica. To bi do 2025. moglo značiti sljedeće: Europljani mogu voziti automatizirane i povezane automobile, ali neriješene pravne i tehničke prepreke i dalje im stvaraju probleme pri prelasku granice. Europljani uglavnom putuju preko granica bez zaustavljanja radi provjere. Pojačana sigurnosna kontrola znači da se u zračnu luku i na željeznički kolodvor mora doći znatno prije polaska.

2. Samo jednistveno tržište
Države članice se postupno usredotočuje samo na jedinstveno tržište jer članice ne mogu postići zajednički dogovor o sve većem broju područja politika. To bi do 2025. moglo značiti: Redovite provjere počinju otežavati prelazak granica. Teže je zaposliti se u inozemstvu i ne jamči se prijenos mirovinskih prava. Razbole li se u inozemstvu, građani će morati plaćati velike račune za liječenje. Europljani su neskloni koristiti povezane automobile zbog nedostatka pravila.

3. Oni koji žele više, čine više
Članice nastavljaju kao i dosad, ali omogućuje državama članicama koje to žele da zajedno čine više u određenim područjima poput obrane, unutarnje sigurnost ili socijale. To bi do 2025. moglo značiti sljedeće: Petnaest država članica uspostavljaju policijsko i pravosudno tijelo za rješavanje prekograničnih kriminalnih aktivnosti. Sigurnosne informacije odmah se razmjenjuju jer su nacionalne baze podataka u potpunosti međusobno povezane. Povezani automobili koriste se u velikoj mjeri u 12 država članica koje su se dogovorile o usklađivanju svojih pravila o odgovornosti i tehničkih standarda.

4. Činiti manje, ali učinkovitije
EU27 usmjerava se na bolje i brže ostvarenje rezultata u odabranim područjima politika, dok čini manje u područjima u kojima se smatra da nema dodanu vrijednost. Pažnja i ograničeni resursi usmjereni su na odabrana područja politike. To bi do 2025. moglo značiti sljedeće: Europsko telekomunikacijsko tijelo bit će ovlašteno za oslobađanje frekvencija za prekogranične komunikacijske usluge, kao što su one kojima se koriste povezani automobili. Također će štititi prava korisnika mobilnih i internetskih usluga bez obzira na to gdje se nalaze u EU. 

5. Zajedno činimo mnogo više
Države članice odlučuju dijeliti više ovlasti, resursa i odlučivanja na svim razinama. Odluke se brže donose na europskoj razini i brzo se provode. To bi do 2025. moglo značiti sljedeće: Europski građani koji se žele žaliti na predloženi projekt vjetroturbina koji financira EU na njihovu lokalnom području ne mogu doprijeti do odgovornog tijela jer im je rečeno da se obrate nadležnim europskim tijelima. Europljani neometano koriste povezane automobile po cijeloj Europi zahvaljujući pravilima na razini cijelog EU-a i provedbenoj agenciji EU-a koja provodi pravila.