Ericsson Nikola Tesla (ENT) jedna je od stožernih tvrtki hrvatskog tehnološkog i sveukupnog gospodarskog razvoja, a zadnjih godina sve je značajnije njihovo učešće i u poslovnim operacijama čitavog koncerna Ericsson koji sve više projekata prebacuje ovoj zagrebačkog tvrtki.

Kako je ENT zadužen unutar koncerna za regionalno tržište te zemlje Zajednice Neovisnih Država (ZND), odnosno zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, proteklo razdoblje je bilo vrlo izazovno za ENT.

Usprkos izazovima korone, koja je dovela do pada potražnje i odlaganja investicija te rata u Ukrajini uz posljedične sankcija EU prema Rusiji i Bjerusiji, ENT je ostvario rast prihoda te dobit na razini rekorda.

Koji su sve izazovi bili pred tom tvrtkom te što ih tek očekuje, povodom jučerašnje objave godišnjih rezultata za 2022. razgovarali smo s Gordanom Kovačević, dugogodišnjom predsjednicom Uprave Ericsson Nikola Tesle.

Kako procjenjujete prošlu poslovnu godinu i da li je došlo do ‘postpandemijskog’ oporavka?
Početkom prošle godine nadali smo se da će nakon dvije pandemijske godine doći do normalizacije života i poslovanja. Nažalost, zbog teške geopolitičke situacije te posljedično izazovnih gospodarskih okolnosti, to se nije dogodilo. Mogućnosti i prilike koje suvremena tehnologija pruža, tijekom Covid pandemije dodatno je pozicioniralo ICT industriju kao pokretača snažne digitalne transformacije mnogih industrija te različitih sektora koji pružaju javne servise i usluge.

Premda je pandemija imala negativan učinak i na pojedine segmente informacijsko-komunikacijskih djelatnosti, sektor je rastao, a kad se radi o Ericsson Nikola Tesla Grupi, u 2021. godini zabilježili smo rekordne prihode od prodaje i izvrsne rezultate u svim ključnim područjima poslovanja.

Uz zdravstvene, dominantni rizici s kojima smo se u vrijeme pandemije nosili bili su poremećaji u lancima isporuke te nedostatan broj ICT stručnjaka. Razdoblje “postkorone”, odnosno postojeća kriza, generirala je dodatne izazove i rizike za poslovanje, a koji se u prvom redu očituju kroz povećanje cijena materijala i sirovina, značajan rast cijena energenata, inflatorne pritiske te povećanje troškova radne snage. Kao što smo u vrijeme pandemije pokazali sposobnost brze prilagodbe, tako smo u protekloj godini dokazali svoju otpornost.

Unatoč iznimno dinamičnim i turbulentnim poslovnim okolnostima Ericsson Nikola Tesla Grupa je u 2022. godini stabilno poslovala. Ostvarili smo prihode od prodaje veće od 2,24 milijarde kuna, što je 1,7% više od rekordne 2021. godine.

Operativna dobit je niža za 31,1% te iznosi 128,5 milijuna kuna. Međutim, ako se isključi jednokratni utjecaj raskida ugovora implementacije eZdravstva u Bjelorusiji zbog uvođenja sankcija, operativna dobit je 158,4 milijuna kuna, odnosno 15% niža te se približava ostvarenju na razini izvrsne 2021.

Potvrdili smo vodeću poziciju kompanije na ljestvici hrvatskih izvoznika zadržavši udjel izvoza u ukupnim prihodima na visokoj razini od 56,7%. Izazove poslovnog okruženja prevladali smo zahvaljujući našem jasnom strateškom fokusu na realizaciju brojnih projekata na domaćem i izvoznim tržištima, kvalitetnu isporuku usluga za Ericsson te pronalaženje novih poslovnih prilika kako bismo barem djelomično neutralizirali negativan utjecaj sankcija uvedenih Bjelorusiji na naše poslovanje.

Istovremeno smo bili maksimalno usredotočeni na praćenje i ublažavanje utjecaja navedenih rizika, na troškovnu učinkovitost, a isto tako investirali smo u nastavak digitalne transformacije u kompaniji, razvoj novih proizvoda, rješenja i usluga te u razvoj znanja i vještina postojećih i novih zaposlenika kao i u otvaranje novih radnih mjesta.

Što se tiče oporavka, globalna situacija ne daje baš puno razloga za optimizam. Iako je hrvatsko gospodarstvo u 2021. te prvoj polovici 2022. po svim ekonomskim pokazateljima snažno raslo, sada svjedočimo usporavanju. Isti se trendovi bilježe i u europskom i svjetskom gospodarstvu. U prevladavanju učinaka negativnih okolnosti, u vremenu koje nam predstoji, trebat će puno umješnosti, odgovornosti u upravljanju rizicima i otpornosti.

Rat u Ukrajini poremetio je mnoge stvari u tom dijelu svijeta, a kako je vama ZND značajno tržište, kakva je situacija i perspektive po tom pitanju?
Rat je, uz tragične posljedice koje trpe žitelji Ukrajine, doveo do tektonskih poremećaja te u našem slučaju značajno otežao poslovanje Ericsson Nikola Tesla Grupe na nekim tržištima. Premda Ericsson Nikola Tesla nema ugovornih obveza u Rusiji i Ukrajini, politička i ekonomska nesigurnost nepovoljno su utjecale na realizaciju ugovorenih poslova u Bjelorusiji kao i na nove planirane poslovne prilike.

Konkretno, nakon uvođenja sankcija Bjelorusiji raskinuli smo ugovor za projekt implementacije eZdravstva Republike Bjelorusije te smo zaustavili sve nove prodajne aktivnosti na tom tržištu.

Ugovore u operatorskom segmentu na bjeloruskom tržištu potpisane prije uvođenja sankcija nastavili smo izvršavati striktno se pridržavajući odluka o sankcijama uvedenih od strane Republike Hrvatske i tijela Europske unije. Što se tiče perspektive, najvažnije je da dođe prekida sukoba i smirivanja situacije. Do tada ne vidimo daljnju perspektivu na tržištu Bjelorusije.

U proteklom ste razdoblju imali značajne projekte digitalizacije javne uprave, kako u Hrvatskoj tako i šire. Bilo je privremeno nekih usporavanja digitalizacije. Kakva je sada situacija?
Točno, u protekloj smo godini intenzivno radili na projektima u području e-zdravstva, e-poslovanja, javne sigurnosti, transporta te na inovativnim rješenjima za Industriju 4.0. Ove su aktivnosti rezultirale ugovorima o suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Državnom geodetskom upravom, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom kulture i medija te Gradom Splitom. Našim brojnim aktivnostima u području Digitalno društvo kroz ugovore usmjerene na daljnju digitalnu transformaciju javnih usluga i servisa, djelomično smo neutralizirali niže prihode u operatorskom segmentu.

Prethodno sam spomenula fokus na ICT industriju tijekom pandemije te bih dodala da je pojačano korištenje tehnologije utjecalo i na porast očekivanja korisnika, s obzirom na potencijal za poboljšanja u svim sferama života.

Stoga očekujemo otvaranje daljnjih poslovnih prilika u području digitalne transformacije društva, ali i industrije. Svakako bih istaknula i veliki potencijal koji kao kompanija s globalno cijenjenim stručnjacima koji doprinose razvoju suvremene tehnologije i Hrvatske imamo za još aktivniji doprinos ostvarenju EU ciljeva za digitalno desetljeće u suradnji s ostalim dionicima u ekosustavu u Hrvatskoj i šire.

Isto tako je bilo i s 5G. Kakva je sada situacija s potražnjom i implementacijom te tehnologije na vašim tržištima?
U razdoblju iza nas smo, kao dugogodišnji pouzdan partner, podržali vodeće operatore na domaćem tržištu, Hrvatski Telekom i A1, u nastavku ulaganja u izgradnju optičke i 5G mreže. Međutim, zbog porasta cijene električne energije i inflacije, operatori su optimizirali dinamiku ulaganja u pojedine poslovne segmente, što se odrazilo i na pad naših prihoda od prodaje.

Na tržištima susjednih zemalja, nastavili smo kvalitetnu suradnju s operatorima, HT Mostarom, Crnogorskim Telekomom i Ipkom Kosovo koji su na putu uvođenja 5G tehnologije. Istaknula bih ugovor s novim kupcem Telekom Kosova, s kojim smo prošle godine započeli suradnju vezanu uz modernizaciju jezgrene i radijske mreže te održavanje mreže. Tim smo partnerstvom osnažili našu poziciju na tržištu Kosova, na kojem smo prisutni već dugi niz godina, a od 2013. godine imamo i ured u Prištini, kojeg planiramo širiti.

Da li su se i u kojem smjeru promijenile, ili povećale, kompetencije koje imate unutar Ericsson grupe, odnosno vašeg internog tržišta?
Ericsson Nikola Tesla najveći je softver dizajn centar u Hrvatskoj i šire. Među više od 3500 zaposlenika naše Grupe, više je od 1800 stručnjaka koji rade na poslovima softver dizajna u sklopu našeg R&D centra te drugih ekspertnih centara.

U 2022. zaposlili smo više od 350 stručnjaka koji se uz kvalitetno mentorstvo brzo uključuju u poslovne procese kompanije. Poslovni segment usluga za Ericsson kroz aktivnosti našeg razvojno-istraživačkog centra i drugih ekspertnih centara bilježi kontinuirani rast te čini gotovo 46% prihoda od prodaje.

Naš Razvojno-istraživački (R&D) centar, angažmanom na proizvodima i projektima koji osiguravaju Ericssonovo tehnološko vodstvo, pozicionirao se kao jedan od najboljih centara unutar globalne korporacije, što je vidljivo kroz kontinuirano visoke ocjene.

U ovom području bih istaknula doprinos naših stručnjaka na razvoju značajnih novih funkcionalnosti u području 5G-a, kao i preuzimanje novih odgovornosti u području Oblaka. Naši stručnjaci u drugim ekspertnim centrima za rješenja i usluge također bilježe izvrsne rezultate na brojnim projektima diljem svijeta i značajno doprinose kompanijskim rezultatima.

Osim u Zagrebu, imate svoja regionalna središta u ostala tri najveća hrvatska grada. Da li vam je takva rasprostranjenost donijela kakve vidljive benefite?
Početkom lipnja prošle godine otvorili smo ured u Rijeci, a u rujnu smo obilježili 40 godina uspješnog poslovanja ureda Ericssona Nikole Tesle u Splitu. U splitskom uredu radi gotovo 700 stručnjaka; veći broj zaposlenika radi na razvoju najnovijih rješenja u R&D centru, a uz njih tu su i stručnjaci za Rješenja i usluge za kupce, Digitalno društvo te IT i ispitnu okolinu. Naš osječki ured, u kojem je trenutno 100 zaposlenih, također ima potencijal za daljnji rast.

Otvaranjem ureda na drugim lokacijama u Hrvatskoj kreiramo benefite ne samo za kompaniju nego i za lokalne zajednice u kojima djelujemo. Na svakoj od lokacija kreiramo centre izvrsnosti koji će radom na najnovijim tehnologijama i razvojem suvremenih ICT rješenja, proizvoda i usluga pridonositi ravnomjernoj digitalnoj transformaciji Hrvatske.

Takvom implementacijom naše strategiju rasta i decentralizacije poslovanja hrvatskim i inozemnim ICT stručnjacima želimo omogućiti rad u Hrvatskoj na atraktivnim poslovima. Na ovaj način optimiziramo naše poslovne aktivnosti, osiguravamo potrebne stručne kapacitete, dajemo dodatni zamah gospodarskom, društvenom i tehnološkom razvoju te doprinosimo ravnomjernom razvoju Hrvatske.

Odgovornost prema svim dionicima prepoznata je i kroz priznanja koja već tradicionalno dobivate. To je, pretpostavljam, i vaš najvažniji zalog za buduća vremena, pa i tekuću godinu za koju ste istaknuli da će biti zahtjevna.

Kao društveno odgovoran poduzetnik, usmjereni smo na kvalitetnu suradnju sa svim dionicima; kupcima, partnerima, zaposlenicima i dioničarima. Stoga nas posebno raduje što su naša nastojanja prepoznata i vrednovana dodjelom priznanja. Primili smo nekoliko nagrada za korporativno upravljanje, primjerice nagrade za najbolju usklađenost s Kodeksom korporativnog upravljanja među izdavateljima na Redovitom tržištu Zagrebačke burze kao i “Nagradu za građenje povjerenja javnosti”.

Priznanjem “Hrvoje Požar” nagrađeni smo za projekt racionalnog gospodarenja energijom, a dobili smo i priznanje za investiciju u novi energetski učinkovit Podatkovni centar. Naše dugogodišnje strateško pozicioniranje u istraživanju, razvoju i integraciji ICT rješenja, proizvoda i usluga, snažno liderstvo, kompetencije zaposlenika, kompanijska kultura te inovativna rješenja, stavljanju nas u izvrsnu poziciju za daljnji rast i uspješnost kompanije te stvaranje dodane vrijednosti za naše dionike u godinama koje su pred nama.

Kontinuirano ulaganje u ljude te razvoj novih proizvoda, usluga i rješenja osiguravaju nam dugoročnu konkurentnost i održivost.