Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 17.272 Gwh. Najveći dio pokriven je proizvodnjom iz elektrana na teritoriju Hrvatske (12.216 GWh, 70,7%), dok je ostatak pokriven uvozom električne energije (5.056 GWh, 29,3%) koji je bio među najnižima u posljednjih deset godina, stoji u Godišnjem izvješću Hrvatske energetske regulatorne agencije, čije je usvajanje na dnevnom redu aktualne sjednice Hrvatskog sabora.

Od elektrana na teritoriju Republike Hrvatske, najveći udio u proizvodnji električne energije imale su hidroelektrane (5.361 GWh, 43,9%). Porast proizvodnje hidroelektrana krajem 2020. godine, uz proizvodnju vjetroelektrana i distribuiranih izvora energije, za posljedicu je imao da je Hrvatska u određenim danima bila fizički neto izvoznik električne energije.

Proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije pokriveno je 47% ukupne potrošnje električne energije, čime se Hrvatska nastavila približavati indikativnom nacionalnom cilju od 63,8% udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji električne energije do 2030. godine kako je to navedeno u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za RH od 2021. do 2030. godine. Hrvatska elektroprivreda (HEP) je i dalje dominantni proizvođač električne energije s udjelom od 77,2% u proizvodnim kapacitetima, odnosno 76,6% u proizvedenoj električnoj energiji na teritoriju Hrvatske. Očekivano, HEP-ova proizvodnja iz obnovljivih izvora (hidroelektrana) je dominantna u proizvodnji električne energije u HEP-u i u Hrvatskoj. Primjerice, u 2020. godini, HEP-ove hidroelektrane su proizvele 5,3 TWh (preciznije 5338 GWh) električne energije, a ostale HEP-ove OIE elektrane (vjetrelektrane, sunčane elektrane i dvije bioelektrane-toplane) 78 GWh. Osim hidroelektrana i ostalih vlastitih OIE, u osiguranju raspoložive količine električne energije za potrebe kupaca HEP grupe (ukupno oko 12,5 Twh), visok udjel imaju još dva ugljično neutralna izvora: otkup od HROTE-a za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije u sustavu poticaja (elektrane izvan sustava HEP-a) i Nuklearna elektrana Krško. Kako bi u budućnosti osigurao još veću proizvodnju električne energije iz OIE te tako postao predvodnik zelene tranzicije u Hrvatskoj, HEP se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. opredijelio za obnovljivi scenarij razvoja koji je komplementaran Zelenom planu Europske unije.

Prema tom scenariju hidroelektrane i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. Stoga se posebna važnost posvećuje njihovoj modernizaciji i produljenju životnog vijeka. U ciklus rekonstrukcije i revitalizacije hidroelektrana, koji je pokrenut 2012. godine, do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,9 milijardi kuna, a od čega je do danas uloženo nešto više od 1,6 milijardi kuna. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će povećanje ukupne snage hidroelektrana za 170 megavata te godišnje proizvodnje električne energije za 330 milijuna kWh. Uz obnovu postojećih, provode se i projekti izgradnje novih hidroelektrana, gdje je najvažnija druga faza Hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela: Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.

HEP je prošle godine pokrenuo realizaciju više pratećih potprojekata u sklopu HES Kosinj, uključujući izgradnju prometnica na području zahvata projekta i izgradnju stambene zgrade u Perušiću namijenjene smještaju dijela stanovnika naselja na području buduće akumulacije. U srpnju 2021. Vlada Republike Hrvatske je hidroenergetski sustav Kosinj proglasila strateškim investicijskim projektom.

Milijardu kuna za prvi obnovljivi hibridni energetski park

U posljednje četiri godine HEP je intenzivirao aktivnosti na području ostalih obnovljivih izvora energije. Najprije su početkom 2018. s redovnom proizvodnjom počele bioelektrane-toplane na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku, obje s instaliranih 3 MWe i 10 MWt. Iako je još 2014. HEP na krovove devet zgrada u svom vlasništvu postavio sunčane elektrane, pravi je investicijski ciklus u tom segmentu pokrenut početkom 2019. godine preuzimanjem SE Kaštelir u radu. Na istoj je lokaciji ove godine u redovni pogon puštena i druga faza elektrane, snage 2 MW. Prošle je godine u rad puštena Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na otocima. U trajnom pogonu je sunčana elektrana Marići, snage 1 MW, SE Stankovci (2,5 MW) je u fazi pripreme priključenja na mreža, a SE Kosore (Vrlika) od 2,1 MW je pred ishođenjem uporabne dozvole.

Dovršena je i izgradnja trenutno najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, SE Obrovac, s priključnom snagom od 7,35 MW. U tijeku su i radovi na izgradnji Sunčane elektrane Cres (6,5 MW). Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna, uz napomenu da su svi spomenuti projekti, osim Kaštelira 1, postavljeni na tržišnim načelima, bez ugovora s HROTE-om o otkupu električne energije prema zajamčenoj cijeni. Tome treba dodati i 11 elektrana ukupne snage 120 MW koje će HEP izgraditi u suradnji s općinama i gradovima, na temelju provedenog javnog poziva i u skladu s načelima suradnje s dionicima kao važnog elementa za provedu Zelenog plana.

U tijeku je novi javni poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije, koji je otvoren do kraja godine. U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije.

U travnju je, u blizini Benkovca, u pogon puštena vjetroelektrana Korlat snage 58 MW u koju je uloženo 500 milijuna kuna. Riječ je o prvoj HEP-ovoj vjetroelektrani i prvoj novoj vjetroelektrani u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. Očekivana godišnja proizvodnja je 170 GWh, što iznosi oko 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj i dovoljno je za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Na istoj lokaciji HEP iduće godine planira početi izgradnju sunčane elektrane Korlat priključne snage 75 MW i procijenjene vrijednosti investicije veće od 500 milijuna kuna.

Vjetroelektrana i sunčana elektrana Korlat činit će prvi obnovljivi hibridni energetski park u zemlji. Usporedo s neintegriranim elektranama, HEP intenzivno na svoje zgrade postavlja integrirane sunčane elektrane s primarnim ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije. Trenutno su u pogonu 53 takve elektrane u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom, od ukupno 62 integrirane SE u sustavu HEP-a. Do 2030. godine HEP planira ostvariti po 350 MW kapaciteta u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, a udjel OIE u proizvodnji elektrana u vlastitom portfelju u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, povećati za 50 posto, sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje.

Usvajanje novih tehnologija

Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije pred HEP stavljaju izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja, poput razvoja baterijskih spremnika za pohranu energije na otocima Visu i Unijama, koji će se izgraditi uz postojeću, odnosno planiranu sunčanu elektranu. HEP analizira i mogućnosti uporabe te proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik.

Na spomenutim projekatima HEP uspješno surađuje i nastavit će surađivati s domaćim znanstveno-stručnim organizacijama i industrijom. Na taj način potiče povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva.

Sadržaj omogućio HEP