INA je jedan od vodećih hrvatskih izvoznika, s udjelom od oko 6 posto u ukupnom izvozu Republike Hrvatske, ali i značajnim potencijalom rasta koji se realizira trenutnim projektima kompanije. Već sada više od 30 posto prihoda najveće hrvatske naftne kompanije ostvaruje se na stranim tržištima.
Ti će udjeli u bliskoj budućnosti dodatno porasti dovršetkom Projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka. Riječ je o najvećoj industrijskoj investiciji u Hrvatskoj i najvećem ulaganju u povijesti Ine, vrijednom više od 630 milijuna eura, koje ima potencijal povećati ukupan izvoz Ine za oko 60 posto. U Rafineriji nafte Rijeka ovih je dana pokrenuta proizvodnja goriva u punom kapacitetu što će posljedično smanjiti pokazatelje uvoza u Republiku Hrvatsku, dok će se kada novo postrojenje obradu teških ostataka bude u punom pogonu Inin uvoz dizela smanjiti za 90 posto.
Očekivano povećanje izvoza odnosi se najvećim dijelom na tržišta Slovenije, a perspektiva postoji i za druga mediteranska tržišta poput talijanskog, na koja će se iz nadograđene Rafinerije nafte Rijeka izvoziti više naftnih derivata, budući da će se količine gotovih proizvoda riječke rafinerije značajno uvećati u odnosu na stanje prije projekta nadogradnje. Osim toga, u proizvodnom miksu Rafinerije nafte Rijeka povećat će se udio tzv. bijelih proizvoda, odnosno dizela, čime će rafinerija postati konkurentnija i profitabilnija.
Ključna uloga u opskrbi
Po završetku projekta nadogradnje rafinerije, koji se očekuje polovicom 2024. eliminirat će se i ovisnost o vakuumskom plinskom ulju (VGO) ruskog podrijetla, čiji uvoz je pod sankcijama. VGO se koristi kao sirovina za hidrokreking postrojenje u Rafineriji nafte Rijeka, koje kao finalni proizvod daje dizel, a Inina će ga rafinerija upotrebljavati u svojem proizvodnom ciklusu isključivo do završetka izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka. Tada će imati dovoljnih količina VGO-a iz vlastite proizvodnje.
Negativan utjecaj sankcija Rusiji uvedenih zbog rata u Ukrajini na europsko tržište energije u proteklom se razdoblju pokazao slabijim od najavljivanog. Najcrnja predviđanja nisu se obistinila. Posljedica je to povezanosti na zajedničkom europskom tržištu te djelovanja svih dionika uključenih u njega. U trenutku ruske invazije na Ukrajinu, Europa se u velikoj mjeri oslanjala na ruske energente.
Stoga je Europska komisija implementirala plan RePower EU, koji ima za cilj Europu učiniti neovisnom o ruskim fosilnim gorivima do 2030. godine.
U sklopu priprema za prošlu zimu, provedena je zajednička nabava plina i punjenje plinskih skladišta na razini cijele Europe. Međusobne plinske konekcije povećale su otpornost europskog kontinenta na potencijalne nestašice, a ujedno i otvorile put ka boljoj optimizaciji iskorištenosti skladišnih kapaciteta u različitim zemljama. Zahvaljujući planu RePower EU i naporima energetskih kompanija, Europa je imala mirnu zimu tijekom koje potrošači energije nisu osjetili negativne posljedice geopolitičkih potresa.
Kada je u pitanju opskrba hrvatskog tržišta derivatima tu je ključnu ulogu odigrala upravo INA. Niti u jednom trenutku sigurnost opskrbe nije bila upitna, a kompanija je u određenim razdobljima bila i jedini opskrbljivač domaćeg tržišta plavim dizelom.
Predvodnik energetske tranzicije
Diljem Europe se istodobno s interventnim mjerama za osiguranje opskrbe energijom u zimskim mjesecima intenziviralo ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije i infrastrukturne povezanosti. INA snažno ispunjava ciljeve iz ovog europskog programa vlastitim projektima koje razvija, a koji ujedno jačaju energetsku neovisnost u okolnostima geopolitičke neizvjesnosti, ali i doprinose i neupitnoj energetskoj tranziciji.
INA se svojim projektima pozicionira kao regionalni predvodnik energetske tranzicije, kao što i kontinuirano radi na jačanju svog gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku te osnažuje vanjskotrgovinsku bilancu usmjeravanjem poslovanja ka izvoznom potencijalu.
