S više od 18.000 pošiljatelja i gotovo stotinu tisuća primatelja eRačuna, servis Moj-eRačun najveći je privatni informacijski posrednik na tržištu. Mjesečno prema Centralnoj platformi posreduje oko 250.000 eRačuna i pratećih isprava, dok se u segmentu B2B ta brojka penje na nešto više od milijun dokumenata.

Koliko god te brojke zvučale impozantno, ono što ih izdvaja od drugih je stalni razvoj infrastrukture za digitalno poslovanje; u njihovu mojeRačun mrežu povezano je više od 360 ERP i računovodstvenih softvera, što za više od 300.000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj otvara mogućnost razmjene eRačuna i pratećih, digitalnih knjigovodstvenih isprava iz programa u program, bez dodatnih ulaganja.

Kada u Hrvatskoj stupi na snagu zakon kojim će se i privatni sektor obvezati na eRačun, kako je u bivšem mandatu Vlade nekoliko puta najavljivano, ovakva infrastruktura omogućit će bržu i efikasniju digitalnu transformaciju koju je pred zemlje članice stavila Europska unija.

“Digitalizirati taj segment poslovanja ne znači primiti eRačun, zatim ga isprintati i ovjeriti na papiru, čime bi umjesto ubrzanja i ušteda korisnici samo uveli dodatne troškove.
Takav trend je, nažalost, još uvijek prisutan kod nekih primatelja eRačuna koji, umjesto da jednim klikom preuzmu i učitaju neograničen broj eRačuna i dalje gube u prosjeku pet minuta po jednom računu prepisujući podatke u računovodstveni program kako bi ih knjižili.

Računovodstveni i ERP softveri integrirani u mojeRačun mrežu automatski popunjavaju sve podatke sadržane u tom strukturiranom XML dokumentu, odnosno eRačunu koje bi knjigovođa inače ručno prepisivao. Kod učitavanja eRačuna na knjigovođi je samo da provjeri pozive na broj i, ako nije ranije preddefinirano po dobavljaču, dodijeli konto“, pojašnjava Marko Emer, predsjednik Uprave servisa mojeRačun.

Obavezan eRačun u B2B

Marko Emer

Kao najraširenija knjigovodstvena isprava, eRačun je na razini Europske unije prepoznat kao pokretač digitalizacije, stoga ne čudi da je na razini zemalja članica Direktivom uveden u javnonabavni proces. Sve je više zemalja EU, poput Mađarske, Portugala, Italije, a uskoro i Slovenije koja je na korak do uvođenja zakona o obaveznom eRačunu u privatnom sektoru, integriralo eRačun u gospodarstvo i time omogućilo porezni nadzor u realnom vremenu.

S jedne strane tako su potaknule digitalnu transformaciju gospodarstva, a s druge poboljšale vlastiti uvid u gospodarske tokove i utjecale na smanjenje sive ekonomije i snižavanje troškova poduzetnicima.

“Srbija, primjerice, još nije u Europskoj uniji, ali su prepoznali pozitivnu praksu i nedavno također donijeli zakon kojim se obvezuje i javni i privatni sektor na isključivu razmjenu eRačuna od 1. siječnja, odnosno 1. srpnja 2022. godine. U Sloveniji se govori o izdavanju računa u realnom vremenu pri čemu bi se podaci s računa zabilježili u financijskoj upravi, kao što je to već slučaj prilikom izdavanja fiskalnih računa građanima.

Uvođenjem takozvanog ‘real-time invoice reportinga’ kroz eRačun svaka država može smanjiti administrativno opterećenje na poduzetnike, a sebi osigurati veći nadzor nad vlastitim prihodima kroz veću poreznu disciplinu poslovnih subjekata, odnosno pošteniju naplatu poreza.

Konkretne uštede kompanije osjete odmah jer se uvođenjem eRačuna u gospodarstvu ukidaju sve pretpostavke za postojanje papirnatih računa, a s obzirom na to da je eRačun strukturirani, strojno čitljivi dokument, kroz njegovu aktivnu primjenu tvrtke ostvaruju veću sigurnost, pouzdanost i transparentnost te su konkurentnije kroz smanjenje administrativnog troška.

Istu korist uskoro će, nakon uvođenja eRačuna u B2B, osjetiti i kompanije u Hrvatskoj. No, moraju se na vrijeme pripremiti“, naglašava Emer.

Prednost je na strani primatelja

Kada se govori o prednostima eRačuna, najčešće se ističe kako su one veće na strani primatelja. No, s druge strane, veliki broj poslovnih subjekata koji samo zaprima eRačune ističe kako ih ne primjećuje. Emer naglašava kako je to zato što ih još uvijek obrađuju ručno, a servis mojeRačun upravo radi na tome da educira korisnike koliko je to, u kontekstu eRačuna, potpuno nepotrebno.

“Tvrtka koja mjesečno zaprima oko 120 eRačuna, koje knjigovođa ručno upisuje, na godinu gubi puna dva tjedna na nepotrebni rad. Osim što gubi vrijeme, primatelj koji „printa“ eRačun je u prekršaju. Sukladno važećim zakonima, jedini „original“ je XML dokument koji se u tom formatu mora pohraniti i čuvati u propisanom vremenskom periodu. Isprintani slikovni prikaz je isključivo njegova kopija.

Prednost eRačuna na strani primatelja je, primjerice, i dvostruka pohrana; primljeni eRačuni su pohranjeni na servisu Moj-eRačun i u računovodstvenom softveru te su odmah dostupni za reviziju ili porezni nadzor. Dovoljan je jedan klik i svi zaprimljeni eRačuni su spremni na uvid. Daleko jednostavnije i preglednije, nego pretraživati desetine registratora u potrazi za određenim računom“, zaključuje predsjednik Uprave servisa mojeRačun.

* Sadržaj omogućio Moj-eRačun