Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim fondom organizirat će okrugli stol “Pogodnosti za poslodavce i zaposlenike – dobrovoljna mirovinska štednja” 25. listopada 2010. godine u 11 sati, u Novinarskom domu, Perkovčeva 2.

Naime, slijedom Vladinih mjera za gospodarski oporavak donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, koji je stupio na snagu 1. srpnja. Najznačajnija izmjena u navedenom Zakonu, vezana uz poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova, odnosi se na uvođenje poreznih olakšica za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima. Navedenom izmjenom učinjen je velik korak radi afirmacije dobrovoljne mirovinske štednje, a poslodavcima je pružena prilika da pored iskazane brige o svojim zaposlenicima i dodatnog stimuliranja izgrađuju konkurentnost na tržištu rada kao i imidž društveno odgovorne tvrtke. Uspješno upravljati tvrtkom i biti konkurentan na tržištu cilj je svakog poduzetnika, osobito u današnjem recesijskom okruženju kada je upravljanje troškovima osnova za preživljavanje krize, što nije moguće bez zadovoljnog zaposlenika.

Uloga poslodavca
Poslodavcima je omogućeno da se izdvajanje u treći stup mirovinskog osiguranja ne smatra plaćom do iznosa od 500 kuna mjesečno, tj. do 6000 kuna godišnje, a isto im je porezno priznati izdatak, odnosno rashod. Iznimno za 2010. godinu navedene su premije oslobođene oporezivanja ukupno do 3000 kuna, i to uplate izvršene nakon 1. srpnja. Dakle, dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje država potiče državnim poticajnim sredstvima te navedenim neoporezivim uplatama poslodavca čini dobrovoljnu mirovinsku štednju jedinstvenim i nedvojbeno najisplativijim financijskim proizvodom na tržištu. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu, namijenjena je budućoj isplati mirovine. Svaka osoba u dobrovoljnom mirovinskom fondu ima svoj račun i na njega uplaćuje iznos koji želi dinamikom koju sama odredi u skladu sa svojim mogućnostima i visinom mirovine koju jednog dana želi primati. Odnosno, uz pristanak zaposlenika uplate doprinosa može raditi i poslodavac, također u iznosu i dinamici koja mu najviše odgovara, ali naravno neoporezivo je do 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje, uplate više od navedenih se tretiraju kao plaća.

Poticajna sredstva
Na sredstva uplaćena na račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu član ima pravo na spomenuta državna poticajna sredstva, u visini 25% od godišnje uplaćenog iznosa, ali najviše do 1250 kuna godišnje. Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima ulažu sredstva fonda kako bi u skladu sa zakonom osigurala optimalan godišnji prinos svakom članu fonda. Mirovinu iz dobrovoljnog sustava može se početi primati najranije s navršenih 50 godina života, bez obzira jesu li ostvareni uvjete za mirovinu iz obveznog sustava ili je član još u radnom odnosu. Na okruglom stolu će sudjelovati Damir Kuštrak (HUP), Mandica Zulić (Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond), Veronika Šapina-Pezelj (Croatia osiguranje mirovinsko društvo), Marija Zuber (RiF), Predrag Bejaković (Institut za javne financije), Zoran Anušić (Svjetska banka), a kao moderator Miodrag Šajatović.

Mandica Zulić, Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond