Rast e-trgovine zadnjih godina nikoga nije posebno iznenadio, ali gotovo da nema analitičara ili poduzetnika iz ovog sektora koji je mogao predvidjeti volumen rasta ovog segmenta trgovine uslijed pandemije bolesti COVID-19 te brzine promjena čitavog lanca prodaje i dostave koji se umjesto planiranih nekoliko godina u potpunosti izmijenio u svega nekoliko koronskih mjeseci.
To je neki općeniti zaključak na najvećoj svjetskoj smotri e-trgovine i prateće joj logistike, sajmu Deliver 2021 održane prošlog tjedna u Amsterdamu.
Narasla očekivanja kupaca
Korona kriza u zadnjih je godinu i pol u potpunosti globalno društvo i gospodarstvo preokrenula naglavačke. Dok je jednima donijela probleme od kojih će se oporavljati godinama, ili će možda čak i propasti, drugima je donijela dvoznamenkaste i troznamenkasti rast ili promjene i modernizaciju koje bi se inače događale kroz nekoliko godina. Sektor e-trgovine i prateće logističke usluge upravo su jedan od tih sektora koji je na krilima problema koje je pandemija koronavirusa prouzročila rasli i više od 100 posto.
Kako se nositi s ovako neočekivanim i brzim rastom, prilagoditi novonastalim društvenim i gospodarskim okolnostima, a posebno zadovoljiti promijenjena i narasla očekivanja kupaca po pitanju kvalitete i sigurnosti dostave, njezine cijene te posebno rokova, bila je središnja tema Delivera.
Sajam se u digitalnom izdanju odvija od 4. do 15. listopada, a vrhunac je imao u svojem klasičnom obliku krajem prošlog tjedna u najvećem nizozemskom gradu. Amazon, Alibaba, Microsoft, Nike, Unilever, Samsung, Ikea, DPD, GLS, DHL, Overseas te najveće europske pošte, poput Ruske, samo su neke od oko 1000 tvrtki koje su se krajem prošlog tjedna našle na Deliveru.
Uz još mnoge druge te velike divove ovog sektora, u Amsterdamu se našla, i to u glavnom izložbenom programu sa 100-tinjak probranih tvrtki s vlastitim štandom, i mala hrvatska kompanija Modepack koja je zadnjih godina izrasla u jednog od globalnih igrača u proizvodnji dostavne i sigurnosne ambalaže čije proizvode kupuju kupci u 32 zemlje svijeta.
Jure Širić, direktor i vlasnik Modepacka koji izvozi 92 posto svoje realizacije, ističe da im je ovo prvi nastup na ovom sajmu, a dojmovi i očekivanja su optimistični. “Zadnjih godina smo ostvarili veliki rast, posebno u izvozu, te smo već lani prepoznali potrebu da budemo na ovakvim događanjima.
Nažalost, prošle godine je COVID-19 zaustavio sve aktivnosti, pa je i ovaj sajam odgođen, tako da smo sada željeli svakako nastupiti. Kotizacija je za hrvatske prilike dosta visoka, no ako želiš biti u društvu velikih onda moraš i investirati”, kazao nam je u Amsterdamu Širić.
Dodaje da iako ima dojam da će im sajam donijeti dosta po pitanju novih ugovora i rasta prihoda, to je za sada teško kvantificirati. “Prema programu smo imali 20-ak službenih i unaprijed dogovorenih B2B sastanaka, svojevrsnih dejtova, gdje smo bili ograničeni na 25 minuta po razgovoru. Znakovito je da smo s pola tvrtki mi tražili sastanak, a polovica je odabrala nas.
Razgovori su bili zanimljivi, neki i detaljno konkretni, no naravno da se na ovakvim mjestima ne potpisuju ugovori nego samo skupljaju informacije. Očekujemo da će u narednom razdoblju nakon evaulacije podataka u konkretnim tvrtkama doći i do konkretnih ponuda i razgovora o ugovorima”, pojašnjava Širić u čijem timu u Amsterdamu je bio i Modepackov voditelj marketinga i web prodaje Nemanja Šuka.
Dvojac iz Modepacka ističe da nije bilo prevelikih iznenađenja po pitanju fokusa stručnjaka i poduzetnika na samom događanju, a isto tako niti po pitanju tema razgovora s potencijalnim partnerima iz razloga jer su trendovi i izazovi slični za sve sudionike u lancu e-trgovine i dostave.
Pandemija COVID-19, i zatvaranja koja su uslijedila u mnogim zemljama, pa tako i tijekom lanjskog proljeća u Hrvatskoj, imali su veliki utjecaj na promijenjene navike potrošača, a samim tim i na čitav lanac opskrbe.
Osim enormnog rasta volumena e-trgovine, snažan naglasak stavljen je na sigurnost, odnosno strah od zaraze virusom te brzinu – mnogi kupci traže dostavu u istom danu. Iako je ovakav model u nekom obliku postojao i prije korone, Last Mile Delivery, odnosno brza dostava manje količine roba i na manjoj udaljenosti u roku koji se mjeri satima postao je čitavi jedan sektor e-trgovine sa svojim vlastitim pravilima i principima.
Kako je u Amsterdamu istaknuo Mick Jone, savjetnik za strateški lanac opskrbe Zancargoa, nakon više od godinu dana rasta koji je ubrzao COVID-19, sama e-trgovina razvija se ubrzano: bilo da se radi o višekanalnom iskustvu ili hiper-regionalnom ispunjenju.
“U razdoblju u kojem su se očekivanja, navike i prioriteti potrošača promijenili, postoji jači argument za redizajn opskrbnog lanca nego ikad prije. Zbog svega toga je vrlo važno donijeti odluku kako prilagoditi ulaznu logistiku korisnicima usluga u ovom novom, hiperkonkurentnom maloprodajnom okruženju”, navodi Jone.
Jennifer Nelen, partnerica u nizozemskoj podružnici konzultantske kuće PwC, naglasila je da naš novi svijet sada, više nego ikada, zahtijeva zajedničku suradnju unutar maloprodaje, e-trgovine i industrije logistike kako bi uspješno odgovorili na tržišne pomake i poremećaj koji je prouzročila korona.
Statistike kažu da je u Europi lani broj kupaca u kanalu e-trgovine porastao za nevjerojatnih15 milijuna, a očekuje se da će trend rasta po stopi između 15 i 20 posto biti nastavljen i u narednom razdoblju. U konkretnim brojkama to znači da je lani u segmentu e-trgovine ostvareno 8,3 milijardi eura više nego u godini prije.
Stariji i dalje žele opipati
Očekivanja su da bi do 2025. ovaj segment trebao generirati rast od 15,7 milijardi eura više nego što je ostvareno lani. I dalje je značajan problem da većina kupaca, posebice onih starijih od 55 godina, čak i ako vlada osnovnim informatičkim znanjem za obavljanje e-trgovine, i dalje inzistira na “opipavanju” proizvoda prije nego što ga kupi. Korona je djelomično smanjila taj trend, ali je on i dalje prisutan.
Od velikih europskih trgovačkih lanaca na Deliveru su svoja iskustva prezentirao britanski Tesco, a njegovi predstavnici ističu da im je otvaranje fizičkih trgovina uveliko smanjilo potražnju u kanalu e-trgovine jer su se jedni te isti kupci prilagođavali situaciji u skladu s epidemiološkim regulativama zemlje – kad su trgovine bile zatvorene kupovali su online, a kad su se otvorile, došli su u fizičku kupnju.
Osim gore spomenutih zahtjeva kupaca i fokusa čitavog sustava e-trgovine, sve je snažniji fokus i na ekologiji. To konkretno znači da je reciklirana, ili pak ambalaža koja se može reciklirati, postala nešto što danas mora nuditi svaki prodavač.
Isto tako, gotovo je nezamislivo da dostavne službe, posebno one u segmentu Last Mile Delivery, nemaju većim dijelom ili čak i u potpunosti, vozni park baziran na ekološkim vozilima – bilo da se radi o klasičnim ili električnim biciklima ili pak većim vozilima u nekom “zelenom” obliku.
Sam hrvatski Modepack, koji u portfelju kupaca ima Amazon, H&M, Vans, Adidas, DHL, DPD, Loomis, brojne europske financijske institucije kao i burzu dijamanata u Antwerpenu (Antwerpen World Diamond Centre) te niz ostalih, također na krilima rasta volumena e-trgovine bilježi stalni rast prihoda koji su im lani iznosili 50 milijuna kuna, a što je rast od 60 posto u odnosu na godinu prije kada su rasli 30 posto.
Za ovu godinu očekuju dodatni rast od 20 posto i prihod od 60-ak milijuna kuna. Zbog toga su odlučili investirati 50 milijuna kuna u svoj novi pogon u Velikoj Gorici koji bi trebao biti završen sredinom naredne godine, a omogućiti će im udvostručenje kapaciteta koji se trenutno kreću oko 200 milijuna komada razne ambalaže.
S novim pogonom i širenjem asortimana očekuju da bi 2025. prihod trebao dosegnuti 150 milijuna kuna, s tendencijom rasta.
“Globalna e-trgovina raste nezaustavljivo te je i prije korone, tijekom 2019. godine, globalni rast bio 21 posto. Podaci za prošlu godinu pokazuju da su zemlje s razvijenijom e-trgovinom ostvarile značajan, ali ipak manji rast dok su one, poput Hrvatske, rast mjerile u stotinama posto.
Statistike kojima raspolažemo govore da je lani e-trgovina na razini EU-a porasla 31 posto, a ako pogledamo neke najznačajnije zemlje onda vidimo da je u Njemačkoj to 22 posto, Ujedinjenom Kraljevstvu 31 posto, a u Španjolskoj 75 posto. Procjene za Hrvatsku su preko 200 posto”, navodi Jure Širić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu