Europska komisija je donijela pravila za provedbu Uredbe o stranim subvencijama te se Uredba počinje primjenjivati od danas – 12. srpnja 2023., što znači da će od 12. listopada poduzeća morati prijaviti koncentracije i sudjelovanje u postupcima javne nabave koji uključuju strane financijske doprinose i ispunjavaju relevantne pragove za prijavu. Uredbom se rješvaju pitanja stranih subvencija koje nisu obuhvaćene pravilima Europske unije o državnim potporama, kontroli koncentracija i protumonopolskim pravilima, odnosno dopunjuju se postojeća pravila tržišnog natjecanja.

Prema mišljenju profesora Marka Turudića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta ova je Uredba još jedan korak u pokušaju izjednačavanja, odnosno ravnopravnog tržišnog natjecanja u postupcima javne nabave, budući da neki ponuditelji dobivaju netransparentne subvencije iz trećih zemalja i tako mogu ponuditi niže cijene od konkurencije te u tom smislu mogu značajno narušiti tržišno natjecanje.

Drugi naši sugovornici spominju i još češći kontekst dampinških cijena kojima će se ovako, čak moguće brzo i učinkovito doskočiti, što znači da su nova pravila kao ‘osigurač’ na liniji ravnopravnog tržišnog natjecanja, novi alat koji je manjkao u situaciji u kojoj su poduzetnici koji obavljaju gospodarsku djelatnost u Europskoj uniji bez subvencija u nepovoljnijem položaju u odnosu na korisnike stranih subvencija. I to zato što nije postojao režim kontrole stranih potpora sve do ove Uredbe, kao što nisu postojala ni posebna pravila Europske unije za otklanjanje učinaka narušavanja unutarnjeg tržišta.

Netransparentne subvencije

“Kada je neka tvrtka iz treće zemlje ili je kao članica zajednice ponuditelja dobila netransparentnu subvenciju sigurno je da će ona ili takva zajednica imati prednost u odnosu na druge ponuditelje, ali takva prednost nije posljedica vlastitih sposobnosti i boljeg tržišnog položaja. Pored toga tu mogu biti i problematični postupci javne nabave koji se financiraju iz EU fondova s obzirom na činjenicu da se najveći dio europskih sredstva iz javne nabave prelije na račun ponuditelja, pa je svakako problem ako ta sredstva idu ponuditelju koji ima najpovoljniju ponudu na temelju netransparentnih dotacija”, navodi prof. Turudić.

Pod pojmom strane subvencije podrazumijevaju se subvencije koje poduzetnicima koji se bave gospodarskom djelatnošću u Europskoj uniji dodjeljuju tijela trećih zemalja, dakle koje nisu članice Europske unije. Međutim, Uredba omogućuje Komisiji da istraži financijske doprinose koje treće zemlje dodjeljuju poduzećima koja posluju u Uniji, ali i da prema potrebi ispravi njihove narušavajuće učinke na zajedničko tržište. Inače Uredbu o stranim subvencijama EK je predložila u svibnju 2021., Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor u lipnju 2022., te je ona stupila na snagu 12. siječnja ove godine, a sad kreće njezina primjena.

Kako se ovom Uredbom Komisiju ovlašćuje i za donošenje postupovnih pravila o provedbi Uredbe o stranim subvencijama, EK je u skladu s ovlastima ovih dana donijela pravila za provedbu Uredbe o stranim subvencijama. U tim provedenim pravilima detaljno se opisuju postupovni aspekti provedbe Uredbe o stranim subvencijama, zajedno s obrascima prijave za koncentracije koje uključuju strane financijske doprinose i prijave za strane financijske doprinose u postupcima javne nabave. Uz istražni postupak Komisije, uključujući postupke koje poduzeća trebaju slijediti pri predlaganju preuzimanja obveza kako bi otklonila moguće zabrinutosti Komisije, tu su među ostalim i detaljna postupovna pravila u pogledu zaštite povjerljivih informacija.

Brza i učinkovita provedba

U svojem stajalištu Republika Hrvatska podržava Europsku komisiju kao isključivog provoditelja ove Uredbe, a mjere za otklanjanje narušavajućih učinaka moraju biti usmjerene na transakcije u kojima strane subvencije imaju najveći negativni učinak na unutarnje tržište kako bi provedba Uredbe u praksi bila brza i učinkovita. Njezina provedba, kako se istaknulo u lanjskoj raspravi, ne bi smjela uzrokovati dodatno administrativno opterećenje, posebno malim i srednjim poduzećima, ali i javnim tijelima (naručiteljima) jer ih neće dovesti do značajnog produljenja postupaka javne nabave u kojima će se ocjenjivati učinci strane subvencije. Također, službeni Zagreb podržao je i predviđene pragove za prijavu za koncentracije te predviđene pragove za prijavu u postupcima javne nabave. Naime, Uredbom o stranim subvencijama, ukratko, utvrđuje se obveza trgovačkih društava da prijave koncentracije u kojima preuzeto društvo, jedna od stranaka u koncentraciji ili zajednički pothvat ima poslovni nastan i ostvaruje promet u Uniji od najmanje 500 milijuna eura, i u kojima su strankama u transakciji tijekom protekle 3 godine dodijeljeni kombinirani ukupni strani financijski doprinosi u iznosu od najmanje 50 milijuna eura.

Kad je riječ o koncentracijama, poduzeća moraju izvijestiti za strane financijske doprinose za koje se u ovoj Uredbi smatra da će najvjerojatnije narušiti unutarnje tržište. To su primjerice oni strani financijski doprinosi koji su odobreni poduzetnicima u poteškoćama, kao i oni koji izravno olakšavaju koncentraciju ili čine neograničena jamstva. Također se moraju dati detaljne informacije i o svim financijskim doprinosima u pojedinačnom iznosu od najmanje jednog milijuna eura dodijeljenima stranama u transakciji u protekle 3 godine.

Uredbom se utvrđuje se i obveza za trgovačka društva da prijave strane financijske doprinose u postupcima javne nabave, i to u onima u kojima procijenjena vrijednost ugovora iznosi najmanje 250 milijuna eura, a ponuda uključuje kombinirani ukupni strani financijski doprinos od najmanje 4 milijuna eura po trećoj zemlji tijekom protekle 3 godine.