Direktori 13 turističkih tvrtki u većinskom vlasništvu države koje posluju s gubitkom dobili su prošli tjedan zadatak da najkasnije do polovine siječnja iduće godine izrade plan financijskog i operativnog restrukturiranja kako bi mogli zatražiti predstečajnu nagodbu. Tvrtke koje se u tom periodu ne uspiju dogovoriti sa svojim najvećim vjerovnicima o budućem modelu rješavanja nagomilanih dugova, morat će u stečaj, koji će, iako lošija alternativa od nagodbe, biti uvjet za raščišćavanje situacije, odnosno stvaranje preduvjeta za privatizaciju ili pronalazak strateškog partnera. Naime riječ je o gubitaškim tvrtkama koje država već godinama bezuspješno pokušava prodati, a među njima su Hoteli Podgora, Živogošće, Medena, Korčula, Maestral.

Plan privatizacije
Sve te tvrtke Vlada u 2013. godini planira privatizirati, a kako je već istaknuo ministar turizma Veljko Ostojić, plan privatizacije čija je izrada u tijeku donosit će se za svaku tvrtku posebno, i uz pomoć Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.Iako dobar dio uprava računa upravo na predstečajnu nagodbu koja bi ih trebala spasiti od stečaja, proces nagodbe će za neka društva biti vrlo složen, a neki bi mogli naići na "kvaku" koja će im nagodbu onemogućiti, ovisno o tome jesu li njihovi najveći vjerovnici banke ili država. Ideja dijela društava koje najviše duguju bankama (a tek onda državi), je da se restrukturiranje provede pretvaranjem dugova u vlasničke udjele. Takav plan ima HTP Korčula čiji je gubitak u ovoj godini dosegnuo 42 milijuna kuna. Direktor Nikica Šestanović pojašnjava zbog čega njegov plan restrukturiranja može odgovarati svima."Ako banka danas potraživanje pretvori u dionice, uz uvjet da otkup njihovih dionica bude prioritetni zahtjev za budućeg ulagača, to joj se više isplati od stečaja tvrtke, kao i državi koja će konsolidiranu tvrtku bolje prodati nego tvrtku u stečaju. Nakon konsolidacije i obaveznog ulaganja, HTP Korčula može raditi s dobitkom", kaže. Ideja nagodbe mogla bi ići znatno teže u, primjerice, Hotelima Podgora i Živogošće čiji je najveći vjerovnik država, jer bi se mogla protumačiti kao državna potpora što Agencija za tržišno natjecanje neće moći odobriti, odnosno u tom slučaju bi se trebao raditi klasični program restrukturiranja prema svim pravilima o dodjeli potpora poduzetniku u teškoćama, pojašnjava naš izvor blizak Ministarstvu financija.

Pogrešna strategija
"Umjesto da podmiruju sve dobavljače jednako, neka društva su nastojala podmirivati sve druge dobavljače, pretvorivši naposljetku državu u najvećeg dobavljača. Računali su valjda da će im država prije nego drugi, posebno banke, otpisati dio dugovanja. To je bila pogrešna politika i mogla bi ih koštati stečaja", kaže naš sugovornik. Kako saznajemo, direktori društava koji su se doveli u takvu situaciju, postali su svjesni ove zamke tek na sastanku održanom prošlog tjedna u Ministarstvu turizma na temu pokretanja predstečajne nagodbe. Nisu bili dostupni da nam otkriju svoje planove, no saznajemo da su u intenzivnim razgovorima sa svojim revizorima kako bi u roku završili planove restrukturiranja.

Sindikati

Otkazi jedina metoda

U Sindikatu turizma boje se da će se restrukturiranje provesti preko leđa radnika te da će doći do otpuštanja i smanjenja prava radnika. "To je kratkoročna mjera čiji bi rezultat bio minoran u odnosu na ukupna dugovanja tvrtki, narušila bi se kvaliteta usluge i izazvao manjak radne snage, pogotovo nakon provedene privatizacije, upozorava Eduard Andrić, predsjednik STUH-a.