Radnik d.d. prisutan je na hrvatskom i europskom tržištu, a tradicija uspješnog poslovanja duga je 75 godina. U prvih devet mjeseci 2023. Radnik d.d. je ostvario prihod od 130 milijuna eura, dok konsolidirani prihod za Grupu Radnik iznosi 170 milijuna eura. Grupa Radnik se sastoji od više stabilnih i uspješnih društava; Radnik d.d., Radnik-Plin d.o.o., Bistra d.o.o. Hidroing d.o.o., Vodogradnja d.o.o., Hidroregulacija d.d., s ukupno više od 800 radnika.

Pored uspješnog poslovanja, Radnik ostvaruje kvalitetan odnos sa društvenom zajednicom, pa su tako sponzori brojnih sportskih klubova (šest sportskih klubova nose ime Radnik), kao i drugih udruga građana iz područja kulture, socijalnog i humanitarnog rada i sl. Tako su u travnju ove godine omogućili učenicima Srednje škole “Ivan Seljanec” Križevci posjet specijaliziranom građevinskom sajmu BAU 2023. u München. Radnik d.d. pomogao im je orgnizacijski kao i financijski.

Pravo na razliku u cijeni

Grupa Radnik d.d. trenutno je angažirana kao glavni izvođač radova na velikim investicijama u Hrvatskoj, a kontinuirano izvode radove diljem Njemačke s kapacitetima od 80 do 120 radnika. Što se tiče planova za 2024., očekuje se porast prihoda, no to ovisi o više čimbenika. Vjeruju prvenstveno u porast potražnje za radovima na izgradnji ili rekonstrukciji objekata u turizmu, a i drugih investicija u gospodarske objekte privatnog sektora. Planovi se temelje i na investicijama iz javne nabave i obnove potresom pogođenih krajeva.

“Obzirom na prijedloge koje komuniciramo putem HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva čiji sam predsjednik, istaknuo bih dio rješenja koja bi dala vjetar u leđa domaćem građevinarstvu u 2024.”, rekao je Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva i predsjednik Uprave Radnik d.d. Križevci.

Foto: PD

Osvrnuo se na Izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima kojima je potrebno urediti pravo na razliku u cijeni u slučaju povećanja cijena troškova građenja kako bi se preciznije definirale primjene rasta troškova.

“Potrebno je ograničiti raspon rizika kod ugovaranja klauzule fiksna cijena na +,- 3%, u odnosu na važećih 10%. Rizik od 10% povećanja troška je nerazuman i negativan za gospodarstvo. Postojeće zakonske norme ostavljaju značajne nedoumice na štetu izvođača radova. Prijedlozi su podnijeti nadležnim ministarstvima, te očekujemo da se isti s razumijevanjem razmotre i usvoje”,rekao je Habijanec.

Ističe kako se u odnosu na države članice Europske unije, hrvatski poslodavci u graditeljstvu nalaze u znatno nepovoljnijem položaju jer nisu doneseni propisi koji podrobno uređuju ustupanje građevinskih radova, osim Pravilnika o javnoj nabavi radova obnove od potresa.

“U mnogim državama članicama Europske unije postoje nacionalni propisi koji uređuju samo ustupanje radova do europskih pragova. Takvim zakonom moglo bi se transparentnije urediti postupak javne nabave radova sukladno dobrim praksama zapadno europskih država kao npr. naplati dodatnih radova i više radnji, koji je trenutno dugotrajan, a često i nenaplativ što građevinskim tvrtkama stvara velike gubitke, postupak utvrđivanja primjerene cijene izvođenja radova, ispod koje ne bi trebalo prihvaćati ponudu, što je pogubno za hrvatsko graditeljstvo”, smatra Habijanec.

Foto: PD

Kolektivni ugovor

Osvrnuo se i na kolektivni ugovor za graditeljstvo kao jedan od pionira socijalnog pregovaranja partnera (država, poslodavci, sindikati) u gospodarskim granama. Primjena ovog kolektivnog ugovora proširena na cijeli sektor graditeljstva je, kaže, temeljna pretpostavka ravnopravne tržišne utakmice.

“Graditeljstvo kao gospodarska grana ima uvjete za daljnji razvoj u Hrvatskoj i širenje na tržišta EU i trećih zemalja, no prethodno je potrebno osigurati razvoj što većeg broja stručno i tehnički sposobnih građevinskih gospodarskih subjekata. Zbog toga se i predlažu gore navedene mjere koje bi potpomogle razvoj domaćih poduzeća u sposobne kompanije za nastup na međunarodnom tržištu”, zaključio je Habijanec.

* Sadržaj omogućuje Radnik Križevci