Najgore je iza nas – zaključuju analitičari Goldman Sachsa u svojoj najnovijoj analizi u kojoj predviđaju da će globalno gospodarstvo, slično kao i ove godine, vrlo vjerojatno rasti više od trenutnih očekivanja.

No, isto tako Goldman Sachs ističe kako perspektive europskog rasta ipak ostaju ograničene, prvenstveno zbog izazova vezanih za energetsku krizu. Energetska kriza, posebice vezana uz ruski plin, ostaje ključni faktor rizika za gospodarstva Europske unije, a Goldman Sachs ističe da bi se ta situacija mogla čak odraziti i na dugoročni ekonomski rast u Europi.

Bez obzira na rizike, identična rečenica – ‘najgore je iza nas’ – koristi se već mjesecima za opis energetske situacije u Europi. U ovo vrijeme prošle godine strepili smo kako će izgledati prva europska zima bez ruskog plina.

Tijekom cijele 2022. cijene u plinskom sektoru su bile iznimno volatilne. Osvijestili smo globalna tržišta i prekooceanske dobavne pravce te na vlastitoj koži doživjeli svijest kako je plin postao globalni proizvod.

Nesigurnost i strah prelili su se na burzovna tržišta te utjecali na volatilnost cijene, a postao je ogroman izazov za sve energetske kompanije osigurati likvidnosti. Nerealno je bilo očekivati da će cijene ostati onako visoke, ali je i preoptimistično tvrditi da je najgore iza nas.

Naime, stabilnost je još uvijek daleko. Zalihe plina u skladištima su trenutno na rekordno visokim razinama čemu je pomogla relativno blaga prošla zima, ali i toplija ovogodišnja jesen. No, isto tako je činjenica kako je potražnja za plinom 15 do 20 posto niža od razine prije krize, ponajviše zbog smanjenja potražnje u industrijskom sektoru. Jedan od najboljih primjera je europska petrokemijska industrija, koja je bitno smanjila proizvodnju i otvorila vrata jeftinijim proizvodima s drugih kontinenata, a riječ je o industriji koja je veliki potrošač plina.

Male promjene u tržišnoj ravnoteži imaju ogroman utjecaj na cijene zbog trenutnih uvjeta neelastične ponude i potražnje. Na ponudu utječe niz faktora: situacija u Turskoj kao novom energetskom hubu, na ‘uskim grlima’ kao što su interkonektori Rumunjske i Srbije prema Mađarskoj ili pak potencijalne predizborne političke odluke u SAD-u koje bi mogle dovesti do ograničavanja izvoza plina radi korekcije cijene za vlastito gospodarstvo. I pred EU je izborna trka i važne odluke o nastavku zelene tranzicije i sankcijama prema Rusiji.

Sve to znači da su izazovi volatilnosti cijena i dalje pred nama. Posebno izazovno će biti, u kontekstu rastućih kamata, osiguravati likvidnost čega smo u PPD-u itekako svjesni i zbog toga prilagođavamo svoju korporativnu strukturu.

Plinska infrastruktura u Europi se doslovno nadograđuje iz mjeseca u mjesec, a PPD se uspješno prilagođava novom okruženju. Surađujemo s renomiranim globalnim tvrtkama poput British Petroleuma, aktivno radimo na proširenju svog portfelja i krećemo na tržišta koja će biti od velike važnosti za uvoz plina iz novih pravaca.

PPD je i dosad više od 70 posto svojih prihoda ostvarivao u inozemstvu, a vjerujemo da će taj omjer u nadolazećim godinama i rasti. No, bez obzira na rast poslovanja u inozemstvu, PPD ostaje jamac sigurnosti opskrbe naših partnera i cjelokupnog hrvatskog energetskog tržišta.