Kemijska i industrija plastičnih masa uslijed sve većih zahtjeva za zaštitom okoliša mora pronaći načine uz pomoć kojih će postati održivom, a kako to izgleda kada je u pitanju gigant ili, bolje rečeno, najveća svjetska kemijska kompanija BASF razgovarali smo s izvršnim direktorom tvrtke BASF Croatia Simonom Frankom.

Kao i na regionalnoj razini, BASF u Hrvatskoj najviše prihoda ostvaruje, kaže Franko, u četiri poslovne jedinice – zaštiti bilja, home care proizvodima, polimerima ili umjetnim masama te sirovinama vezanim uz industriju boje. Bez obzira na veličinu i portfelj proizvoda, BASF se zapravo nalazi na prvom mjestu Forbesovog indeksa održivosti u kemijskoj industriji, saznali smo u razgovoru, kao i da još veću opasnost za okoliš i zdravlje ljudi predstavljaju nelegalni i falsificirani pesticidi. 

Koliko ste zadovoljni poslovnim rezultatima BASF-a u Hrvatskoj, kakva vas je situacija zatekla po dolasku na čelno mjesto kompanije, a što se u međuvremenu promijenilo?
BASF je imao izuzetno dobru poslovnu 2017. sa 64,7 milijardi eura prihoda, što je rast od 12 posto u odnosu na 2016. godinu. Prošle godine ekonomska aktivnost se razbudila u svim državama širom svijeta, što smo iskoristili i na hrvatskom tržištu. Od ljeta 2016. kada sam došao na poziciju direktora BASF-a za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu, upravo je u Hrvatskoj bilo najmanje promjena. To govori koliko je tim dobar, da odlično radi i time ne mogu biti nezadovoljan. Na poslovnom planu sam optimist. Malo smo ojačali na području prodaje proizvoda za poljoprivredu i građevinu, ali imamo još puno mjesta za rast, iako sama kemijska industrija u Hrvatskoj već godinama pada.

U siječnju 2018. diljem Europe usvojena je prva strategija za plastiku, a EU je već poduzela značajne korake postavljanjem zahtjeva za države članice, uključujući Hrvatsku. Kako BASF može podržati rješavanje problema s plastikom i što radi u tom segmentu?
Prema europskoj strategiji za plastiku, svu plastičnu ambalažu u EU do 2030. godine trebalo bi moći reciklirati ili ponovno upotrijebiti. Preduvjet za postizanje ovog ambicioznog cilja je prijelaz iz trenutačnog linearnog modela "uzmi, izradi i odbaci" prema kružnom gospodarstvu. Kemijska industrija igra ključnu ulogu u ovoj temeljnoj promjeni pružajući širok spektar inovativnih proizvoda, procesa i tehnologija za poboljšanje obrade plastičnog otpada. Kako bi pridonio rješenjima za plastiku u okolišu, BASF je uključen u nacionalne, regionalne i globalne inicijative industrije za poboljšanje upravljanja otpadom i podizanje svjesnosti, npr. preko PlasticsEurope i Svjetskog vijeća za Plastiku. Kad je u pitanju zbrinjavanje otpada od plastičnih proizvoda, potrebna je dobra infrastruktura za gospodarenje otpadom. Naravno, svatko od nas mora razmotriti i prilagoditi svoje ponašanje. Zato BASF također podupire inicijative obrazovanja potrošača za odgovorno korištenje plastike.

Pesticidi su osjetljiva tema, uglavnom se govori o njihovoj štetnosti pa kakvi nas izazovi očekuju u budućnosti?
Široj javnosti je poznato da je bilo puno grešaka nakon uvođenja pesticida u poljoprivredu i otuda jako loše mišljenje o njima. Ipak, većina ne zna koliko se situacija promijenila, koliko se cijela industrija provjerava i testira i koliko su pesticidi neophodni u proizvodnji hrane. Na primjer, ocjene su da danas, usprkos upotrebi pesticida, otprilike 40 posto usjeva propadne. Da nema pesticida, taj postotak bio bi udvostručen. Osim toga predviđanja su da će na Zemlji 2050. godine živjeti devet milijardi ljudi pa Svjetska organizacija za hranu (FAO) procjenjuje da poljoprivredna proizvodnja do tog razdoblja mora porasti za 70 posto. Usporedno s povećanjem broja stanovnika, porast će i životni standard ljudi na tržištima u nastanku, potrošnja mesa po glavi stanovnika uvećat će se za 41 posto, a sve to bez promjene u površini obradivog zemljišta. Zbog toga treba razmišljati o načinima za proizvodnju hrane i prehranu stanovništva. Kemija je potrebna i kod takozvane organske hrane, iako je ta kemija navodno prirodna. Ali, tu ja kao kemičar imam problem – je li nešto prirodno, tradicionalno ili umjetno ništa ne govori o njegovoj opasnosti ili toksičnosti. Osim toga, mi preko hrane pojedemo i puno prirodnih pesticida. Na primjer duhan je tijekom evolucije sintetizirao nikotin kao pesticid, za svoju zaštitu. S druge strane, kad govorimo o sigurnoj upotrebi, dozvoljene granice ostataka pesticida na hrani ili u prirodi su niže i niže, barem je tako u EU. Na stranicama Europske agencije za zdravu hranu možete pročitati da je 2015. godine 97 posto od 84.000 uzoraka hrane bilo unutar granica ostatka pesticida, a testirano je otprilike 770 različitih vrsta. 

Jesu li vam hrvatski poljoprivrednici naklonjeni, koja linija proizvoda je najtraženija?
U Hrvatskoj je posljednjih godina trend da se poljoprivrednici sve više drže plodoreda te zamjenjuju kukuruz i pšenicu s više unosnim kulturama. Površine kukuruza i pšenice opadaju, dok uzgoj soje i uljane repice raste, time i potreba za kvalitetnim rješenjima na području zaštite ovih usjeva. BASF je poznat kao vodeća kompanija u fungicidnom segmentu, a posebno se ističu proizvodi bazirani na inovativnoj djelatnoj tvari Xemium. Također, BASF je vodeća tvrtka u zaštiti uljane repice na europskoj razini i ta iskustva želimo prenijeti i u Hrvatsku kako bismo farmerima pomogli da ostvare najbolje rezultate u proizvodnji ovog sve značajnijeg usjeva. Trudimo se da u naše projekte bude uključeni fakulteti kao i savjetodavna služba. BASF je iznimno fokusiran na struku i stručnu primjenu. Općenito, stanje na hrvatskom tržištu je takvo da se jedan dio poljoprivrednika drži savjeta iz struke i taj dio ostvaruje bolje rezultate, a mi smo tu da prenesemo cijelom tržištu naša znanja i iskustvo. BASF kao tvrtka čija je glavna značajka istraživanje i razvoj to shvaća kao svoju obvezu. Sigurni smo da je znanje jedina stvar na svijetu koja se uvećava kada se podijeli. Ono što stvara problem svim sudionicima na tržištu kao i gospodarstvu Republike Hrvatske je uvoz jeftinih i neprovjerenih sredstava iz Bosne i Hercegovine te Srbije "na crno", što je svakako potencijalna opasnost za zdravlje ljudi i čovjekovog okoliša. Upravo je prije nekoliko dana u operaciji provedenoj u 27 europskih zemalja, uz podršku Europske agencije za borbu protiv prijevara (OLAF) i industrije zaštite bilja, pronađeno 360 tona nelegalnih ili falsificiranih pesticida, od čega je u Hrvatskoj pronađeno 4,5 tona. 

Osim poljoprivrede, BASF razvija proizvode i u području građevine. Kako je na navedenu diviziju utjecao "slom" građevinskog sektora?
BASF je to razdoblje iskoristio za restrukturiranje i optimizaciju poslovanja, kako bi vrijeme oporavka dočekao spreman. Posljedice krize u građevinskom sektoru se, nažalost, još uvijek osjećaju, iako je obujam poslova porastao, a najviše se očituju u paradoksu da poslova ima više, a pritisak na cijene je još uvijek izrazito snažan. No i u takvoj situaciji imamo odgovor, a to su novi proizvodi i tehnologije u građevinarstvu koji našim partnerima osiguravaju sigurne rezultate i poslovnu korist.

Kako se nosite s ekološkim izazovima i stigmom zagađivača koja prati kemijsku industriju?
BASF nije veliki zagađivač i već naš moto 'Mi stvaramo kemiju za održivu budućnost' govori o tome koliko nam je važno da naša aktivnost ne utječe nepovoljno na okolinu i da naši proizvodi pomognu očuvanju životne sredine. BASF je na prvom mjestu Forbesovog indeksa održivosti u kemijskoj industriji i svi naši proizvodi se redovito analiziraju po principu usmjeravanja održivih rješenja. Oko 22 posto naših proizvoda su u grupi Akceleratora, što znači da su oni puno više održivi nego proizvodi koji se danas upotrebljavaju. Među njima su bolji katalizatori za autoindustriju, katodni materijali za baterije, tehnička plastika koja smanjuje težinu i potrošnju automobila i membrane za desalinizaciju slane vode. Zatim, kad su u pitanju ambalaže kreirali smo biorazgradive plastične vrećice biološkog podrijetla koje su odlično rješenje za zamjenu običnih plastičnih vrećica ili crnih PP ili PE folija na poljima.

Koje bi bile neke od najvažnijih vrijednosti koje se u BASF-u prenose na zaposlenike te koji je tempo zapošljavanja i rasta kompanije u Hrvatskoj na godišnjoj razini?
Glavni nam je prioritet da su ljudi stalno animirani, educirani, da sigurno obavljaju svoj posao i da se svojim obiteljima vraćaju zdravi. Svake godine organiziramo cjelodnevni dan zaštite na radu, a ove smo godine pružali treninge o prvoj pomoći. Nikad ne znate gdje možete spasiti nekoga ili netko vas. Veoma nam je bitan naš ugled pa jako često organiziramo treninge o usklađenosti, čime pokazujemo koliko je bitno poznavati i pridržavati se zakona i pravila kao što su antitrustovski te protukorupcijski zakoni i propisi. Kao poslodavac želimo biti atraktivni za sve generacije pa se puno bavimo razvojem talenata, stalnim razvojem zaposlenih, digitalizacijom i mogućnostima otvorenog dijaloga.

Na koje sve načine BASF pokazuje svoju društvenu odgovornost te smatrate li da je to obveza velikih kompanija ili bi im trebalo biti ostavljeno na izbor? 
BASF od samog osnivanja prije 153 godine posluje društveno odgovorno i nudi dodatne pogodnosti zaposlenima i okolini. Smatramo da svaka kompanija treba biti društveno odgovorna budući da poslovanje velikih kompanija nije izdvojeno od ostalih dijelova sustava i neovisno o tome posluju li na nacionalnom ili nadnacionalnom nivou, te kompanije su dio nekog društva i ostavljaju posljedice na to društvo. Jedna od akcija koju smo u lipnju proveli u Hrvatskoj, a na koju smo posebno ponosni je donacija 20 kaciga vatrogasnim društvima Skradin, Dubravice i Kistanje. Kada smo vidjeli prošlogodišnje apokaliptične požare u Dalmaciji i prilično lošu opremu, osigurali smo najsuvremenije kacige izrađene od naših visokokvalitetnih materijala koje mogu izdržati i najekstremnije temperature.

Srednjoškolce uče održivosti

Nedavno ste s ostvarili i suradnju s Institutom Ruđer Bošković, koji je bio cilj suradnje i koji su rezultati?
S Institutom Ruđer Bošković provodimo BASF Chemgeneration znanstveni program namijenjen učenicima srednjih škola. Znamo da prirodne znanosti, novi materijali i najsuvremenije tehnologije imaju sve veću ulogu u očuvanju životne sredine i održivom razvoju planete i zbog toga je naša dužnost da, još od školskih dana, učimo djecu o odgovornom postupanju s prirodom i mogućnostima znanosti da pronađe odgovore za izazove s kojima se suočavamo. Godišnje očekujemo da kroz programa prođe oko 300 djece.