Na krilima smanjenja javnog duga Vlada je najavila euro, no milijarde neplaniranih dugova Uljanika i Petrokemije pod upitnik dovode čitavu fiskalnu konsolidaciju te posredno pregovore o ulasku u eurozonu. Iako je udio javnog duga u BDP-u pao na 76,2% u prvom kvartalu 2018. na godišnjoj razini, u čemu je Hrvatska rekorderka nakon Cipra i Irske, trendu ozbiljno prijeti spašavanje ta dva gubitaša. Dugovi pulskog brodogradilišta procjenjuju se na oko 3 milijarde kuna u prvoj fazi, s dodatnih 2-3 milijarde za tek ugovorene brodove.

Proračunu visi i Petrokemija čije obveze, među kojima sanacija fosfogipsa, na sebe preuzima država uoči prodaje, s efektom oko 1,3 milijarde kuna. Kad se povuče crta, ispada da ministar financija Zdravko Marić kalkulira s oko 2 do 2,5 milijarde kuna rasterećenja od 2019., a udar te dvije kompanije, od kojih je jedna u privatnom vlasništvu, nadmašuje taj iznos i do 3 puta. Konačni efekt je teško procijeniti jer se obujam dugova koje se prebacuju na teret poreznih obveznika još ne zna u cijelosti, kao ni dinamika prikazivanja u javnom dugu. Dosadašnji pad duga ionako je na klimavim nogama; posljedica je rasta BDP-a, većih proračunskih prihoda, refinanciranja i tečaja, a ne štednje.

Dug nije smanjen u apsolutnom iznosu; od ulaska u EU dug opće države povećan 45 milijardi, na 281 milijardu kuna. To jest oko 11 milijardi manje nego 2017., ali je na razini 2016. S HNB-ovim upozorenjem na umu da dug raste na 85% uspori li rast, a tečaj deprecira po 5% u naredne dvije godine, te Uljanikom i Petrokemijom u računici, bit će uspjeh ostane li nepromijenjen.