Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskoga gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je 5. rujna 2012. godine najnovije rezultate “Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2012. – 2013.”. Nakon što je rang Hrvatske prošle godine nepromijenjen, u 2012. godini zabilježen je pad za pet mjesta u odnosu na 2011. godinu.

Ovogodišnji realni pad za četiri pozicije u odnosu na 2011. smješta Hrvatsku na 81. mjesto među 144 zemlje svijeta. Hrvatska je od 2002. godine, kada je prvi put uključena u ovo mjerenje, do danas bilježila oscilirajuće kretanje na ljestvici konkurentnosti koje karakterizira razdoblje realnog napretka od 2005. do 2007, a potom od 2008. do 2012. kontinuirano padanje. Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima, kao i na perceptivnim podacima dobivenim istraživanjem mišljenja rukovoditelja tvrtki. Ove ih je godine u istraživanje bilo uključeno više od 14.000. Švicarska kao prvorangirana, tj. najkonkurentnija zemlja na svijetu zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede je Singapur, Finska, Švedska, Nizozemska Njemačka i SAD. Nove članice EU imaju različite trendove. Bugarska bilježi znatan rast, Mađarska, Crna Gora i Albanija znatan pad, a ostale zemlje uglavnom stagniraju. Ovogodišnji rezultati Hrvatske kazuju da smo zabilježili veći pad u infrastrukturi (44.) i tehnološkoj spremnosti (50.). I nadalje su zabrinjavajući nalazi zdravstva i primarnog obrazovanja (60.), a visoko obrazovanje (56.), efikasnost tržišta roba (114.) i veličina tržišta (71.) stagniraju. Između faktora konkurentnosti u kojima Hrvatska zaostaje bilježi se nastavak pogoršanja ranga razvoja financijskog tržišta (92.), poslovne sofisticiranosti (96.) i institucija (98.). Zaustavljen je pad ocjena inovativnosti (74.), a zabilježeno je poboljšanje ocjene efikasnosti tržišta rada (106.), ali ono je i dalje na vrlo niskoj razini. Poboljšanje faktora makroekonomskog okruženja (60.) posljedica je metodološke promjene. Hrvatska se i ove godine nalazi u okruženju jugoistočne Europe – Crne Gore na 72. poziciji, Rumunjske na 78. poziciji, Bosne i Hercegovine na 88. poziciji, te Albanije na 89. poziciji, dok se Makedonija na 80. poziciji prvi put nalazi ispred Hrvatske.“Došli smo do trenutka istine i sada moramo djelovati kao cjelina društva, a ne samo gospodarski segment, sa zajedničkim ciljem osiguranja bolje budućnosti naših građana. Treba nam društveni konsenzus oko razvoja”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Članovi Nacionalnog vijeća ocijenili su da dobiveni rezultati pozivaju na nužnost zajedničkog djelovanja ključnih sudionika u ubrzanju strukturnih promjena u gospodarstvu te prioritetno fokusiranje na identificirane ključne probleme.