U razdoblju od 2015. do 2017., čak 80 posto javnih investicija u RH financiralo se sredstvima iz fondova EU. Donedavna su se čule opravdane kritike da se ti fondovi ne koriste u dovoljnoj mjeri, no zadnjih godinu i pol mi radimo na tome da se stanje popravi, u zadnje vrijeme stavljeno je na raspolaganje 24 milijarde kuna. 

Manifestaciju Regionalni dani EU fondova organiziramo kako bi proširili spoznaje o mogućnostima korištenja tih fondova. Potencijalno su njihovi korisnici brojni, od udruga do malih i srednjih tvrtki, obrtnika, OPG-ova ili pak velikih projekata, a ideja je da se još više uključi, istaknuo je Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, na manifestaciji Regionalni dani EU fondova održanoj u srijedu u zagorskom Ivancu.

"Mnoge jedinice lokalne samouprave dobile su priliku nakon pristupanja EU, puno općina i gradova prepoznalo je tu mogućnost i dobro su se pripremili, imamo tri do deset puta više prijavitelja na svaki natječaj. Moramo početi strateški promišljati, a ne uvijek djelovati ad hoc. Želimo inovativnu i uključeniju Hrvatsku", rekao je Žunac na panel diskusiji pod naslovom Kako poboljšati tržište rada u RH uz pomoć EU fondova. 

Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca, rekao je kako je 2014. taj grad ustrojio Projektni ured u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, kao potpora poduzetnicima i projektima za Ivanec.

"Fokus je na privlačenju europskog novca, dosad je preko tog ureda prijavljeno preko 140 projekata. Do ulaska u EU, zbog toga što Ivanec ima preko 10.000 stanovnika bilo je ograničenja u povlačenju  novca, a potom su nam se otvorile razne mogućnosti. Veseli me što smo dobili i 3,6 milijuna kuna direktnih potpora za poduzetnike. Kao lokalna samouprava imali smo niske prihode, no ojačali smo gospodarstvo. Očekujem od Vlade i gospodarstvenika suradnju, da sa svojim idejama povučemo što više europskog novca. To je prilika koje ne smijemo propustiti jer vlastitog novca nemamo dovoljno", rekao je Batinić.

Davorko Vidović iz HGK detektirao je dva problema – europske fondove i tržište rada. "Problem u fondovima je ako ih ne znaš koristiti. Nama je na dispoziciji 2,6 milijarde kuna, tako da novac nije problem. Problem je nedostatak ljudi s potrebnim znanjima i vještinama da zadovolje poslodavce. Zato povećavamo kvote za strance, došli smo do 35.600 uvoznih, prije su nam trebali samo u turizmu i ugostiteljstvu a sada radnike traže svi sektori. Pravi problem je što RH ima treću najnižu stopu zaposlenosti i aktivnosti u EU, tek svaki drugi čovjek radi ili traži posao. Između 55 i 65 godina starosti tek je trećina ljudi zaposlena. Mi još uvijek imamo prostora, zasad nam ne trebaju sirijski radnici", rekao je Vidović.

Josip Šumečki iz obućarske tvrtke Fine'sa Consors  zamjerio je što se "milijarde bacaju u brodogradnju, donedavna su horizontalne potpore umjesto kod nas završile u Varteksu i Borovu, od tih 900 milijuna kuna oko 90 posto bačeno je u vjetar. Uz ovakvo školstvo ne možete dobiti čovjeka za obućarstvo, pa problem s radnom snagom rješavamo tako što ju krademo drugima, jer ljudi više ne žele raditi u tvrtkama kao što je Koka. Srećom radimo za uređena zapadna tržišta, tamo je sve puno jednostavnije, država ti pomaže. Kažeš što treba i oni ti to osiguraju i tome služi država, a ne da prate kasniš li dva danas s nekim certifikatom koji moraš stalno mijenjati. Trebamo 400 ljudi u tekstilu i obući a školstvo nam ne daje niti jednog".

Vesna Jakopec, predstavnica ministarstva rada i mirovinskog sustava, informirala je nazočne o operativnim programima za poticanje poduzetništva i 1,850 milijarde kuna za alokaciju sredstava, od čega za zapošljavanje ide 33 posto.

"Važan instrument je aktivna politika zapošljavanja, a naročito ranjivih skupina kao što su mladi, žene, dugotrajno nezaposleni, njih treba zaposliti kroz individualizirani pristup. Zavod za zapošljavanje preko svojih ispostava utvrđuje njihov radni potencijal te koja su dodatna stručna i generička znanja potrebna da se određenu osobu vrati na tržište rada. Postoji cijeli niz projekata za te skupine, a pojedinačni iznos za samozapošljavanje podignut je na 55.000 kuna. Milica Jovanović (HUP) rekla je da su reforme prespore i rezultate će pokazati tek u budućnosti.

"Podržavamo mjere kakve se sada provode, ali trebamo i kratkoročne mjere. Ogroman broj godinama na burzi a istovremeno nema dovoljno radne snage. Lani su smanjeni doprinosi za radno intenzivne djelatnosti, što je dovelo do veće plaće, nemojte ukidati tu mjeru", rekla je.

Početnici učili kako do sredstava iz EU fondova

U nastavku manifestacije Regionalni dani EU fondova održana su i dva stručna predavanja. Prvo su, pod naslovom Postupci za dodjeljivanje sredstava iz EU fondova, Josipa Markušić i Martina Brlić iz HAMAG-BICRO, održale predavanje za početnike. Objasnile su im kako funkcionira sustav EU fondova. Potom su govorile o uvjetima prijave za fondove EU, te o pregledu poziva za dostavu projektnih prijedloga. Također je bilo riječi i o kriterijima koji su važni za odabir projekata, kao i o financijskoj konstrukciji ulaganja. Bilo je riječi i o vlastitom učešću, te o sufinanciranju vlastitog učešća. Nakon toga je Dragana Raić iz Sopra projekta održala radionicu Koraci razvoja i prijave projekata na natječaj. Na toj su radionici polaznici naučili kako izraditi projektni prijedlog, kako ispuniti prijavni obrazac, pripremiti potpornu dokumentaciju. Također su doznali kakva je procedura slanja projektne prijave, kakvi su  uvjeti provedbe projekata koje je potrebno poznavati prije prijave na natječaj.

Novac za poduzetnike

Drugo stručno predavanje održano u sklopu manifestacije Regionalni dani EU fondova u srijedu u Ivancu,  namijenjeno naprednim korisnicima, održano je pod nazivom Mogućnost financiranja iz EU fondova za poduzetnike. Tom su prilikom Ines Ličina i Emanuel Sinković (HAMAG-MICRO) zainteresiranim poduzetnicima govorili o vrstama fondova i projekata koje financira EU, kao i o njihovoj pravnoj osnovi. Na predavanju pod nazivom Mogućnost financiranja iz EU fondova za poduzetnike bilo je riječi i o ključnim informacijama za uspješan razvoj i provedbu EU projekta. Znatan dio predavanja posvećen je područjima financiranja iz fondova namijenjenog malim i srednjim poduzetnicima, te o mogućnostima ulaganja dobivenog novca u kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme. Također, govorilo se i o otvorenim natječajima za male i srednje poduzetnike te za energetsku obnovu.