Europski fondovi imaju dva temeljna značenja za Hrvatsku, smanjenje unutarnje nejednakosti u pogledu razvoja hrvatskih županija te da hvatanje koraka s razvijenijim članicama Europske unije.

Pritom se treba fokusirati na investicije i veću vidljivost projekata, istaknuo je premijer Andrej Plenković u petak na konferenciji Dani regionalnog razvoja i EU fondova u Šibeniku, u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. "Za uspjeh u tome neophodne su zdrave javne financije, koje smo prošle godine uspjeli postići", naveo je Plenković. Podsjetio je da je suficit opće države iznosio 2,7 milijarde kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine 1,6 milijardi kuna. 

"To smanjivanje deficita nije slučaj, već plod našeg gospodarskog rasta. Europska sredstva predstavljaju 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj trenutno. Možda je ta brojka previsoka, ali Hrvatska je možda i zadnja članica Europske unije kojoj ta financijska injekcija treba danas i odmah", rekao je Plenković. Premijer smatra da investicije moraju biti ključni prioritet, dodajući da se jasno vidi interes brojnih kompanija iz drugih zemalja za Hrvatsku, i to ne samo za turistički sektor. Nakon turizma, energetiku je istaknuo kao sljedeći resor u kojem ima mnogo prostora za investicije, zbog toga je energetika sektor budućnosti kada je riječ o investicijama u Hrvatsku. 

U dvije godine rast od 479%
Kazao je i da bi se europske fondove i projekte trebalo učiniti vidljivima za hrvatsku javnost. "Imamo sreće da nam je kapitalni projekt ove financijske perspektive, pojedinačno najvredniji projekt – Pelješki most. On će nam ostati trajni spomenik ove financijske perspektive", kazao je te dodao kako i drugi projekti trebaju biti vidljivi.  Prema podacima Ministarstva, u mandatu ove Vlade ugovorena sredstva iz fondova su porasla su s 985 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 5,7 milijarde eura krajem kolovoza 2018. godine, što je rast od 479 posto, odnosno ugovoreno je 53 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura.

Najveći porast ugovaranja u iznosu od 756 posto postignut je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, budući da je u posljednja 22 mjeseca ugovoreno 3,5 milijardi eura. Stopa ugovaranja za OPKK dosegnula je ukupno 58 posto alokacije.

Od ulaska u Europsku uniju pa do 30. rujna 2018. RH je uplatila 17,15 milijarde kuna, a istovremeno je primila 26,04 milijarde kuna. Pozitivan saldo uplata-isplata s Europskom unijom iznosi 8,88 milijardi kuna.  Ministrica Gabrijela Žalac otkriva da je Vladin cilj do kraja godine ugovoriti 60 ili više posto aktualne financijske omotnice, koja iznosi 10,7 milijardi eura. Dodaje da je iskoristivost fondova EU (ugovorena sredstva iz aktualne financijske omotnice) od početka mandata narasla na 54 posto, s 9 posto koliko je Vlada zatekla. 

Stižemo druge članice
"Ubrzali smo iskorištavanje sredstava iz EU fondova, a više od 75 posto ukupne alokacije smo stavili na raspolaganje kroz natječaje. Još kasnimo, ali trčečim koracima stižemo druge, a i dio koji se odnosi na isplate krajnjim korisnicima raste. Ako govorimo u postotnoj vrijednosti, 450 posto minimalno u svakom operativnom programu raste ugovaranje u odnosu na protekle dvije godine", kazala je Žalac.

Kad je u pitanju inertnost  lokalnih zajednica, ministrica je najavila da će se to promijeniti izmjenama zakona o regionalnom razvoju, kojim će se ojačati administrativne kapacitete tih jedinica tako da u svakoj bude bar jedan pripremljeni EU projekt.  "Po nekim istraživanjima, nedostaje nam 2700 stručnjaka za te poslove na  terenu, a Vlada je donijela odluku o zapošljavanju, jer ako želimo 10 puta veća sredstva za to nam trebaju i ljudi", kazala je Žalac.