Gledajući prema 2024. vjerujem kako nam aktualni trendovi dozvoljavaju oprezni optimizam kada je u pitanju gospodarska slika Hrvatske prvenstveno radi značajnog usporavanja inflatornih kretanja od 3,1 posto na razini godine. U HUP-u procjenjujemo da bi gospodarstvo trebalo zadržati pozitivan trend, s rastom BDP-a od 2 posto i nominalnim rastom bruto plaća od 8,5 posto. Ovo su pozitivne vijesti za podizanje standarda građana, ali i punjenje državnog proračuna.
Kako neoporezivi primici neće privući visoko-obrazovane i dobro plaćene stručnjake, uvjereni smo da je nužno porezno rasterećenje srednjih i viših plaća u cilju jačanja konkurentnosti. U trenutku kada je državni proračun najveći dobitnik inflacije postoji prostor za porezna rasterećenja radi zadržavanja i daljnjeg obrazovanja visoko kvalificiranih zaposlenika.
Očekuje se nastavak neizvjesnosti i u 2024. koje proizlaze iz potencijalne ponovne energetske krize, stagnacije ekonomskog rasta zapadne Europe, usporavanja aktivnosti u SAD-u i aktualnih geopolitičkih nestabilnosti.
Za održavanje pozitivnih kretanja, ključno će biti ubrzati strukturne promjene s ciljem što efikasnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, ubrzanja zelene tranzicije i, naravno, provedbe krucijalnih reformi kako bi se približili razvijenijim članicama EU. Nadamo se kako će i Vlada, bez obzira na superizbornu godinu, nastaviti raditi na nužnim reformama i zauzdavanju rashoda.
Nažalost, proračunom za 2024. predviđa se snažan rast potrošnje države što je u suprotnosti s realnom situacijom, a na rashodnoj se strani primjećuje rast naknade zaposlenima u javnom sektoru od čak 32 posto, što je dugoročno neodrživo. Među rijetkim članicama Unije, koje krše preporučeni rast javne potrošnje, Hrvatska je u najvećem raskoraku.
Farmaceutska industrija u Hrvatskoj unatoč brojim preprekama s kojima se suočava čvrsto drži poziciju jedne od glavnih perjanica gospodarstva. Potvrda toga je i podatak da je u dosadašnjem dijelu godine proizvodnja farmaceutskih proizvoda povećana za čak 27,8 posto u usporedbi s istim razdobljem u 2022., a ujedno su zabilježeni porast izvoza i ukupnog broja zaposlenih.
Godinama traje financijska presija pa je nekim lijekovima u zadnjih deset godina cijena pala za više od 50 posto što utječe na kontinuirano smanjenje broja proizvođača farmaceutskih sirovina i pojedinih lijekova. Ako se uskoro ne promijeni način reguliranja cijena Hrvatska može očekivati dodatni val nestašica, ali i povlačenja lijekova s tržišta. HUP-Udruga proizvođača lijekova stoga predlaže hitno usklađivanje cijena najugroženijih lijekova na tržištu kako bi se uskladile s inflatornim pritiscima u cilju stabilizacije opskrbe i liječenja pacijenata.
U dinamičnom okruženju Pliva posluje dobro i ostvaruje pozitivne rezultate, potvrđujući poziciju vodeće farmaceutske kompanije u Hrvatskoj. Daljnje unapređenje poslovanja i ulaganja u visoke tehnologije doprinijet će brzini, sigurnosti i kvaliteti proizvodnje te opskrbe. Planiramo ulaganja u pogone i procese koji će omogućiti dodatne iskorake farmaceutske industrije i gospodarstva.
