Već sto godina tvrtka KONČAR je značajan globalni igrač u elektroenergetici i željezničkim vozilima, a više od desetljeća i u tehnologiji obnovljivih izvora.
Kako se kompanija snalazi u turbulentnim poslovnim i društvenim uvjetima pandemije Covida-19 te aktualne energetske krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu te kako vide svoje poslovanje, a i ukupne trendove sektora, u narednom razdoblju, govori Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČARA.
Korona i rat u Ukrajini su prodrmali globalno gospodarstvo. Kako ste se vi snašli u ovim turbulentnim uvjetima?
Zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima ostvarenim u prethodnoj godini te niskoj razini zaduženosti zasad dobro poslujemo u ovim turbulentnim uvjetima. Ipak, nakon dvije pandemijske godine, ratna događanja u Ukrajini indirektno imaju utjecaj i na naše poslovanje. Proveli smo potrebne analize i simulacije te očekujemo određen utjecaj povećanja cijena energenata, poglavito plina, na poslovanje KONČARA. Istovremeno, ulaganjem u samodostatnost i smanjenje ugljičnog otiska vlastitom vjetroelektranom Pometeno brdo te gradnjom novih integriranih fotonaponskih elektrana na krovovima naših tvornica očekujemo biti otporniji na buduće slične krize.
U protekle dvije godine znatno smo povećali volumen poslovanja, ali smo istovremeno svjedočili i velikom porastu cijena, primarno u dijelu koji se odnosi na transformatorski program. Sve to utjecalo je na znatno povećanje potrebitog radnog kapitala. Očekujemo kako će okolnosti u kojima poslujemo već neko vrijeme ipak imati određen utjecaj i na konačnu cijenu naših proizvoda i usluga.
Aktualna globalna energetska kriza, prouzrokovana prvenstveno ovisnošću Europe o ruskom plinu, nije viđena od naftnih šokova početkom 1970-ih. Kako tumačite ponašanje energetskog sektora, po pitanju investicija, modernizacija i planova u datim uvjetima, a što opet ima efekta i na vas?
Unatoč ozbiljnim poremećajima na tržištu, ulaganja u elektroenergetiku ne smiju stati, već trebaju imati prioritet u cilju postepenog rješavanja problema s energentima te smanjenja ovisnosti o Rusiji. Globalna energetska kriza osvijestila je važnu činjenicu, a to je da ukoliko u budućnosti želimo izbjeći ovakve ekstremne situacije moramo osigurati uvjete za smanjenje ovisnosti o uvozu energenata izgradnjom novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te osigurati nove dobavne lance poput LNG terminala.
Primjerice, Hrvatska elektroprivreda svojom strategijom do 2030. godine predviđa dodatnu izgradnju 1500 MW proizvodnih kapaciteta, što uključuje povećanje snage revitalizacijom postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana, sunčanih i vjetroelektrana te plinskih kogeneracijskih postrojenja. Daljnje investicije u nove projekte obnovljivih izvora energije predstavljaju ulaganja u sigurnost buduće opskrbe električnom energijom, a KONČAR, kao regionalni predvodnik u tehnološkom razvoju, sigurno može sudjelovati u tim projektima i ponuditi nova napredna rješenja i poslovne modele. U svijetlu navedenih promjena i osiguranja održivog proizvodnog miksa zasigurno su potrebna još značajnija ulaganja u gradnju novih proizvodnih kapaciteta, a to za sobom povla i još veće investicije i u elektroenergetsku mrežu.
Trend promjene strukture energenata koji se koriste za proizvodnju električne energije određuje i nove tehničke i ekonomske zahtjeve postavljene pred elektroenergetski sustav. KONČAR i dalje sustavno ulaže u smart grid tehnologije, mikromreže te digitalizaciju proizvoda i poslovnih procesa. Imamo veliku priliku još snažnije iskoristiti postojeće trendove te očekujemo daljnje jačanje KONČARA u zelenoj tranziciji.
Promjene vezane uz energetsku tranziciju zahtijevaju i velika financijska sredstva, ali su istovremeno otvorene i brojne mogućnosti dobivanja tih sredstava kroz NPOO i fondove EU-a. Nažalost, iz iskustva nam je poznato kako brojni projekti vezani za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora zbog složenih zakonskih procedura i postupka ne uspijevaju ili teško dođu do faze realizacije i na tome treba ozbiljno raditi. Samo promišljenim razvojem i ulaganjima Hrvatska može postati energetski samodostatna.
Koliki vam je hendikep da u Hrvatskoj ima malo investicija u klasične energetske potencijale, prije svega hidroelektrane?
Vjerujem da smo na vrijeme prepoznali trendove vezane uz OIE te se aktivno uključili i na nadmetanja u sklopu javnog i privatnog sektora, što je rezultiralo i ugovorima u tom području. Tako smo djelomično ublažili posljedice zatišja u segmentu izgradnje novih klasičnih proizvodnih postrojenja.
U Hrvatskoj određenih projekata na području hidroelektrana ima, zahvaljujući investicijama HEP–a, iako kako sam ranije spomenuo ponajviše u segmentu revitalizacija i povećanja snaga postojećih postrojenja. No, vjerujemo kako će se i taj trend u dogledno vrijeme promijeniti, prije svega zbog činjenice da će za tehničku integraciju velikih novih OIE potencijala u elektroenergetsku mrežu svakako biti potrebna i izgradnja novih klasičnih izvora električne energije.
Koliko ste se uspjeli prilagoditi trendu OIE tehnologije? Svojevremeno ste projektirali vlastiti vjetroagregat i instalirali vlastitu vjetroelektranu.
KONČAR je još 2012. godine napravio tehnološki iskorak razvojem vjetroagregata i izgradnjom vlastite vjetroelektranu Pometeno brdo, s ukupnom instaliranom snagom od 20 MW. Nažalost, u međuvremenu u Hrvatskoj nismo svjedočili investicijskoj klimi na kojoj bismo dalje razvijali i gradili taj poslovni model. U segmentu energije sunca, KONČAR je 2020. godine izgradio tad najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, na otoku Visu, koja u prosjeku zadovoljava polovinu potreba za električnom energijom tog otoka. Tijekom ove godine na istoj će se lokaciji ugraditi sustav baterijskog spremnika električne energije, s mogućnošću pohrane, razvijen i proizveden u KONČARU. Početkom godine ugovorili smo izgradnju još triju sunčanih elektrana, čime smo učvrstili ulogu vodeće regionalne tvrtke u području izgradnje i revitalizacije postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Proces povećanja udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora započeo je i neprekidno će biti motiviran nastojanjem smanjenja emisija plinova koji imaju štetan utjecaj na dugoročnu održivost. Međutim, tu nije riječ samo o zamjeni jedne vrste „pogonskog goriva“ za proizvodnju električne energije drugom. Veći udio proizvodnje pretvorbom energije vjetra i sunca u električnu energiju uvjetuje bitne promjene u načinu djelovanja elektroenergetskih sustava u odnosu na one koje poznajemo iz prethodnih desetljeća.
Kakva vam je struktura poslovanja po pitanju domaćeg i izvoznog tržišta?
KONČAR je u 2021. ostvario 62 posto prihoda od izvoza, a poslovanje u sljedećim godinama usmjereno je na njegov daljnji rast. Oduvijek njegujemo pojedinačan pristup svakom kupcu te smo globalno prepoznati kao isporučitelji custum-made rješenja, prilagođenih zahtjevima kupaca i pojedinih tržišta. Općenito gledajući izvoznici se, u odnosu na poduzeća usmjerena na domicilna tržišta, brže prilagođavaju promjenama, više investiraju, ulažu u razvoj i inovacije te značajnije zapošljavaju.
U prvom polugodištu ove godine od ukupno 1,9 milijardi kuna prihoda od prodaje proizvoda i usluga 1,2 milijarde kuna čini izvoz koji kontinuirano raste, pa je tako u prvih šest mjeseci izvezeno roba i usluga za 23 posto više od ostvarenja u istom razdoblju 2021. godine. U zemlje Europske unije izvezeno je 863,0 milijuna kuna ili 73 posto ukupnog izvoza, što dokazuje da naši proizvodi i rješenja zadovoljavaju visoke kriterije i zahtjeve europskih kupaca. Pojedinačno po zemljama najveći izvoz ostvaren je u zemlje koje su među tehnološki najrazvijenijima u svijetu, a to su Njemačka, Švedska, Norveška, Austrija te Nizozemska. U razdoblju siječanj – lipanj 2022. godine ostvaren je i znatan rast novougovorenih poslova na inozemnim tržištima, čime su se stvorili uvjeti za daljnji rast izvoza i u sljedećem razdoblju. Dodatno, prošle smo se godine ulaganjem u temeljni kapital uključili u proces dokapitalizacije Dalekovoda, koji je početkom ove godine uspješno završen. Komplementarnost proizvodnog programa KONČARA i Dalekovoda omogućit će proširenje portfelja usluga i cjelovitih rješenja te dodatno povećati udio prihoda od izvoza.
KONČAR itekako ima što reći po pitanju e-mobilnosti sa svojim programom vlastitih željezničkih vozila. Kakva je trenutno situacija?
KONČAR kontinuirano razvija svoje proizvode iz segmenta tračničkih vozila, vodeći računa o tehnološkim trendovima, zahtjevima i očekivanjima krajnjih kupaca i samih korisnika. Izvoz 14 tramvaja u Latviju dokaz je konkurentnosti i kvalitete na zahtjevnom međunarodnom tržištu. Projekti obnove voznog parka tramvajskih operatora u Zagrebu i Osijeku financirani iz NPOO-a za nas predstavljaju veliku i važnu priliku. Nastojat ćemo se izboriti za te projekte kroz tendere u kojima očekujemo i brojne druge zainteresirane sudionike iz europskog tračničkog biznisa.
Osim tramvaja KONČAR razvija i nove proizvode u skladu sa zahtjevima zelene i digitalne tranzicije u segmentu željezničkih vozila. Riječ je o baterijskim i elektro-baterijskim (hibridnim) vlakovima na čijem razvoju upravo radimo.
Hrvatska je u velikom investicijskom valu modernizacije željezničke infrastrukture. Da li očekujete da će naredni korak biti sličan val i u željeznička vozila?
KONČAR ima aktivne ugovore gotovo na svim dionicama željezničkih pruga HŽ Infrastrukture na kojima se odvijaju radovi obnove, elektrifikacije, odnosno modernizacije, a koji su financirani sredstvima EU-a. Radove koji se odnose na elektrifikaciju izvodimo zajedno s Dalekovodom. Druga vrsta radova odnosi se na prometno upravljačke i signalno sigurnosne sustave gdje je naš najznačajniji proizvod željezničko cestovni prijelaz (ŽCP). Osim upravo završene dionice Zaprešić – Zabok, gdje je KONČAR osim ŽCP-ova isporučio i uređaje za napajanje signalno sigurnosne opreme, imamo i neovisni ugovor sa HŽI-om za isporuku 50 ŽCP-ova diljem Hrvatske.
U dijelu investicija u željeznička vozila KONČAR ima aktivne ugovore s HŽ Putničkim prijevozom kojem je dosad već isporučio 34 elektromotorna (EMV) i 5 dizel-motorna vlaka (DMV). U tijeku je realizacija isporuka još 7 DMV-a i 21 EMV-a. Projekt 21 EMV je u 85-postotnom iznosu sufinanciran iz EU fondova, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Navedeno potvrđuje kako je investicijski ciklus ulaganja u nabavu novih željezničkih vozila u tijeku. U narednim godinama očekujemo i daljnja ulaganja u nabavu flota nove generacije vozila, baterijskih i hibridnih, za što se također pripremamo.
Koliko vam relativno male investicije u samoj Hrvatskoj, na domaćem tržištu, umanjuju šanse za veće projekte u inozemstvu zbog referenci?
KONČAR je u prošloj godini obilježio stoljeće poslovanja, tijekom kojeg se nametnuo kao jedan od najvećih izvoznika te kao jedno od najdugovječnijih hrvatskih poduzeća. Posljednji u nizu izvoznih uspjeha je u lipnju potpisan 65 milijuna eura vrijedan ugovor s Iračkim ministarstvom elektroenergetike za revitalizaciju hidroelektrane Haditha.
Na programu tračničkih vozila je nešto složenija situacija, ali je bitan iskorak napravljen izvozom tramvaja za latvijskog kupca. Veliku ulogu u tome je imala dugogodišnja suradnja s našim lokalnim kupcem, Zagrebačkim električnim tramvajem, čija je kupnja i sad već dugogodišnja eksploatacija niskopodnih tramvaja doprinijela kao vrijedna referencija za izvoz.
Snaga tvrtke i njena konkurentska sposobnost da izveze neki proizvod ne ovisi uvijek samo o tržišno prihvatljivom proizvodu i cijeni, već o puno drugih čimbenika, a najvažniji su svakako referencije na domaćem tržištu, što se prije svega odnosi na nove proizvode. Iz tog razloga izuzetno je važno kako se u Hrvatskoj odnosimo prema toj činjenici te koliko uistinu razumijemo koje su pretpostavke za stvaranje uspješnih izvoznih priča.
KONČAR je nedavno restrukturirao svoje poslovanje, da li je taj proces završen?
Uprava KONČAR – Elektroindustrije d.d. na početku svog mandata pokrenula je izradu Integralne strategije Grupe KONČAR 2020+ i utvrdila strateške prioritete za naredno razdoblje. Uz izradu Strategije paralelno su se odvijale aktivnosti na restrukturiranju Grupe te su provedene aktivnosti na pripajanju Društava srodnih djelatnosti, osnivanju novog društva KONČAR – Digital, preoblikovanju dioničkih društava u 100-postotnom vlasništvu matice u društva s ograničenom odgovornošću. Provedene aktivnosti povećale su učinkovitost i profitabilnost Grupe KONČAR. Istodobno s napuštanjem nekih proizvoda osnaživali smo segment digitalnih rješenja i platformi, tračničkih vozila te obnovljivih izvora energije.
Unatoč svim izazovima naša Društva su zdrava i profitabilna. Što se tiče daljnjeg restrukturiranja mišljenja sam da u današnjem svijetu, koji se mijenja brže nego ikad prije, takvi procesi nikad ne završavaju. U ovom trenutku usmjereni smo na razvoj novih poslovnih područja koja će biti naš fokus sljedećih deset i više godina, a to su prije svega digitalizacija proizvoda, usluga i poslovnih procesa, ali i proširenje tvorničkih kapaciteta.
* Sadržaj omogućio Končar
