Među kupcima se u ponedjeljak, prvi dan popuštanja epidemioloških mjera, osjetila pozitivna ‘glad’, a promet je u Pevexovoj trgovini porastao za 50 posto u odnosu na isti ponedjeljak lani. Radnici su jedva dočekali da se vrate na posao, a s njima je bio i predsjednik uprave Pevexa, Jurica Lovrinčević koji nam je podijelio iskustvo kako je to od poslodavca, koji je u 2019. zabilježio povijesnu dobit od 160 milijuna kuna, dočekati dan kad je prodaja pala na nulu, pa opet krenuti raditi.
– Iza nas je bilo 40 dana otkako smo 19. ožujka zatvorili trgovine. Nije bilo lako vidjeti da posao preno noći pada na nulu, a iza sebe imati 2000 radnika koji imaju svoje živote, obitelji, kredite. Bio sam sa svojim ljudima u ponedjeljak kada smo opet otvorili sve trgovine i taj dan je bio izvanredan! Za naše radnike, ali i za kupce jer se vidjelo da su željni dućana. Napokon se vraćamo u normalu – kaže Lovrinčević.
Lani je Pevex imao rekordnih dvije milijarde i 150 milijuna kuna prihoda, završili su s 160 milijuna kuna čiste dobiti. Kaže, rezultat je to rada i discipline. Sada u okviru kampanje ‘Budite heroji koje Hrvatska treba’, koju je pokrenula Styria Media Group, kaže kako je vrijeme da se sve epidemiološko mjere opuste jer ako nema gospodarstva, neće biti ni za plaće.
– Mislim da nije trebalo ići tako široko s mjerama, to govorim od prvog dana. Poštujem epidemiologe, ali ne možemo dozvoliti da oni vode gospodarstvo. Koliko mi iz gospodarstva ne znamo ništa o njihovu poslu, toliko to vrijedni i obratno. Sve plaće, iz privatnog i javnog sektora, ugrožene su ako gospodarstvo ne radi. Moramo biti oprezni s mjerama i sada mislim da bi trebali raditi svi koji mogu osigurati mjere distanciranja. Zajedničkim snagama moramo pobijediti bolest, ali ako uništimo gospodarstvo, što ćemo sutra jesti? – pita naš sugovornik.
Sve trgovine Pevex je otvorio u ponedjeljak i očekuju da će se promet uskoro normalizirati
Slaže se da treba posebno zaštiti slabije, umirovljenike, korisnike domova za starije i nemoćne te bolnički sustav. Ali za sve ostalo, smatra, treba relaksirati mjere.
– U drugim su zemljama ekonomski timovi najboljih stručnjaka osmišljavali mjere kako bi gospodarstvo moglo funkcionirati bez obzira na zdravstvene izazove. Kod nas se išlo preširoko i bez komunikacije – smatra Lovrinčević. Za raspravu o tome treba li smanjiti plaće u javnom sektoru smatra da je obična kost koju su bacili između privatnog i javnog sektora te da ne bi trebalo dirati ničije plaće.
– Ne treba postavljati stvari tako da biramo između ‘njih’ i ‘nas’. Plaće ne treba smanjivati, svima trebaju biti više. To su opasne teze koje se guraju u javnost, a svi smo zajedno u istom društvu. Zapravo, trebamo težiti racionalizaciji svih sektora, uključujući javni sektor – smatra naš sugovornik.
Vraćajući se unazad, kaže kako je 19. ožujka bio šok za sve poduzetnike jer su morali zatvoriti trgovine.
– Od 150 milijuna kuna mjesečnog prihoda, nije bilo jednostavno pasti na nulu. Prvo sam išao prema svojim radnicima, poslao poruku da ne moraju strepiti za svoja radna mjesta narednih šest mjeseci, da toliko možemo izdržati. A onda smo dan po dan gledali što možemo. Nismo smanjili niti jednu neto plaću, ali smo bili primorani odreći se dvaju neporeznih davanja i to 400 kuna za topli obrok te još toliko za nagrade za ostvarene rezultate – kaže naš sugovornik.
Pevex od idućeg tjedna testira termokamere na ulazu u trgovine kojima će mjeriti temperaturu kupaca koji dolaze
Kako bi primjerom pokazao da je uz svoje radnike, tražio je od Nadzornog odobara da mu smanje plaću na minimalac od 4000 kuna koji prima još 28 čistačica te drugi pomoćni radnici.
– To je bio moj znak solidarnosti. Moje smanjivanje plaće tvrtki ne znači ništa, ali sam svojim primjerom htio pokazati da ću se odreći i pokazati da je svima teško te da moramo svi dati svoj doprinos – govori Lovrinčević.
Pevex je i svojim zakupcima dozvolio da ne moraju plaćati zakup prostora sve dok ne rade.
– Najlakše je slijepo se držati potpisanih ugovora, ali to ne vodi u dobrom smjeru. Situacija je bila nepredvidiva i treba razgovarati. Ako ćemo uništiti svog zakupca, kako ćemo sutra naći nekoga da bude u tom prostoru? U krizi moramo biti fleksibilniji, pokušati pomoći jedni drugima kako bi prebrodili sve ovo – kaže Lovrinčević.
Pevex je u krizi u 40 dana izgubio 100 milijuna kuna, ali naš sugovornik optimistično kaže: “Ali spasili smo 200 milijuna”. Naime, svakim danom grabili su novu malu priliku. Nakon prvotnog zatvaranja, sretno su prigrlili mogućnost barem prodaje građevinskog materijala po narudžbi, a nakon potresa otvorili su i trgovine u Zagrebu, kasnije i vrtne centre u ostatku Hrvatske. Preko noći su digli i online prodaju koju ranije skoro nisu imali te su dosegli promet od milijun kuna na dan. A online su najviše išli kosilice i trampolini (jer su djeca puna energije bez škole i vrtića).
Za Vladine mjere pomoći kaže da su bile dobre i pravovremene, ali čak i preširoke. Po njemu je najbitnija i dovoljna bila mjera za spašavanje radnih mjesta, sve ostalo da je nepotrebno i dvojbeno u primjeni. U krizi vidi priliku da se ponovno obrade zapuštena polja, da se više radi te da se unaprijede državne službe.
Daje primjer:
– Porezna uprava već godinama ne želi Pevexu vratiti nekoliko desetina milijuna kuna, unatoč tome što imamo dva rješenja višeg stupnja, od Ministarstva financija, da nam se novac mora vratiti. Ali oni ne žele postupiti po rješenju – govori naš sugovornik i ukazuje da u sustavu često postoje pojedinci koji ne rade svoj posao ili zloporabljuju svoje ovlasti. Kaže da zato treba očistiti sustav od takvih pojedinaca i uspostaviti neovisnu kontrolu sustava. Također, otvara priču online prodaje upozoravajući da naše tvrtke, koje imaju web shopove, nemaju isti položaj kao veliki svjetski igrači.
– Strani web shopovi imaju prednost jer oni ne plaćaju PDV u Hrvatskoj. Po našem zakonu, sve tvrtke koje imaju više od 35.000 eura godišnjeg prometa u web shopu, moraju plaćati PDV. Ali jedan Amazon, primjerice, isporučuje robu preko Njemačke u Hrvatsku, pa plaća njemački PDV, ne i hrvatski. Zakon o PDV-u jasno je propisao da moraju plaćati PDV, ali u tom istom zakonu ne stoje prekršajne odredbe o tome koje su kazne ako netko ne plati porez. Dakle, imamo zakon da se nešto mora, ali ne i kaznu. Zato procjenjujemo da u neprehrambenoj industriji gubimo više od milijardu kuna godišnje PDV-a zbog neprimjene zakona – kaže naš sugovornik.
Govoreći o tome koliko je sigurno ići u trgovine, Lovrinčević ističe da su u svojim trgovinama uveli čak veće mjere opreza od preporučenih. Na ulaze u trgovine stavit će termokamere kojima će mjeriti temperaturu kupaca.
– Naravno da netko može imati temperaturu, a da nema korona virus. Zato ćemo kupcima s temperaturom sugerirati da ne ulaze, nećemo nikoga tjerati niti ćemo biti grubi. Mi naše kupce želimo. Ali obećajemo im da će kod nas imati VIP tretman jer će, uz dezinficijens na ulazu, dobiti i maskicu te rukavice – hrabri Lovrinčević te dodaje da mjerenje temeperature termokamerama neće biti obavezno, ako to kupac ne želi.
