Napokon se zna kako je kombinacija nepovoljnih hidroloških okolnosti i rasta troškova nabave, odnosno uvoza električne energije i energetskog goriva (prirodnog plina, ugljena) utjecala na konsolidirani rezultat Hrvatske elektroprivrede u prvom polugodištu.

Na razini HEP Grupe ostvaren je konsolidirani neto gubitak od 1,14 milijardi kuna, dok je u isto vrijeme lani iskazano gotovo 1,3 milijarde dobiti, objavila je kompanija.

Iako su poslovni prihodi u odnosu na lani povećani za gotovo 32% (9,9 naspram 7,5 mlrd.), troškovi su istodobno skočili gotovo 90% (sa 6 na 11,4 mlrd.). Najviše prihoda, uobičajeno, donijela je prodaja električne energije (8,4 milijarde kuna).

Ti su prihodi od usporedivih lanjskih bili 36% veći kao rezultat rasta potrošnje, viših cijena struje te naknada za korištenje mreže prijenosa i distribucije (od 1. travnja). S druge strane, troškovi nabave do kraja lipnja bili su čak trostruko viši nego lani (3,9 prema 1,3 mlrd.).

To se objašnjava 255% višom cijenom uvezene električne energije te povećanjem obveznog otkupa sa 40 na 60% u sustavu poticaja. Trošak energetskog goriva, slijedom viših cijena i utroška prirodnog plina i ugljena, porastao je i nešto jače, 3,3 puta, s oko 800 milijuna na gotovo 2,5 milijardi kuna.

Kad je riječ o proizvodnji, utjecaj nepovoljnih hidroloških okolnosti najviše se očitovao kod hidorelektrana s čak 38% manjom proizvodnjom nego lani. Time je udio HE u strukturi izvora električne energije pao na 27%.

Oko 16% odnosi se na isporuku iz NE Krško, a oko 23% na termoelektrane (s rastom proizvodnje za 30%). Ukupno je nabavljeno 3.283 GWh, od čega se 28% odnosi na otkup iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija u sustavu poticaja.