Sredinom iduće godine na tržište bi trebali stići zmijski protuotrovi proizvedeni u novom pogonu Imunološkog zavoda koji je ovih dana krenuo u projektiranje. Paralelno su u tijeku predradnje i izrada tehnološkog elaborata za gradnju nove tvornice za proizvodnju iz krvne plazme kao i virusnih cjepiva, za što se javni natječaj očekuje kroz dvije godine. Taj projekt financijski je neupitan, jer postoji tržište koje bi jedva dočekalo cjepiva s matičnim sojevima koje posjeduje Hrvatska, i povrati investicija mogli bi biti relativno brzi.

To pak sve može biti baza za daljnji razvoj Zavoda, koji u daljnjim fazama bez puno problema može proizvoditi i cjepiva po mRNA tehnologiji. Tako se može sažeti plan koji je nakon dugo godina lutanja države i uprave konačno smišljen kako bi na održiv način stari Zavod dobio novu perspektivu i financijsku isplativost, a krenula je i realizacija prvih koraka izgradnje nove tvornice Imunološkog zavoda u Rugvici.

Najbolje rješenje
Kako je poznato, u lipnju prošle godine općinsko vijeće Rugvice donijelo je odluku o darivanju zemljišta od gotovo 70 tisuća kvadrata u radnoj zoni Rugvica sjever Imunološkom zavodu, u svrhu izgradnje cjelokupne tvornice bioloških lijekova, izgradnje izdvojenog pogona za proizvodnju antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica te biofarmaceutskog postrojenja za proizvodnju animalnih imunoseruma namijenjenih za ljudsku i veterinarsku uporabu.

Toj odluci prethodilo je očitovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine utvrdilo da nema pravnih prepreka za takvu transakciju. Rugvica se pokazala kao najbolje rješenje jer i dalje traje proces utvrđivanja imovinsko pravnih odnosa nad zemljištem u Brezju, gdje se i dalje nalaze konji za proizvodnju antitoksina iz zmijskog otrova.

Kako je najavilo Ministarstvo zdravstva tim povodom, gradnja cjelokupne tvornice trebala je početi najkasnije za dvije godine, dok je predviđeno vrijeme gradnje do faze funkcionalnosti 9 mjeseci od pozitivnog završetka javnog natječaja, odnosno odabira izvođača po provedenom natječaju.

Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda/M. Prpić/PIXSELL

Način gradnje samog proizvodnog postrojenja bit će montažni modularni segmenti čistih soba dizajnirani i izgrađeni izvan objekta te povezani i formirani unutar objekta čemu prethodi niz predradnji, od ishođenja potrebnih dozvola, evaluacije idejnog projekta i konačne izrade glavnog projekta do definiranja detalja modaliteta financiranja. U nultoj fazi se, dakle, radi pogon za proizvodnju antitoksina, na zemljištu od 69 tisuća četvornih metara.

Nakon što je u siječnju uspješno proveden natječaj za dobavljače montažnog objekta u koji će Imunološki zavod preseliti proizvodnju zmijskih antitoksina u Rugvici, Vlada je sredinom ožujka dala suglasnost Ministarstvu zdravstva te Imunološkom zavodu da potpišu ugovore s dobavljačima. To je važan korak u prvoj fazi preseljenja Zavoda na lokaciju na kojoj se u budućnosti planira i izgradnja pogona za proizvodnju pripravaka iz krvne plazme, a u trećoj fazi moguće i cjepiva.

Imovina vrednija od dugova
Kako je podsjetila Marija Bubaš, državna tajnica Ministarstva zdravstva, Upravno vijeće Imunološkog zavoda 15. veljače donijelo je odluku kojom se daje suglasnost ravnatelju Zavoda za sklapanje ugovora o isporuci montažne zgrade te izradu projektno-tehničke dokumentacije i ishođenje dozvola.

Ugovor se sklapa s odabranom zajednicom ponuditelja u ukupnom iznosu od 3 milijuna eura s PDV-om, a radi se o dokumentaciji za izgradnju biofarmaceutskog postrojenja za proizvodnju protuotrova europskih zmija. Sredstva za plaćanje obveza osigurana su iz državnog proračuna za 2023. i 2024. Zajednicu ponuditelja čine tvrtke Naya Life Sciences Slovenija i Skopje, finska tvrtka Elomatic Consulting and Engineering te turska Poli Panel Grupa. ”Paralelno uz to idu sve predradnje i tehnološki elaborat koji će biti baza za natječaj za izgradnju nove tvornice, i to će biti spremno za raspis javnog natječaja za oko dvije godine. U tom periodu dio ljudi će raditi u pogonu za antitoksine, a dio ostaje u starim prostorima u Rockfellerovoj ulici u Zagrebu, u objektima koji su u vlasništvu države, kao i dugovi IMZ-a.

Naime, 2015. je država, s ciljem rješavanja problema Zavoda, razdvojila poslovanje na ustanovu, pod kojom su zaposlenici i poslovni procesi, te društvo Imunološki zavod koje je preuzelo imovinu i dugove. Srećom po vlasnika, imovina je vrednija od visine dugova, pa tu ne bi smjelo biti problema. Iako je plan da se sve s vremenom prebaci na Ustanovu, za sada je još status quo koji Zavodu i odgovara jer dio radnika još neko vrijeme neće moći preseliti u Rugvicu.
U Zagrebu se tako nedavno mogao i pokrenuti edukacijski centar za vježbe i prenošenje znanja proizvodnje virusnih cjepiva, s obzirom da su znanja ključna u ovom biznisu”, kaže za Poslovni dnevnik Vedran Čardžić, ravnatelj Ustanove IMZ.

Početak procesa proizvodnje protuotrova i dalje je u Brezju, gdje Imunološki ima sirovinu, odnosno konje i zmije, a tamo je u planu i izgradnja biološkog laboratorija po GMP normama. U Zagrebu pak ide rekonstrukcija laboratorija za kontrolu kvalitete, gdje su implementirali najnoviju tehnologiju po GMP normama za kontrolu gotovog proizvoda u sterilnim uvjetima. To će sve biti prenosivo i preselit će se u novi prostor kad se izgradi, a treća faza je sama selidba u novi prostor.

Završetak planova
Financijska konstrukcija će biti kombinirana, a vrlo je vjerojatno da će uključivati i sredstva domaćih i EU fondova, a polovicom godine mogli bi biti gotovi svi konkretni planovi na temelju kojih se može tražiti financiranje. Izgradnja pogona za antitoksine financirat će se iz vlastitih prihoda Ustanove od proizvoda iz krvne plazme, u ukupnom iznosu od oko 5 milijuna eura. Zanimljivo je što se ulaganja u pogon za protuotrove, a jednog dana i visoka ulaganja u tvornicu virusnih cjepiva, mogu vratiti za najviše četiri godine.

Naime, ono što bi Imunološki zavod mogao proizvoditi već sutra, samo da ima gdje, virusna su cjepiva protiv morbila i rubele. “Tržište nam je cijela južna i jugoistočna Azija i neke druge nerazvijene zemlje Afrike. Može se raditi preko UNICEF-a gdje su nešto niže cijene, a može se i sa strateškim partnerima. Mi smo daleko došli s razgovorima s potencijalnim strateškim partnerima u Indiji i ostalim zemljama kojima nedostaje sirovina.

Tu smo u prednosti jer imamo matične sojeve koji su ostali u vlasništvu RH i to je baza iz koje se rade ta cjepiva. Mi ćemo tu biti traženi, jer imamo dobre proizvode koji njima trebaju. Za Europu nismo zanimljivi jer su na europskom tržištu viševalentna cjepiva, protiv više različitih bolesti”, pojašnjava Čardžić.

IMZ će moći proizvoditi oko 250 milijuna doza, i lako se može izračunati da je to financijski isplativo. “To je baza da se možemo dalje razvijati i proizvoditi mRNA cjepiva po tehnologiji koju kad jednom usvojite, onda možete proizvoditi cjepiva za bilo kojeg uzročnika. Ovo je dobar put za Zavod koji će se na staru ‘slavu’ vratiti uz jako puno posla, nakon 10-tak godina prisutnosti na tržištu, akviriranje mladih snaga kojima treba dati slobodu da rade i budu kreativni”, zaključuje Čardžić.