Na najavljeno poskupljenje šumskih trupaca za potrebe drvne industrije iz Hrvatskih šuma u Spačvi d.d. oštro su prije nekoliko dana protestirali sindikat i zaposleničko vijeće. U protestu upućenom na više adresa iz Spačve kažu: “Ako Vlada i Hrvatske šume misle poskupljenjem trupaca pomoći drvnoj industriji Hrvatske, molimo ih da nam ne pomažu na taj način. Začuđeni smo također ponašanjem ministra Petra Čobankovića i direktora Hrvatskih šuma Darka Beuka koji su iz naše županije i koji često ističu kako su poljoprivreda i drvna industrija glavni oslonci razvoja Vukovarsko-srijemske županije”. Sindikat osim toga podsjeća na teško stanje što se tiče otvaranja novih radnih mjesta u županiji. Spačvi je međutim uspjelo u posljednje dvije godine primiti dvjesto ljudi na posao i uložiti u razvoj 100 milijuna kuna. Ne zaslužuju, kaže Ivan Božičević, povjerenik Samostalnog sindikata drvne i papirne industrije sindikalne podružnice Spačva, ovakve sankcije od jednog državnog poduzeća jer će se u konačnici takve jednostrane odluke najviše odraziti na zaposlenima. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva priznaju da je došlo do određenog poskupljenja trupaca, ali onima koji ih izvoze kao trupce i piljenu građu. Oni koji imaju finalni proizvod od tih istih trupaca njima neće poskupjeti. Dakle, zaključak je jasan, kaže glasnogovornik Mladen Pavić: “Ostaviti što više trupaca onima koji od njih dobivaju proizvode višeg stupnja dorade i viših cjenovnih kategorija, a smanjiti izvoz sirovine, dakle, trupaca i rezane građe po čemu je, nažalost, Hrvatska bila prepoznatljiva.”

Istina, i u kratkoročnim ciljevima razvoja Spačva planira isključivo izvoz finalnih proizvoda te razvoj identiteta i vlastitih robnih marki. Od ciljeva u Spačvi spominju također daljnje povećanje zaposlenosti te ulaganje u sustav za obnovljive izvore energije te proizvodnju peleta, novog i u nekim europskim državama vrlo raširenog energenta. U Spačvi osim toga napominju kako pored fokusa na razvoj finalnih proizvoda cilj im je potpuno iskorištavanje sirovine na način da “gotovo ništa od neprocjenjivog bogatstva slavonskih šuma ne bi završavalo u otpadu”. Već sada su usredotočeni na sve veći udio finalnog proizvoda u cjelokupnoj realizaciji što će uz razvijanje vlastitih robnih marki u bliskoj budućnosti donijeti odlične rezultate te novi identitet poduzeću. Svoju budućnost vide u razvoju prodajne mreže, a istodobno žele ojačati ukupnu domaću proizvodnju namještaja te utjecati na razvoj dizajna. Spačva ima u svom sastavu četiri zasebna pogona, i to pilanu, parketariju, tvornicu furnira te tvornicu vrata i lijepljenih ploča. Proizvodnju temelje na preradi hrastovih i jasenovih trupaca. Godišnje se u pilani preradi oko 60.000 kubnih metara drvne mase te još oko 13.000 kubika u tvornici furnira. Od ukupne proizvodnje Spačva izvozi gotovo 80 posto proizvoda na zapadnoeuropsko tzržište ponajprije u Italiju, Sloveniju, Francusku i Njemačku te SAD. Spačva d.d. temelji se na poduzeću “Slavonski hrast” koje je u Vinkovcima osnovano 1956. godine kao drvna industrija, a spajanjem sa šumarstvom 1961. godine nastaje “Šumarsko-poljoprivredno-industrijski kombinat Spačva Vinkovci”. Od 1969. Spačva posluje kao samostalna organizacija. Godine 2005. uloženo je u modernizaciju postrojenja i otvaranje novih pogona pet milijuna eura, a 2006. još četiri milijuna. U 2005. kupljeni su vertikalni furnirski nož i oprema u pilani i doradi, sagrađena je sušara, rekonstruirana kotlovnica i uvedena nova linija panel parketa. Investicije su se odrazile i na financijske rezultate poslovanja pa je u 2003. godini ukupni prihod iznosio 130 milijuna kuna, iduće godine 156, zatim 2005. oko 178 milijuna, a lani oko 220 milijuna kuna. Slijedom toga kretao se i broj zaposlenih, u 2004. godini u Spačvi je radilo 740 ljudi, iduće godine 831, a u 2006. to su bila 1054 zaposlena radnika.

Hrast u Hrvatskoj skuplji i do 15 posto

Hrvatske šume samostalno donose cijene trupaca i one su u prosjeku za pojedine kategorije hrasta od 1. veljače 2007. više do 15 posto. U posljednje dvije godine, točnije od siječnja 2005. do 31. siječnja 2007. cijene hrasta porasle su 30 posto, kažu u Spačvi. Za usporedbu, Hrvatske šume zapošljavaju 9179 ljudi, ostvaruju oko 260 milijuna eura ukupnog prihoda, dobit veću od 2 mil. eura što po zaposlenom iznosi 232 eura. S druge strane, drvna industrija u Hrvatskoj zapošljava 22.000 ljudi, ima ukupni prihod od 780 mil. eura i gubitak 7,5 mil. eura.