Vlasnica te obiteljske tvornice, koja djeluje u sklopu tvrtke Fema d.o.o., Dragica Jerkov na otvorenju je najavila da će u početku moći obraditi 120 tona vune godišnje i to od ovaca pasmine pramenka, a da se planira i proširenje pogona različitim strojevima, odnosno sa strojevima s noževima za različitu vunu, za svih šest pasmina koje se uzgajaju u Hrvatskoj, a ne samo za pramenku.

Željko Jerkov, inače poznati bivši košarkaš, rekao je da je u pogon uloženo oko 400.000 eura uglavnom obiteljskog novca te da će voditelj posla biti njihov mlađi sin Ante Jerkov. Tvornica će još neko vrijeme raditi samo sa vunom otkupljivanom od ličkih ovčara, a plan je proširiti otkup i na područje Zadra te potom i na Slavoniju. No, Jerkov je naglasio da će proširivanje otkupa ovisiti i o istraživanjima kvalitete vune drugih pasmina, jer da je udio dušika u vuni pramenke od 12 do 12,5 posto, a čini se da druge pasmine u tom postotku bitno zaostaju.

U pogonu sada radi 20 osoba, uskoro će se zaposliti novih 12 radnika, a iduće godine bit će i novog zapošljavanja, jer će se sadašnji kapacitet udvostručili, budući da je Tvornica Đuro Đaković već napravila novi stroj. Iznijela je Jerkov i podatak da se u Hrvatskoj na godinu ostriže i odbaci u prirodu oko 1300 tona vune, od čega u Ličko senjskoj i Zadarskoj županiji oko 440 tona.

Jerkov se već godinama bavi uređenjem interijera, a tijekom pandemije koronavirusa u sklopu aktivističkog rada na osnaživanju žena susrela je Mary Ann Rukavinu Cipetić, dobitnicu EU nagrade za zbrinjavanje vune u prirodi te je njezinu inovativnu ideju obitelj Jerkov danas i ostvarila. Umjesto da vuna opterećuje okoliš, jer za razgradnju u prirodi treba joj 90 godina, ona je postala sirovinom za visokokvalitetno NPK gnojivo sa (N) 12,5 posto dušika, (P) 0,8 posto fosfora i (K) 5 posto kalija.

Budući da stajsko gnojivo ima tri posto dušika, a umjetno gnojivo dokazano osiromašuje tlo, danas Jerkov ponosno kaže da su peleti od ovčje vune kvalitetniji i od stajskog i umjetnog gnojiva. Dodaje također da Woolee peleti hrane biljku po tri mjeseca, a nakon toga kao prašina podižu volumen zemlje i time ju prozračuju, pa se ona lakše obogaćuje kisikom. Osim toga su hidroskopični i uz njihovu primjenu za uzgoj biljaka treba oko 20 posto manje navodnjavanja.

Otvorajući tvornicu, župan Ernest Petry rekao je da je to važan korak prema održivom razvoju poljoprivrede, jer će Eko Lika koristiti sirovinu koja se inače odbacuje kao otpad i pretvoriti je u izvor visokokvalitetnog organskog gnojiva, a tvornica će bit primjer uspješnog spoja inovacija, ekologije i poljoprivrede te ćea omogućiti i nova zapošljavanja.