Stečajnog dužnika RIZ Odašiljače u listopadu očekuje glasovanje vjerovnika o modelu održivog poslovanja. To je obol referencama tvrtke kroz dugi niz godina i na takav rasplet navodno neće utjecati problematika neriješenog imovinsko-pravnog statusa nekretnina. Po tome ova tvrtka nimalo ne strši, već naprotiv još ima dosta sličnih slučajeva u kojima nisu usklađeni, odnosno odgovarajuće provedeni statusi nekretnina iz vremena pretvorbi i stvarnog stanja u zemljišnim knjigama. Riječ je o ‘rudarskom’ poslu traženja dokumentacije koji je dočekao RIZ-ovog stečajnog upravitelja Darka Šketa.
Očito je posrijedi imovina velike vrijednosti, zbog čega je i vjerovnicima bitna pa će slijedom angažmana upravitelja posla biti i za CERP. Od pravnog sljednika HFP-a traži se izdavanje rješenja da su i te nekretnine uključene u procjene, što je izlaz nakon što je u dosadašnjem stečajnom tijeku utvrđeno da su u vlasništvo tvrtke u Božidarevićevoj 13 u Zagrebu upisane nekretnine od 3819 m2 (procijenjene na oko 33 milijuna kuna), dok su druge nekretnine (neetažirane) izgrađene na zemljištu većem od 11.000 m2 na istoj lokaciji stečene ugovorima o kupoprodaji. I to od više prodavatelja pravnih osoba između 1995. i 2004., te su one sve upisane kao općenarodna imovina pod upravom GNO Zagreb.
Što sve treba dokumentirati
Za ovo stanje temeljem Šketova pojašnjenja na naš upit, pravni okvir daje čl. 390 a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prema tome, trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva vlasnik je nekretnine koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku privatizacije i pretvorbe bile društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća, zatim koje su mogle biti u postupku stjecanja vlasništva i čija je vrijednost procijenjena u temeljni kapital društva, te su po nadležnom tijelu iskazana u kapitalu društva. No, osim jednog, ostali prodavatelji, a ni kupac RIZ Odašiljači prilikom zaključenja ugovora o kupoprodaji, ni prije njih, kaže Šket, nisu zatražili rješenja nekretnina od CERP-a ni pravnih prednika.
“Za postupak uknjižbe potrebno je dokumentirati da su prodavatelji imali pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja, te da su nekretnine procijenjene u postupku pretvorbe. Dakle, potrebno je pokrenuti postupak u CERP-u za ishođenje rješenja, a prethodno pribaviti isprave o stjecanju predmetnih nekretnina od prodavatelja ili njihovih prednika (ugovora o dodjeli)”, navodi Šket.
Također, za podobnost upisa potrebno je, između ostalog, radi opisa nekretnina izraditi elaborat o etažiranju, kao i međuvlasnički ugovor, jer postoji još nekoliko posjednika – tzv. izvanknjižnih vlasnika na istoj lokaciji sa sličnim statusom neupisanog vlasništva. RIZ Odašiljači su presudom Općinskog suda Zagreb iz 2011. u tužbenom postupku protiv Grada Zagreba radi utvrđenja prava vlasništva na tim nekretninama, odnosno posebnim dijelovima zgrade – pravomoćno odbijeni.
Otežavajuća činjenica
Kako navodi upravitelj, to je daljnja otežavajuća činjenica u postupku provedbe utvrđenja vlasništva, te je u tijeku revizijski postupak na Vrhovnom sudu. Međutim, započeti proces pokretanja ishođenja odgovarajućih rješenja i ostale prateće dokumentacije za potrebe upisa navedenih nekretnina, prema Šketu “sigurno će biti dugotrajan, a i zahtjevan s aspekta troškova, posebno u ograničenim uvjetima stečaja”.
“Stoga, a i nakon provedenih procjena vrijednosti nesporne stečajne mase, kao i nastavka poslovanja koji dosadašnjim rezultatima pokazuje održivost djelatnosti RIZ Odašiljača, što znači poslovni potencijal, u listopadu će se u skladu sa Stečajnim zakonom predložiti Skupštini vjerovnika odgovarajući model stečajnog plana. Javnim pozivom investitorima ponudila bi se mogućnost investiranja u društvo, s ciljem prije svega namirenja tražbina prvog višeg isplatnog reda, razlučnih vjerovnika i što značajnijim namirenjem ostalih vjerovnika, ali i uvjetom nastavka poslovanja, održanja i razvoja djelatnosti RIZ Odašiljača“, poručuje stečajni upravitelj Darko Šket.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kako je moguća tolika nebriga države za svoje vlasništvo?
Uključite se u raspravu