Tekstilci ne mogu bez države

Autor: Božica Babić , 26. siječanj 2012. u 22:00

Povezivanjem znanosti i znanja moguć oporavak hrvatskoga gospodarstva, uvjeren je dekan Ujević

Tekstilna industrija, napose odjevna, u skupini je najviše globaliziranih proizvodnih sektora. Ni hrvatski tekstilci nisu ostali pošteđeni udara globalnog tržišta pa su mnoge tvrtke, nekad renomirane izvoznice, nestale s tržišta. Kako ni 2012. ne najavljuje bolje razdoblje, a pristupanje Europskoj uniji sve je bliže, tekstilno-odjevna industrija suočena je s golemim izazovima, naglašeno je na međunarodnom skupu na temu kako ostvariti uspješniju suradnju znanosti i gospodarstva, održanom jučer na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Domaćin skupa, dekan Darko Ujević, tom je prigodom ustvrdio da “povezivanje znanosti i znanja može dati novi zamah hrvatskom gospodarstvu” i najavio da će sa svojim timom 15. veljače predstaviti projekt otvaranja 5000 novih radnih mjesta u tekstilno-odjevnoj industriji. Na ovom se fakultetu trenutno obrazuje 1000 studenata.

Poticaji i povezivanje
Na razini poduzeća, čulo se na skupu, nužno je žurno provesti reviziju sadašnjeg načina upravljanja uz temeljitu analizu poslovanja kako bi se uočili i otklonili čimbenici koji otežavaju poslovanje. Međutim, naglašeno je, tekstilno-odjevnoj industriji i dalje je treba i pomoć države kroz poticaje koji bi se iskoristili za istraživanje i razvoj te povezivanje proizvođača u vertikalne klastere. Ulaskom Hrvatske u EU problemi grupacije bit će i dalje izraženi premda ostaje mogućnost suradnje s dosadašnjim ali i novim partnerima. Oni vjerojatno neće odustati od zahtjeva za niskom cijenom rada, s obzirom na ponudu proizvođača iz dalekoistočnih zemalja. Dobra vijest je ukidanje carine od 14 posto čime je danas opterećen izvoz hrvatskih proizvođača na tržište Unije. Ivica Cerovečki iz krapinske Kotke u skupini je malobrojnih poduzetnika iz branše koji na budućnost gleda s optimizmom. Kotka je puno investirala da bi danas izvozila 98 posto proizvodnje. Cerovečki podsjeća da su u proteklih pet godina iz proračuna dobili milijun kuna, a vlastitim su sredstvima i kreditima investirali još 4,7 milijuna eura. Zapošljavaju 615 djelatnika koji dnevno proizvedu 800 muških odijela. “Već osam do deset godina kontinuirano i agresivno pratimo trendove domaćeg i europskog tržišta što je uz ulaganja dalo dobar učinak,” iznosi Cerovečki recept uspjeha Kotke i otkriva da ih za razliku od mnogih hrvatskih poduzeća ne muči nelikvidnost. Nedostatak nacionalne strategije razvoja maloprodaje otvorio je minulih godina široki prostor za ulazak multinacionalnih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište. To je djelovalo pogubno i na tekstilno-odjevnu i na ukupnu ponudu domaće prerađivačke industrije. Trgovački centri iza kojih isključivo stoji strani kapital nude 90 posto uvoznog asortimana, mahom nabavljenog na jeftinim tržištima Dalekog istoka.

Uzlazni trend
Marko Jazić, direktor Konzumovog sektora neprehrane, potvrđuje da je unatrag 20 godina trend povećanja broja prodajnih objekata velikog formata, supermarketa i hipermarketa, imao uzlaznu krivulju, kako u Hrvatskoj tako i u regiji. U takvim objektima, čija površina prelazi 2500 kvadrata, posebno je dominantan kućanski tekstil. Kroz super i hipermarkete proda se oko 20 posto ukupnih količina koje godišnje konzumira lokalno tržište, iznosi Jazić. Kod odjeće i obuće udjeli su nešto niži, procjenjuje se da to tržište godišnje ostvari oko 10 milijardi kuna prometa, a kroz super i hiper markete protrguje se tek oko pet posto, procjenjuje Jazić.

Osipanje

Prepolovljen broj radnika
Još 2000., prema podacima koje iznosi Ante Gavranović, u grupaciji je radilo 42.179 osoba, u kolovozu 2011. broj zaposlenih pao je na 21.639. Grupacija je na vrhu liste po udjelu ljudskog rada u stvaranju proizvoda, iznad je 80%. Kako bi se osigurala konkurentnost na domaćem ali i EU tržištu, gdje najviše izvoze, ceh skupog rada oslikava se kroz niske plaće, cijenu nekonkurentnosti plaćaju radnici. Prosječna plaća u tekstilno-odjevnoj industriji ne iznosi ni 50% od prosjeka isplaćenog na razini Hrvatske.

Komentirajte prvi

New Report

Close