Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) mobilizirao je javni i privatni kapital od ukupno 315 milijardi eura u narednih pet godina, a dio tog novca zasigurno će biti investiran i u Hrvatskoj.
Naime, kako je pojasnio Wilhelm Molterer, glavni direktor EFSU-a, u srijedu u na konferenciji "Plan ulaganja za Europu: spajanje različitih mogućnosti za mala i srednja poduzeća" koja se u organizaciji Europske investicijske banke (EIB) i Europske komisije (EK) održala u Zagrebu, novac se neće dijeliti po ključu zemalja ili sektora. "Ovaj program investicija napravljen je kako bi potaknuo rast gospodarstva i zaposlenosti u Europi. U zadnjih 10-ak godina je nastao veliki investicijski jaz između EU, gdje je kriza smanjila investicije za 15 posto, te zemalja poput SAD-a i Japana koji su održali razinu ulaganja. Iako je zamišljeno da će se prije svega financirati veliki infrastrukturni te inovativni projekti, otvoreni smo za sve održive ideje koje znače razvoj", kazao je Molterer.
Referentna hrvatska institucija za pristup novcu iz EFSU-a je Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) čija članica Uprave, Martina Jus, istaknula je da su oni spremni pomoći domaćim tvrtkama, bilo kroz financiranje ili kroz savjetovanje. Iako će se uz pomoć EFSU-a moći financirati i nešto rizičniji projekti, od onih koje bi bile spremne pratiti poslovne banke, Molterer je pojasnio da svaki projekt mora proći vrednovanje stručnjaka EIB-a, ili EBRD-a, te da u konačnici mora biti održiv.
Direktor ovog fonda, koji je 10-ak godina u EIB-u bio zadužen za Hrvatsku, procjenjuje da naša zemlja ima najviše šansi za investicije u turizmu te malom i srednjem poduzetništvu, a samo za male i mikro poduzetnike je u naredne tri godine osigurano pet milijardi eura. Fond će posebno blagonaklono gledati na projekte prekogranične suradnje. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je predstavila rezultate iskustava hrvatskih poduzetnika s EU fondovima prema kojem čak 66 posto njih takav način financiranja doživljava pozitivnim.
No, istodobno je svega 30-ak posto poduzetnika sudjelovalo na nekom natječaju za novac iz Bruxellesa, a još 30 posto ih to namjerava u narednom razdoblju. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, komentirao je kako bi volio da se više tvrtki prijavljuje na EU projekte, no da je glavni problem komplicirana papirologija i dugotrajni proces, a što obeshrabruje, posebice manje, poduzetnike. Dijana Bezjak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, istaknula je da je zadovoljna participacijom hrvatskih tvrtki za EU novac te da je situacija sve bolja. Kao problem većeg interesa tvrtki za EU fondove naveden je nedostatak dobrih investicijskih ideja te nelikvidnost velikog broja poduzetnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Gospodjice Jus, kuda nakon HBOR-a? Natrag u racunovodstvo kakve odvjetnicke kancelarije?
Prije svega: EU ne daje ništa! Odnosno EU vraća dio novca prikupljen porezima i carinama u gospodarstvo.
Najveći problem dostupa financijskih sredstava iz EU-a leži u činjenici što sredstva prelaze preko posrednika EIB, EBRD-a i idu prema : HBOR-u, poslovnim bankama, agencijama ect.
Nisam baš siguran u informacije da su poduzetnici iskoristili sredstva EU u pred pristupnoj fazi kada su bila pred financirana, kao što nisam siguran da je to i sada kada su naknadno financirana tek kada je investicija završena.
Kako riješiti problema međufinanciranja malih i srednjih poduzeća, kako riješiti problem nelikvidnosti malih i srednjih poduzeća, kako riješiti problem kvalitetno pripremljenih investicijskih projekata itd. i tako bliže???????
To su pitanja na koja jedino odgovor mogu ponuditi fondovi rizičnog kapitala, a ne nekakve državne i paradržavne agencije. Na ta pitanja ne mogu odgovoriti niti poslovne banke, jer je lakše i oportuno dobiti namjenski kredit od EIB,EBRD-a i ostalih EU izvora uz nikakva jamstva, nego kreditirati malo i središnje poduzetništvo na tržišnim osnovama. Uostalom imam osjećaj da su kreditni kanali EU jedan od osnovnih izvora financiranja poslovnih banaka uz depozite.
Tek kada se u EU osnuju fondovi rizičnog kapitala sa svrhom ulaganja u mala i srednja poduzeća, tek tada poduzetnici mogu očekivati poslovni boljitak. Nema poslovnog boljitka ako ta sredstva idu kreditnim kanalima po kojima sada putuju.
Naši Kolonizatori ulažu velike novce (od dobivenog jeftinog EU kredita) kako bi povečali dobit i uništili domaću trgovinu prodajući uglavnom uvoznu robu a zapošljavajući vrlo malo ljudi.
Naši Kolonizatori uglavnom jačaju (ulažu) u trgovačku mrežu kako bi mogli prodavati što više robe iz svojih matičnih država , kako bi što više jačali svoje gospodarstvo , kako što više zapošljavali svoje radnike.
Zbog toga oni vrlo malo robe prodaju proizvedene u Hrvatskoj i zbog toga naše gospodarstvo propada i naši nezaposleni su osuđeni da napuste Hrvatsku i zaposle se u državama naših Kolonizatora.
Hrvatsko gospodarstvo nije u mogučnosti konkurirati našim Kolonizatorima.
Jedna od tih tvrtki je Lidl koji se siri u hr ko germa i unistava nasu proizvodnju jeftinijim (potpomognutim!) uvozom.
Prije su se vodili ratovi za osvajanje sada to ide iz fotelja … jos brze!
Uključite se u raspravu