Mala tiskara IBL koju su silom prilika 1992. godine osnovala s vlasitith 70.000 tadašnjih maraka tri razvojačena branitelja u Osijeku, Boris Matešić, Luka Šarić i Ivan Serdarušić, razvila se danas u poslovnu grupu s 40-ak zaposlenih i godišnjim prihodom od 15-ak milijuna kuna.
IBL, (ime tvrtke označava inicijale imena osnivača), u početku je nudio klasične tiskarske usluge iskorištavajući situaciju na tržištu zbog problema u koje se zapale neke velike "društvene" tiskare s tog područja. No, s vremenom je bilo sve manje potražnje za takvom djelatnošću pa su suvlasnici odlučili proširiti biznis i na kreativni sektor te je 1997. godine nastao i MIT studio dizajn. Kasnije je upravo MIT preuzeo primat, kako po broju zaposlenih, tako i po ostvarenom prihodu, a najzaslužniji za to je vlastiti brend "lega-lega". Radi se o dizajnerskom uratku vlastitog kreativnog tima koji se tržišno realizirao kroz proizvode kao što su rokovnici, bilježnice, kajdanke i sl., a u novije vrijeme i na majicama s "angažiranim" porukama na sebi.
7,5milijuna
kuna vrijednost je investicije u novu tiskaru
Recesija u Slavoniji
"Brend lega-lega je nastao kao pokušaj pronalaska rješenja problema recesijskog pada marketinške industrije i tiskarstva, pogotovo ovdje u Slavoniji", kaže Boris Matešić, direktor i suvlasnik Mita i tiskare IBL. Danas se ovaj brend plasira kroz većinu domaćih knjižara – Profil, Algoritam, Prosvjetu, a također i kroz prodajnu mrežu od tri vlastite trgovine u Osijeku, Zagrebu i Dubrovniku. Već neko vrijeme se proizvodi "lege" mogu naći i u internetskoj trgovini, no to zasad predstavlja manji dio plasmana. Do ove godine je većina prihoda ostvarivana na domaćem tržištu, a prodaja putem interneta se mjerila u promilima u ukupnoj realizaciji. No, ove godine bi moglo doći do velike promjene i plasmana gotovo 20 posto proizvodnje u inozemstvo. Iako ulazak u EU nije ključni razlog, osječki trojac naglašava da je sada došlo do značajnog interesa dva-tri njemačka partnera što bi uskoro moglo rezultirati i konkretnim ugovorima. Također se planira i ekspanzija u regiji, prije svega u Srbiji. Iako IBL i MIT studio dizajn posluju danas pravno kao dva odvojena poslovna subjekta, imaju iste vlasnike i u stvarnosti su jedinstveni poslovni sustav. Naime, kada je osnovan i MIT je predstavljao incijale njegovih osnivača, ali su dvoje od njih izašli iz biznisa i preostao je samo Ivan Serdarušić koji je zadržao ime tvrtke vezujući je uz IBL. Danas MIT samo 20 posto svojih kapaciteta, a i prihoda, veže uz "kućne poslove", dok ostatak zarade ostvaruje na tržištu. Tvrtka je specijalizirana za grafički i web dizajn, produkciju te kampanje. Razvojem brenda "lega-lega", ukazala se potreba i za širenjem biznisa te je prošle godine završena nova tvornica u Tenji kod Osijeka.
Prilika za novo
U taj projekt je uskočio i HBOR koji je osječkom trojcu dao ukupno 3,2 milijuna kuna kredita, dio za kapitalne investicije, a ostatak za obrtna sredstva. Oni sami su uložili oko pet milijuna kuna u projekt nove tiskare koja je ukupno stajala 7,5 milijuna kuna. Zanimljivo je da se u investiciju krenulo usred gospodarske krize, sredinom 2010. godine."Kriza ne mora nužno značiti nešto loše, nego i priliku za nešto novo. U našem slučaju je bilo upravo ovo drugo jer smo zbog krize na tržištu nekretnina i u građevinskom sektoru uspjeli relativno jeftino napraviti vrhunski opremljen poslovni prostor na atraktivnom zemljištu. Procjenjujem da smo uštedjeli 40 posto novca, u odnosu na to da je investicija bila pokrenuta 2007. godine", kaže Luka Šarić, suvlasnik i financijski direktor IBL-a i MIT-a. Da je kriza relativni pojam, pokazuje i činjenica da je osječka grupa najveći rast zabilježila upravo u prethodne tri godine. Tako je prihod u 2012. bio ukupno za 24 posto veći nego u 2010. Dobit je istovremeno porasla čak za 44 posto. U tom razdoblju povećao se i broj zaposlenih, iako se radi o relativno skromnim brojkama radnika, za respektabilnih 42 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu