Nekad su proizvođači kreirali trendove, a danas ih kreiraju kupci. Najbolje to znaju u PIK-u Vrbovec, iz kojega ovih dana iznova potvrđuju reputaciju lidera u Hrvatskoj i regiji, ne samo kad je u pitanju proizvodnja "crvenog" mesa i mesnih prerađevina, koja iz godine u godinu raste dvoznamenkasto, nego i kad je posrijedi inovacija.
Zdravi trendovi i sve osvješteniji potrošači više ne inzistiraju samo na kvaliteti i sljedivosti od polja do stola. Sve više čitaju deklaracije, pa su u PIK-u Vrbovec poslovnu filozofiju zaokrenuli prema proizvodima bez glutena, soje, pojačivača okusa i bojila, na čemu su, prema riječima predsjednika uprave Mate Štetića, radili pune tri godine.
Stari okus, nove salame
Na prvi zalogaj ne osjeti se razlika. No u tome i jest poanta novoga poslovnog procesa – promjena cijelog asortimana PIK-ovih proizvoda, a da, što je još teže, okusi ostanu onakvi kakve potrošači vole i na kakve su navikli, kaže Štetić, uvjeren da će i ostali u regiji slijediti taj inovativni trend, koji se u svijetu već događa. Samo tako hrvatska mesna industrija može biti konkurentna sve većem uvozu, ali i u izvoznoj ofenzivi koja za Vrbovec znači povećanje proizvodnje, zaposlenosti i dodane vrijednosti proizvoda, još veća ulaganja u inovacije, nove tehnologije i marketing, i više zemalja na izvoznoj listi.
2,2mlrd.
kuna dosegnuo je lani prihod PIK Vrbovca
"Dvije godine prije ulaska u EU znali smo da će nam put u zemlje članice biti otvoreniji, a u zemlje Cefte sve teži. Od ulaska u EU carine na neke proizvode u BiH skočile su i 50% te smo dio proizvodnje, s našom recepturom, standardima i kvalitetom, organizirali u Laktašima pokraj Banjaluke. Srbija trenutačno ima prosječno opterećenje od 10% na naše najprodavanije artikle. No, sve to utjecalo je na to da naš izvoz, koji je prije nekoliko godina činio 100%, danas čini 65% na tržištima Cefte, a 35% u EU i ostalim zemljama, u kojima i dalje jačamo svoju poziciju i financijski rastemo po stopi od 25 posto. Stalno gradimo i nova tržišta.
Ove godine krenule su prve isporuke u Rumunjsku i Grčku, u njihov najveći trgovački lanac Veropoulos, dok u Hrvatskoj poslujemo sa svim velikim trgovcima osim Lidla. Spar nam je čak otvorio tržišta Mađarske i Austrije", ističe Štetić te dodaje da puno pažnje polažu u certificiranje i veterinarske dozvole za izvoz u pojedine zemlje. Prije embarga na dio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU, i u Rusiju su isporučili četiri-pet tegljača robe, a razmatraju i mogućnost izvoza u Kinu, gdje izvoze samo rijetki pogoni iz EU.
Hrvatska priča za izvoz
"Želimo graditi priču o hrvatskom mesu i nuditi svjež i kvalitetan proizvod od farme do logistike kojim možemo biti konkurentni", napominje Štetić, ističući kako se oduvijek bave sobom, a ne konkurencijom, znaju gdje su bili i gdje će biti u idućih pet od 10 godina. Prihode od oko 2,2 milijarde kuna iz lanjske godine, što je u odnosu na godinu prije rast od 10,4%, u 2015. planiraju dići na više od 2,3 milijarde, dok se na budžetu za marketing nije štedjelo ni u krizi. U prosjeku iznosi dva posto ukupnih prihoda. Lani su povećali prosječan tržišni udjel u Hrvatskoj dva posto, na 42 posto, dok bi izvoz u ovoj godini trebao iznositi 15 posto ukupne prodaje PIK Vrbovca, koji trenutačno zapošljava više od trećine radnika u mesnoj industriji u Hrvatskoj, njih oko 1900, te poslije s više od 100 kooperantskih farmi svinja i junadi. Otkako su u projektu Mesa hrvatskih farmi, sva svinjetina u pakiranjima PIK-a Vrbovec je domaća, otkriva Štetić.
Najisplativije prerađevine
Lani prodali više od 1000 tona ćevapa
U prvih pet mjeseci u prodajnom je lancu završilo 15% više svinja nego u istom lanjskom razdoblju, a intenzivno rade i na podizanju proizvodnje domaće junadi i povećanju matičnog fonda. Od ulaska u EU ta je proizvodnja podignuta za 42.000 komada, više od 40%, od čega 20% završava u izvozu. Financijski su im najisplativije prerađevine, koje čine 40% proizvodnje. Lani su proizveli više od 90.000 t gotovih proizvoda: 8000 t šunke, 3000 t mortadele i toliko Piko parizera, 4000 t trajnih salama, a ćevapi su najprodavaniji proizvod u roštiljskom programu: više od 1000 tona.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.malo zdravija kobasa i salama i eto 2,3 mlrd
a koliko je onda narod pojeo nezdravih kobasa i salama 😀
i koliko je mlrd odigrano u toj igri 😀
Kako kobasica i salama moze biti zdrava?
može, jer su proizvedene uz dodatak raznih aditiva, emulgatora i bojila, od pretežno svinjskog ili mješavine mesa životinja, koje su hranjene raznim dodacima prehrani, uz mali dodatak antibiotika ili drugih lijekova, pri pojavi bolesti, zato su zdrave
Kako kobasica i salama moze biti zdrava?
Uključite se u raspravu