Najava zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da će uskoro osvanuti još jedna fontana prenerazila je stanovnike metropole. Kontroverzne fontane, uz nadstrešnice i javne toalete, dio su plejade promašenih ulaganja od kojih su koristi imali samo investitori plaćeni gradskim novcem.

I dok gradska blagajna gomila dugove, a cijene komunalnih usluga, jednako kao i nezadovoljene potrebe građana rastu, europski novac na pladnju – čeka.Budući da dvije trećine njezinih stanovnika živi u gradovima, Europa je u narednoj financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. u okviru kohezijske politike poseban naglasak stavila na integrirani održivi urbani razvoj. Upravo bi veće urbane cjeline trebale po toj viziji postati generatori gospodarskog buma u Uniji, a najviše potencijala prepoznato je na području ekologije i klime, gospodarstva, infrastrukture, kao i segmenta obrazovanja i revitalizacije zapuštenih urbanih prostora.U financijskom smislu, od gotovo četiri milijarde eura u fondu za regionalni razvoj, 28 milijuna eura godišnje namijenjeno je urbanom razvoju. To znači da nam je Bruxelles na raspolaganje stavio oko pet milijuna eura godišnje za povlačenje, no sada je loptica na domaćem terenu.

U partnerskom sporazumu sa Europskom komisijom Hrvatska je kao svoje urbane predvodnice označila četiri najveća grada; Zagreb, Split, Rijeku i Osijek. U okviru široko zamišljenih operativnih programa, nazvanih Konkurentnost i kohezija te Ljudski potencijal tražit će se osnova za raspisivanje natječaja.No, epski pothvat u borbi za gratis sredstva tek predstoji. Svaki od gradova tek mora pripremiti strategiju urbanog razvoja odnosno vizije kako uskladiti gospodarski rast s održivim razvojem. Ukratko, Europu zanimaju pametni, socijalno uključivi i ekološko održivi gradovi budućnosti. Za razliku od komercijalnih projekata koje preferira većina lokalnih moćnika, milijuni eura namijenjeni su za financiranje obnove fasada, uređenje parkova, šetnica, biciklističkih staza i sportskih igrališta, komunalne, obrazovne i društvene infrastrukture, ali i programa zapošljavanja-obrazovanja ili borbe protiv kriminala, studentskih domova ili znanstveno-tehnoloških parkova – sve ono što lokalna zajednica sama prepozna kao svoje najvažnije prioritete.

Kreiranje pojedinačnih strategija zahtijevat će rijetko viđeni fenomen u Hrvatskoj; okupljanje stručnjaka različitih profila i svih koji imaju nešto za reći kakvu viziju grada žele. O kojem se obimu posla radi najbolje govori splitski primjer: strategija urbanog razvoja morat će uključiti grad Split, Kaštela, Solin i Stobreč, koji nakon međusobnog usuglašavanja vizija, isto moraju učiniti sa županijom, a potom i krovnim Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Dakle, ključ uspjeha leži u lokalnoj upravi."Za uspjeh u privlačenju sredstava važan je partnerski pristup i suradnja na svim razinama", kaže Ivana Matković Mikulić, voditeljica EU Deska Hypo Alpe-Adria banke. "Isto tako nužno je jačanje administrativnih kapaciteta jer su nedostatni kapaciteti i manjak razrađenih projektnih ideja, najveća prijetnja uspješnoj apsorpciji EU fondova", podcrtava. No, pokaže li se projekt integriranog održivog urbanog razvoja uspješnim, s vremenom bi se u njega mogli uključiti i drugi gradovi veći od 35.000 stanovnika.

Pravi potencijal europskog novca za urbani razvoj je teško saglediv. Osim posla za urbaniste i arhitekte tu su i građevinari što otvara mogućnost za ponovno pokretanje zamrlog tržišta nekretnina. Prilika je to i za banke jer upravo projekti koji konkuriraju za sufinanciranje i do 75 posto europskog novca u pravilu su prvoklasni što danas i bankari rijetko viđaju. "Stvarnost je takva da novca za kapitalne projekte iz državnog proračuna više nema. Hrvatska u europski proračun mora uplatiti 3,5 milijarde eura do 2020., a na to treba dodati budžetske uštede koje zahtijeva procedura prekomjernog deficita. Zato se lokalne uprave moraju okrenuti EU fondovima", zaključuje Matković Mikulić. Hoćemo li uspjeti, dakle, ovisi jedino o tome jesmo li sposobni izraditi strategije urbanih razvoja i pripremiti pametne projekte ili će novac ostati neiskorišten zbog drugačijih planova nekih lokalnih moćnika, poput onog s početka priče.

Tko će profitirati

Prilika za banke

Potencijal europskog novca za urbani razvoj bit će nesaglediv, no svakako će donijeti:

• Više posla za urbaniste i arhitekte;
• Potencijalno otvaranje zamrlog građevinskog sektora;
• Prilika za banke jer su upravo projekti koji konkuriraju za sufinanciranje i do 75 posto europskog novca u pravilu prvoklasni.