U sklopu aktivnosti kojima je cilj poznatim brendovima jačati tržišne pozicije, a u sinergiji s većinskim vlasnikom Badelom 1862, poslovanje vidljivo razvija šibenska Vinarija – Vinoplod.
Iz nekadašnje posrnule tvrtke u ozbiljnim problemima, napoljetku spašene Badelovim preuzimanjem u šibenskom predstečaju, prezentiraju niz pozitivnih efekata. Jedan od njih posljedica je zajedničkog tržišnog nastupa.
Naime, iz šibenskog pogona, u prva četiri mjeseca ove godine,u izvoz je plasirano više proizvoda nego u cijeloj 2019. Najviše upravo na ona tržišta koja su im u fokusu, u zapadnz Europu i regiju, gdje trenutno prednjače Njemačka I BiH.
Pandemija mijenja trendove
I dok zbog utjecaja pandemije tržište vina generalno čeka na oporavak, u proizvodnji jakih alkoholnih pića Vinoplod bilježi velik rast, za što je, kažu, ključna Badelova lanjska akvizicija. Brendovi Dalmacijavina u jakim alkoholnim pićima koje je preuzeo Badel sada se proizvode u šibenskim pogonima.
Uspostavom proizvodnje Dalmacijavina, proizvodnja žestice na lokaciji u Šibeniku se podigla za čak 60%. Potvrđuje to predsjednik Uprave tvrtke Vinarija – Vinoplod Krešimir Lokas, koji navodi da su s time, ali i s drugim poslovima, za kupce unutar i van grupe, znatno povećali iskorištenost proizvodnih kapaciteta, i stoga njihova punionica sada radi svaki dan u dvije smjene, dok je prijašnjih godina radila samo jedna, i to ne svaki dan.
“Akvizicijom brendova proizvodnja Dalmacijavina vratila se u Hrvatsku, točnije Dalmaciju. To je imalo pozitivan efekt ne samo na Vinoplod, već i na naše dobavljače”, kaže Lokas.
Vinoplodova Šibenska Travarica i dalje je najprodavanija travarica u Hrvatskoj, a sad su posvećeni jačanju izvoza. Od ostalih rakija pod Vinoplod brandom imaju Lozu, koju su nakon nekoliko godina izbivanja ponovno vratili na tržište te Komovicu. Pod brandom Dalmacijavina pak nastavljaju marketinški i tržišno razvijati Pelinkovac, Orahovac, Šljivovicu, Vodku i Gin.
“Od kada je Badel 1862 postao većinski vlasnik, glavni naglasak je na financijskoj stabilizaciji kompanije te podizanju razine profitabilnosti, kako bismo mogli ispuniti sve obveze iz predstečajne nagodbe i osigurali dugoročnu održivost poslovanja. Unatoč težim uvjetima poslovanja, i smanjenom obujmu prodaje zbog pandemije, svoje smo planove i ciljeve uspješno realizirali.
Oni uz navedeno, uključuju i ulaganja u prodaju i marketing, jačanje plasmana i prisutnosti jakih alkoholnih pića Vinoploda i Dalmacijavina, te u vinima fokusiranje na autohtone sorte vina poput Babića, Debita, Plavine, za koje smatramo da imaju tržišni potencijal rasta i na domaćem i na izvoznim tržištima”, kaže Lokas dodajući da kontinuirano rade na povećanju broja kupaca, širenju palete proizvoda i uvođenju noviteta, kao i redizajnu postojećih proizvoda.
Jačanje na ino tržištima
Tehnološka razina u proizvodnji je, tvrdi, zadovoljavajuća, no vode računa o novim ulaganja kojima istodobno dodatno podižu kvalitetu proizvoda, ali i efikasnost poslovanja. Tako su u 2021. instalirali novu liniju za pakiranja 0.1 L koja im je kapacitet proizvodnje povećala nekoliko puta, što se pokazalo ključnim u razdobljima velike potražnje za tim volumenom.
Nabavili su i dodatnu opremu za preradu i skladištenje vina, sve kako bi nastavili podizati njihovu kvalitetu prateći najsuvremenije tehnološke trendove. Pokazuje se da je sinergija vidljiva u svim segmentima poslovanja, iako ponajviše u nabavi i proizvodnji te zajedničkom tržišnom nastupu za koja su definirali, kaže Lokas, ove ciljeve:
“Želimo jačati pozicije na tržištima BiH, Slovenije i Crne Gore, gdje su brendovi Vinoploda i Dalmacijavina prisutni niz godina, ali i snažnije iskoračiti na tržišta zapadne Europe poput Njemačke, Austrije i Švicarske.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu