Samo iz Europskog socijalnog fonda (ESF) Hrvatskoj će u prvih šest mjeseci članstva u Europskoj uniji biti dostupno 70 milijuna eura. Već u sljedećoj, i svakoj nakon nje do 2020., na raspolaganju ćemo imati dodatnih 150 milijuna eura, ukupno dakle više od milijardu eura u sedam godina.  

Prvi natječaji, najavljuje Dario Baron, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava, očekuju se već u rujnu dok će glavnina ipak biti objavljena tijekom prvog kvartala 2014. Najznačajnija sredstva fonda, čiji je cilj potaknuti zapošljavanje, uvesti na tržište rada socijalno marginalizirane skupine te uskladiti obrazovanje s potrebama tržišta, bit će namijenjena upravo zapošljavanju, a njegova glavnina ići će Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za provedbu aktivnih mjera politika zapošljavanja. Razgovarali smo o prvim natječajima, prioritetima i planovima u politikama zapošljavanja razgovarali. 

Kad se mogu očekivati prvi natječaji iz Europskog socijalnog fonda?
Prvi natječaji će krenuti u rujnu i listopadu i to uglavnom vezano uz dodjelu bespovratnih sredstava za sektor tržišta rada i socijalne uključenosti. Većina natječaja će biti objavljena tijekom prvog kvartala 2014., a vezano uz sektor obrazovanja.

Koji će biti prioriteti za dodjelu sredstava?
Imamo četiri glavna prioriteta koja će se financirati iz ESF. Prvi je vezan uz tržište rada i zapošljavanje. Ukupna alokacija za ovaj prioritet iznosi 24,7 milijuna eura. Većina tih sredstava bit će dodijeljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za provedbu aktivnih mjera politika zapošljavanja i to u iznosu od 18,7 milijuna eura. To su one mjere koje se i inače provode putem HZZ-a, a koje se financiraju iz državnog proračuna. Ovo će, dakle, biti dodatna alokacija iz ESF-a kako bi se proširio djelokrug korisnika koji mogu koristiti te mjere. Zatim, u okviru prioriteta vezanog uz socijalnu uključenost bit će dostupna alokaciju od 18,3 milijuna eura koja je uglavnom namijenjena poboljšanju pristupa tržištu rada osobama kojima prijeti socijalna isključenost, dakle marginaliziranim skupinama, osobama s invaliditetom i sličnim skupinama. Treći prioritet je vezan uz obrazovanje. Alokacija za ovo područje iznosi 18,8 milijuna eura. Tu se prije svega želi poboljšati obrazovni sustav kako bi bolje odgovarao potrebama tržišta rada. Uveli smo i jednu novu mjeru vezano uz razvoj ljudskih potencijala, istraživanje i razvoj, čija je alokacija 3,7 milijuna eura, gdje se mogu javiti poduzetnici i školske ustanove kako bi se unaprijedili u tom segmentu, što od država članica traži i Europska komisija. Također, u četvrtom prioritetu, jačanje uloge civilnog društva, alokacija je nešto manja, svega 5,8 milijuna eura. Ovdje će se prije svega financirati jačanje socijalnog dijaloga, znači projekti koje će predlagati socijalni partneri, gospodarske i obrtničke komore, udruge poslodavaca, sindikati. Tu je natječaj otvoren i iznosi 2,3 milijuna eura, a imat ćemo i novu objavu  bespovratnih sredstava za mikro projekte vezane za socio-ekonomski razvoj. Tu su iznosi daleko manji, do nekih 10 tisuća eura kako bi se mogle prijaviti i one udruge koje imaju potrebu za manjim projektima. Imat ćemo i dodjelu bespovratnih sredstava kako bi se ojačao kapacitet organizacija civilnog društva u području pružanju socijalnih usluga i tu će alokacija biti 2,3 milijuna eura. 

Postoji li možda baza pripremljenih projekta?
Nemamo takvu bazu podataka, s obzirom na to da se radi o otvorenim natječajima te je broj korisnika jako velik. Većina ih već ima iskustva s javljanjem na natječaje. Primjerice, ako gledamo broj prijava u odnosu na broj koji možemo financirati, u principu smo na svakom natječaju imali tri puta više projektnih prijedloga od onoga što smo mogli financirati, tako da, da tako kažem, baza prijedloga zapravo postoji.

Za ESF smo se pripremali u okviru IPA IV – Ljudski resursi. Kakva su iskustva, tko su bili najčešći korisnici i koliko će se to promijeniti u odnosu na sredstva dostupna iz strukturnih fondova?
Što se tiče korisnika najviše su nam se javljale organizacije civilnog društva koje su već jako dobro izgradile svoje kapacitete u sklopu CARDS-a, PHARE programa i IPA-e. Tu je, također, lokalna i regionalna uprava i samouprava. Pojedine županije, u Slavoniji primjerice, imaju jako dobro razvijene projektne timove i kapacitete da naprave kvalitetne projektne prijedloge. 

Za što su najviše povlačili?
Radi se o projektima koji su vezani za poticanje zapošljavanja. Primjerice imali smo već tri faze lokalnih inicijativa za zapošljavanje. Dakle, putem lokalnih partnerstava za zapošljavanje, koja su formirana u svim županijama, rade se manji projekti vezani uz zapošljavanje u onim segmentima tržišta rada gdje postoji potreba u njihovim županijama. Upravo tu imamo dobre rezultate te smo tu vrstu projekata odlučili nastaviti financirati i dalje. Što se tiče novih naglasaka u samim natječajima, sukladno preporukama i inicijativi Europske komisije, imat ćemo čitav segment koji je vezan uz zapošljavanje mladih, bilo da se radi o njihovim dodatnim prekvalifikacijama, obrazovanju, stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (SOROC), a sve to u okviru objave izravne dodjele sredstava Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. 

Veliki naglasak Europska komisija stavlja i na borbu protiv siromaštva. Koliko sredstava i koje aktivnosti se mogu očekivati na tom području? 
Upravo je otvoren natječaj na koji se može javiti širok krug korisnika koji će biti usmjeren na poboljšanje pristupa tržištu rada osobama kojima prijeti socijalna isključenost. Čitav prioritet vezan uz socijalnu uključenost te 18,2 milijuna eura koji će nam biti na raspolaganju, bit će usmjereni ka onim ciljanim skupinama koja imaju manja primanja, koja primaju socijalnu pomoć, osobe s invaliditetom kako bi se aktivirali i napravili programi da se i oni mogu zaposliti i poboljšati svoju ekonomsku situaciju. Osim toga, Europska komisija će osnovati poseban fond, Fond za najpotrebitije, kako bi se raširili programi vezani za borbu protiv siromaštva, To su dodatna sredstva, dakle nisu direktno vezana uz ESF, a pružat će direktno pomoć najugroženijim skupinama, beskućnicima, djeci čija je obitelj lošijeg ekonomskog položaja. Pošto još uvijek traju pregovori Europske komisije oko same alokacija, ne zna se kolika će točno sredstva biti dostupna iz ovog fonda. 

Postoje li konkretni planovi vezani uz mjere samozapošljavanja ili prekvalifikacije koje provodi HZZ?
Četiri su glavne skupine programa koje ćemo financirati direktnom dodjelom HZZ-u. Jedna je vezana uz obrazovanje i potpore za samozapošljavanje, zatim potpore za zapošljavanje osoba starijih od 50 godina te mladih do 29 godina, javni radovi za osobe nezaposlene dulje od tri godine, kao i nezaposlene pripadnike romske nacionalne manjine i mlade nezaposlene do 24 godine. Tu je i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Mogu li, s obzirom na to da će HZZ-u biti na raspolaganju više sredstva, mladi koji se stručno osposobljavaju očekivati veće naknade od 1600 kuna?
Pregovara se o tome pa ćemo uskoro vidjeti hoće li se taj iznos povećati. Ukoliko Ministarstvo krene s tim da se povećaju naknade, naravno da će onda i sama sredstva iz ESF pratiti taj trend. 

Od sljedeće godine država će morati osigurati i prekvalifikaciju za mlade koji u roku od šest mjeseci nisu uspjeli pronaći posao?
HZZ će s tom mjerom krenuti nešto ranije, već  ove godine, tako da će se taj proces ubrzati. No, u razdoblju od 2014. do 2020. bit će na raspolaganju i sredstva iz ESF-a, odnosno sredstva koja će biti direktno namijenjena implementaciji Garancije za mlade.   

Veliki problem je i neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Koliko je na tome rađeno i što se planira?
S tim se krenulo i kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir, za što je zakon donesen početkom ove godine. Kreće se prema povezivanju institucija vezanih uz tržište rada i obrazovanja kako bi se i na regionalnoj razini uskladile upisne kvote s potrebama tržišta rada u lokalnim i regionalnim zajednicama. Suradnja s institucijama intenzivirat će i kroz sredstva iz ESF-a, osobito za izradu posebnih kurikuluma. 

Zakon je donesen, no što se konkretno radi na terenu?
Osnovano je Nacionalno vijeće koje okuplja zainteresirane institucije koje će biti uključene u rad. Sada se radi na standardima zanimanja koji će također biti usmjereni usklađivanju ponude na lokalnoj razini, odnosno onoga što  škole proizvode i  lokalnih potreba na tržištu rada. To je priča koja je na početku ali će se tijekom idućeg razdoblja itekako intenzivirati. Pa i gotovo sve mjere definirane unutar pojedinih prioriteta idu ka usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Za istraživanje i razvoj te edukaciju

Koliko sredstava iz Europskog socijalnog fonda može očekivati privatni sektor i na koje natječaje se mogu javiti poduzetnici? 

Jedan od natječaja na koji se i poduzetnici mogu javiti je razvoj ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju. Postoji i drugi koji je direktno vezan za poduzetnike, a to je obrazovanje za poduzetništvo i obrt. Na ovom natječaju bit će dostupno 2,3 milijuna eura, a odnosi na one poduzetnike koji su tek krenuli u privatni biznis i kojima je potrebna dodatna edukacija, primjeri praksi iz drugih zemalja ili veza s vanjskim tržištima. Ti natječaji se mogu očekivati početkom sljedeće godine.

Najave

12. lipnja
Intelektualno vlasništvo u EU
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira tribinu o autorskim i srodnim pravima, njihovom stjecanju i zaštiti. Održat će se u 17 sati u Palači HAZU-a u Zagrebu.

14. lipnja
Radionica EU fondovi 2013. 
Portal EU Fondovi u Zagrebu organizira radionicu za proceduru apliciranja na EU natječaje.