Sjeverozapadna Hrvatska najkonkurentnija je regija u državi ponajprije zato što uključuje Grad Zagreb, no i ostali makroekonomski pokazatelji, ako se izuzme glavni grad, pokazuju kako je ova regija znatno naprednija od ostatka Hrvatske.

Primjerice, registrirana stopa nezaposlenosti prema podacima iz 2011. godine bila je manja od hrvatskog prosjeka od 17%. U Međimurskoj županiji bila je 14,9%, Varaždinskoj 13,8%, Koprivničko-križevačkoj 16,5%, a veća je bila jedino u Krapinsko-zagorskoj sa 17,9% te Zagrebačkoj sa 18,3% nezaposlenih. No stvarna razlika očituje se ako se navedene županije usporede sa stopama nezaposlenosti u, primjerice, Virovitičko-podravskoj županiji (30,5%), Brodsko-posavskoj (31,9 %) ili Sisačko moslavačkoj (29,8 %) županiji. Ta je regija poznata i po velikom broju tvrtki i najčešće su upravo u njoj smještena sjedišta najvećih kompanija. Tako po prosjeku neto plaće u ovoj regiji najviše iskače Koprivnička županija s prosjekom neto mjesečne plaće u iznosu od 4349 kuna dok je hrvatski prosjek u prošloj godini bio 4729 kuna, a jedini koji su imali više od tog prosjeka jesu Zagrepčani. U Koprivnici sjedište imaju prehrambeni koncern Podravka, mesna industrija Danica i pivovara Carlsberg Croatia.

U vlasništvu Podravke je i koprivnička farmaceutska tvrtka Belupo. U županiji je razvijena i papirna industrija, pa je tako na području ambalaže od valovitoga kartona vodeće poduzeće Bilokalnik-IPA, u proizvodnji ambalaže za jaja i voće i povrće Hartmann. Cijela sjeverozapadna Hrvatska je regija povoljnoga geoprometnog položaja s bogatim prirodnim resursima koji čine mineralne sirovine, energenti i geotermalni izvori, koji su, kako stručnjaci tvrde, nedovoljno iskorišteni. Kada se promatra gdje ima najviše tvrtki, tu dominira Varaždinska županija sa 2791 tvrtkom, ali i najvećim brojem stanovnika, a slijedi je Međimurska županija sa 2388 tvrtki, pa potom Krapinsko-zagorska sa 1621 tvrtkom te Koprivničko-križevačka sa 1381 tvrtkom. Varaždinci su također najveći izvoznici, s prošlogodišnjim izvozom od 5,4 milijarde kuna, a ujedno su i najveći uvoznici pa je u 2011. godini u tu županiju uvezeno robe u vrijednosti 4,5 milijardi kuna. Najmanje izvoza, ali i uvoza ima Koprivničko-križevačka županija. U izvoznim brojkama to znači 1,7 milijardi kuna izvoza te 1,1 milijardu kuna uvoza. Međimurska županija, koja ima gotovo isti broj stanovnika kao i Koprivničko-križevačka županija, uspjela je na strana tržišta u prošloj godini izvesti milijardu kuna više robe. U 2011. godini u Međimurskoj županiji izvezeno je roba u vrijednosti 2,8 milijardi kuna, što je povećanje od 30% u odnosu na 2010. godinu.

Uvoz za 2011. godinu za Međimursku županiju iznosio je 1,7 milijardi kuna i također bilježi povećanje od 26,8% u odnosu na godinu prije. Najveći udio u vanjskotrgovinskoj razmjeni Međimurske županije u 2011. godini postigla je prerađivačka industrija. Varaždinski poduzetnici koji su u ovoj regiji i najjači, barem kada je o prihodima riječ, čine 3,3% ukupnoga hrvatskog prihoda, što znači da su u prošloj godini ostvarili 22,2 milijarde kuna. To je povećanje za 8,1% u 2010., ali i smanjenje od 9,2% u odnosu na 2008. godinu. Zapravo, prošle su se godine Varaždinci našli na prihodovnoj razini 2006. godine. Najviše, čak 4,3 milijarde kuna došlo im je od trgovine, što je 11,4% više nego u 2010. godini.U devet hrvatskih županija došlo je i do povećanja ulaganja u 2011. godini, pri čemu je u Varaždinskoj županiji ostvaren rast ulaganja od 22,6% ,što je drugi najveći relativni porast ulaganja. Samo je jedanaest županija u 2011. godini zabilježilo neto dobit, a preostalih deset poslovalo je s neto gubitkom. Sve spomenute županije sjeverozapadne Hrvatske poslovale su s dobitkom.

Najveći izvoznici i uvoznici

U Varaždinskoj županiji lani izvoz od 5,4 milijarde kuna

Varaždinska županija je najveći izvoznik, s prošlogodišnjim izvozom od 5,4 milijarde kuna, a ujedno su i najveći uvoznici pa je u 2011. godini u tu županiju uvezeno robe u vrijednosti 4,5 milijardi kuna. Najmanje izvoza, ali i uvoza ima Koprivničko-križevačka županija sa samo 1,7 milijardi kuna izvoza, a uvoz od 1,1 milijarde kuna bio je samo nešto manji.

Uspjeh obrazovanja

Prvi po znanju, istraživanjima i patentima

Sjeverozapadna Hrvatska vodeća je regija u smislu pretpostavki za povećavanje inovacijske aktivnosti jer ima najveći broj zaposlenih, oko 46 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Također ima najpovoljniju obrazovnu strukturu, 19,34 posto visokoobrazovanih osoba u odnosu na hrvatski prosjek (16,73 posto), i to zbog utjecaja Zagreba koji ima najveći broj osoba takve razine obrazovanja (24,22 posto). Nadalje, ima najveći broj zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja, najveći broj istraživača, ima najveći BDP per capita, iznad prosjeka na nacionalnoj razini te najveći broj tvrtki koje obavljaju istraživanja i razvoj ima sjedište upravo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sjeverozapadna Hrvatska kao lider se istaknula i u broju podnesenih patenata koji čine 55 posto ukupnog broja.