Ulaskom na tržište Europske unije otvaraju nam se nove mogućnosti, ali i neke prijetnje, odnosno prepreke, rekao je Nikola Mikić, predsjednik HUP – Udruge tekstilne i kožne industrije.
Na seminaru koji je Udruga organizirala u suradnji s Euratexom, organizaciji koja predstavlja interese europskih proizvođača tekstila i odjeće i za njih lobira na razini Unije, kao jednu od prijetnji s kojom će se Hrvatska suočiti ulaskom na tržište od 500 milijuna stanovnika naveo je sustav povlastica GSP (Generalized System of Preferences). Ovaj sustav odnosi se na povlastice kojima razvijene zemlje odobravaju bescarinski uvoz ili smanjenje carina na uvoz iz zemalja u razvoju, i to ponajprije na industrijsku robu. Kako je istaknuo, s ulaskom u Uniju možemo očekivati veći prodor robe iz Kine. Objasnio je to i na konkretnom primjeru Bangladeša koji plasira proizvod koji je prošao samo jednu transformaciju sa sirovinom uvezenom iz Indije i Kine, a kako spada u slabije razvijene zemlje, ulazi u opći sustav povlastica (GSP) pa će za takvu robu unutar EU carine biti 0 posto.
Isto se odnosi i na robu iz Laosa, Kambodže i Vijetnama gdje se proizvodnja tekstila i odjeće naglo povećala zbog kineskih investicija. Prema Mikićevim riječima, europska tekstilna i odjevna industrija suočava se s gotovo istim problemima s kojim se suočava i Hrvatska, a to su niska produktivnost rada i općenito niža cijena rada što se pak odražava na stalni pad zaposlenosti i sve izraženiji problem u angažiranju stručne radne snage. "Industrija tekstila i odjeće Europske unije prolazi kroz intenzivan proces restrukturiranja i modernizacije. Učinci restrukturiranja su zatvaranje poduzeća i pad udjela ove industriji u prerađivačkoj industriji, ali i modernizaciji proizvodnje te rast produktivnosti", istaknuo je. Na seminaru o trgovinskoj politici i jedinstvenom tržištu EU Denis Čajo, predstojnik Državnog ureda za trgovinsku politiku, upozorio je da ulaskom u Uniju više nema nacionalne trgovinske politike te ako se neka zemlja želi izboriti za pojedinu zaštitnu mjeru, mora to učiniti unutar Europske unije.
Konkretno to znači da zahtjev za zaštitom mjerom mora podnijeti minimalno 25% predstavnika određene nacionalne industrije. "Budući da interesi velikih i malih država često nisu isti, u interesu je malih da stvaraju koalicije i da budu prisutne svugdje kako bi svoje stavove lakše progurale", savjetovao je Čajo. Naglasio je i važnost stalne komunikacije i suradnje tijela državne uprave i gospodarstvenika kako bi se točno znali interesi pojedinih industrija radi njihove što bolje prezentacije na razini Unije. Luisa Santos iz Euratexa, gošća seminara, smatra da će Hrvatski izlazak na tržište EU biti pozitivan i da ćemo od njega profitirati. "Strojevi su važni, ali oni ne predstavljaju osnovu poslovanja. Važno je poznavanje tržišta i specijalizacija", rekla je.
Pomoć
Lov na treća tržišta
Denis Čajo iz Državnog ureda za trgovinsku politiku gospodarstvenicima je savjetovao veći angažman na pokušaju izlaska na treća tržišta. Sva pravila poslovanja na tim tržištima mogu se naći na stranici http:madb.europa.eu
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu