Nakon pada od -8,1% u prošloj godini, iako još u uvjetima pandemije, u ovoj godini bilježimo snažan gospodarski rast i tzv. V-oporavak te bi stopa rasta mogla premašiti 8%, zahvaljujući brzom oporavku kako domaće tako i inozemne potražnje, što vidimo iz dvoznamenkastog rasta izvoza, te neočekivano snažnog oporavaka turizma.
Očekujemo da će se pozitivni gospodarski trendovi nastaviti i u sljedećoj godini iako, razumljivo, po nešto umjerenijim stopama rasta – naša je procjena da bi rast mogao iznositi 4 do 5%. Iako je, nakon sad već dvogodišnje pandemije, i nadalje prisutna određena razina neizvjesnosti u pogledu epidemioloških trendova, glavnina rizika sada dolazi iz poremećenih i prekinutih lanaca opskrbe i uskih grla na strani ponude, što se, uz jačanje inflatornih pritisaka, negativno reflektira na gospodarski rast, a očekivanja su da će ti negativni pritisci potrajati i tijekom iduće godine.
Što se tiče domaćeg gospodarstva, impuls očekivanom rastu u 2022. godini najvećim bi dijelom trebao doći od investicijske aktivnosti (kombinacija EU fondova, Mehanizma za oporavak i otpornost, te obnove potresom pogođenih područja i privatnih investicija), a isto tako pozitivan doprinos očekujemo i od osobne potrošnje, iako će rast realnog raspoloživog dohotka biti pod nepovoljnim utjecajem povećane stope inflacije. Bitno obilježje sljedeće godine bit će svakako intenziviranje priprema za uvođenje eura koje je planirano početkom 2023. godine.
Naglasio bih da će ova velika nacionalna promjena imati značajan utjecaj na široki opseg projekta i zahtijeva intenzivnu uključenost gotovo cijele Banke i članica PBZ Grupe u Hrvatskoj tijekom pripremnog razdoblja za uvođenje eura kao službene nacionalne valute.
Iako je bankarski sektor već duboku u samom procesu, relativno kratko preostalo razdoblje zahtjeva dodatan angažman za vrlo kompleksan i zahtjevan proces prilagodbe IT infrastrukture, fizičke infrastrukture (gotovina/bankomati) te samih internih procesa i procedura, uključujući znatne ne samo financijske već i ljudske resurse.
Za cijelu zemlju, građane, gospodarstvo i financijski sustav uvođenje eura je jedan od najvećih i najvažnijih projekata, a o važnosti i složenosti cijelog procesa to mogu potvrditi i iz osobnog iskustva tijekom svog rada u VUB banci kada je u to vrijeme Slovačka uvodila euro.
Mi u PBZ Grupi i u sljedećoj godini intenzivno nastavljamo u smjeru inovativnosti s fokusom na kontinuirano poboljšanje usluge i odnosa s klijentima s naglaskom na daljnju digitalizaciju poslovanja.
Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb
