Vlada je na ovotjednoj sjednici prihvatila izvješće o dosadašnjem tijeku postupka izvanredne uprave u Agrokoru. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić naglasila je pritom da predloženi nacrt nagodbe predviđa nagodbu koja se odnosi na cijeli sustav te da su svi dosadašnji rezultati “dobar temelj da se ona dovrši i postigne u zakonskim rokovima”. A kad se to dogodi, kaže, “bit će to jedinstveni proces restrukturiranja, i po svojim osobinama i po tome da je postignut u kratkim rokovima i bez troška za porezne obveznike”. Slične je ocjene iznio i premijer Andrej Plenković.

Ukratko, u Vladi očito ne smatraju da je ovotjedno rješenje Trgovačkog suda o utvrđenim i osporenim tražbinama na bilo koji način otvorilo prostora za moguće komplikacije zamišljenog puta ka nagodbi, bilo u smislu rokova, bilo samog sadržaja. Je li tome tako? Među nekim domaćim dionicima krize Agrokora – u prvom redu manjinskim dioničarima, a u manjoj mjeri i dobavljačima – to se sudsko rješenje ipak tumači ponešto drugačije. U Udruzi dobavljača, čije je predsjedništvo jučer održalo novi sastanak, rješenje TS-a iščitali su kao dodatni vjetar u leđa njihovu inzistiranju na namirenju na razini krovnog društva, a ne pojedinih kompanija, što je jedna od ključnih modifikacija nacrta koje su u formi konkretnih prijedloga najavili iznijeti do kraja mjeseca.

“Ako se pomnije pročita rješenje, vidljivo je da je sutkinja zauzela stajalište dobavljača da je naplata vjerovnika moguća samo na nivou glavnog dužnika, što je jedna vrsta sadržajne konsolidacije, a bez aktivacije jamstava i sudužništva”, kaže predstavnik jedne kompanije dobavljača.

Istodobno, u Udruzi manjinskih dioničara koncerna, koji su prema aktualnom nacrtu nagodbe potpuno izbačeni iz igre, izrijekom tvrde da osporene uvjetne tražbine po tzv. uzvodnim jamstvima znače da do okončanja parnica na koje je sud svojim rješenjem uputio vjerovnike “predloženi model namire vjerovnika nezakonit tj. nedopušten”.

U jednom od svojih osvrta na rješenje TS-a ističu kako se “preliminarni nacrt u svrhu zrcaljenja ovisnih društava koristio upravo jamstvima kao alatom za prikazivanje očito potentnih operativnih poduzeća insolventnima”. Navode pritom kako većina imatelja nema ovršne isprave u svrhu dokazivanja jamstava valjanima. A na tragu problematiziranja pitanja (ništavnošti) jamstava ovih su dana objavili i kako je Kirkland & Ellis, pravni savjetnik Agrokora, u jednom inozemnom predmetu na kojemu je bio angažiran (Tousa) osporavao i osporio tzv. uzvodna jamstva. “Pravnim savjetnicima očigledno su dobro poznata ograničenja uzvodnih garancija pa je stoga u roll-up kredit ugrađena odredba o zabrani njihova osporavanja”, ističu u Udruzi.

Osim spornog pitanja protučinidbe (mjerljive koristi garantorima) tvrde i kako su Agrokorove kompanije u burzovnim objavama o izdanim uzvodnim jamstvima isticale ograničenja jamstava “do iznosa dopuštenog primjenjivim prisilnim propisima”, a zakoni, tvrde, podrazumijevaju zabranu diranja temeljnog kapitala. Pozicije manjinskih dioničara uvelike se razlikuju od dobavljačkih, a neslužbeno se čuje da u Udruzi dioničara razrađuju i posve alternativni plan nagodbe. No, iako prema trenutačnoj situaciji njihovi interesi djeluju na neki način i oprečno, u toj udruzi tvrde da će njihov plan biti znatno bolji i za dobavljače.

Istodobno, u Udruzi dobavljača tvrde kako njihovi pravnici sudsko rješenje iščitavaju tako da se jamstva nagodbom ukidaju, zbog stava suda koji otprilike glasi: ako se sklopi nagodba s glavnim dužnikom, time se podrazumijeva da je on ispunio svoju obvezu, rezultat čega je da prestaje jamstvo. “Svi jamci su u istom holdingu, što se zove i konsolidirana nagodba jer je ovo predstečaj nad koncernom, a ne 77 postupaka nad 77 kompanja”, kaže nam sugovornik iz redova pravnih timova dobavljača. “Sutkinja kaže da, ako dođe do nagodbe, onda nitko nikome nije jamac, što je jedini ishod skoro nerazmrsive situacije. Ako vanjski kreditori traže da se maknu jamstva, čak i da se isplate hipoteke, onda je izlaz u konsolidiranom dužniku na nivou koncerna”, kaže naš sugovornik koji pritom smatra da se po nacrtu nagodbe, kojom se predviđa i vršna i donja holding kompanija, otvara pitanje koja je od njih dužnik dobavljačima.

“Ni u jednom scenariju Agrokorove tvrtke neće opstati u postojećoj dioničkoj strukturi, a manjinski dioničari teoretski mogu ostati u smanjenim udjelima u varijanti modela spajanja i pripajanja, ali njihove dionice neće nositi dividendu i neće biti zanimljive kupcima”, zaključuje naš 
sugovornik.