Na globalnom okupljanju poslovnjaka 2015. u Londonu, predvidjelo se kako bi do 2020. godine gotovo polovica svih zaposlenika, umjesto u uredu, mogla raditi od kuće. Ta predviđanja u normalnim uvjetima ostala bi samo slovo na papiru, no u vremenu pandemije uzrokovane korona virusom, rad od kuće postao je pravilo prije nego iznimka.

Na tvrtkama je ponašati se odgovorno, a čim se Hrvatska našla u žarištu ove pandemije velika većina hrvatskih tvrtki inzistirala je na reorganizaciji poslovanja, a kuće su postali uredi mnogih. Pojedini timovi upravljanja ljudskim potencijalima iz pojedinih tvrtki, komunicirali su neke od savjeta kako bi ovaj tip poslovanja bio uspješniji. Tako nam govore da uzimamo pauze i pokušavamo izbjegavati rad iz kreveta. Kako objašnjavaju, rad iz kreveta oslabljuje mentalnu vezu između kreveta i spavanja pa kasnije postaje sve teže zaspati, a rad u krevetu prije spavanja smanjuje razinu melatonina potrebnog za spavanje. Može se desiti i da se javi osjećaj da stalno radite, a tako se gubi osjećaj doma kao mjesta kojem se vraćate nakon posla.

Predah je s druge strane poželjan. Podrazumijeva da je radno vrijeme u ovim uvjetima istovjetno onom kojeg biste imali u uredima, no baš kao i tamo, pauza je nešto priželjkivano. U uvjetima gdje vas vaša četiri zida možda i frustriraju, odlučite se na edukativni video ili poziv najbližima.

“Jedna od dobro prihvaćenih praksi rada na daljinu je definiranje radnog vremena, baš kao što je to definirano i onda kada radimo iz ureda. Zaposlenici koji rade na daljinu bi trebali definirati u koje vrijeme su dostupni, uzeti si pauzu za ručak/kavu kao i obično, te fizički izaći iz radne prostorije (ako ju imate, u suprotnom – iz radnog mindseta) kada završe s poslom za taj dan i žele se posvetiti drugim aktivnostima. Povlačenje granice i, barem simbolično, razdvajanje posla i privatnog života je moguće (i važno!), pogotovo sada kad je naš novi „ured“ uglavnom u sklopu našeg doma!, rekla je menadžerica za employer branding iz A1 Hrvatska Jelena Jelušić.

To su neki od savjeta, a kako je prvi tjedan rada od kuće iza nas, postavlja se pitanje što su hrvatski zaposlenici naučili u novim uvjetima rada, jesu li ih prihvatili i što njihovo sadašnje radno mjesto toliko znatno razlikuje od onog na kojeg su navikli.

Barbara Grgić radio kao marketinška asistentkinja u tvrtki za IT i softverska rješenja, a kao mlada stručnjakinja za komunikacijski menadžment rad od kuće je već isprobala. Kako napominje, to joj daje na prednosti kada je riječ o prilagodbi. Glavni izazovi u ovim trenucima kada svi rade od kuće su izričito komunikacijske prirode, a upravo alternativni načini komuniciranja ono su što usavršava u vrijeme pandemije. ”Budući da su četiri godine uspješnog poslovanja same po sebi dokaz da je moguće uspješno raditi od kuće, dat ću vam i par savjeta.

Organizirajte svoje vrijeme u danu budući da sad na neko vrijeme nećete imati vidljivu granicu između privatnog i poslovnog, već ćete sve zadatke i probleme obavljati i „donositi“ kući. Koristite kanale poput Slacka ili Microsoft Teams za komunikaciju s članovima tima ili, ako ste dobra stara škola – zovite, ali svakako ne dopustite da dođe do šumova u komunikacijskom kanalu jer primljena poruka znači i kvalitetno odrađen zadatak. Svoje zadatke organizirajte u alatima kao što su Asana, Flow, Trello, Monday ili Jira. Za staru školu – papir i olovka će uvijek funkcionirati. Ključne riječi su svakako organizacija vremena i dobra komunikacija – tehnički, navedeno vam je bitno i kad radite iz ureda. Bitno je prilagoditi se vremenu i uvjetima u kojima se nalazimo”, rekla je Grgić.

Hektičan tjedan je i iza izvršne direktorice u tvrtki za posredovanje u osiguranju i upravljanje rizicima Ive Rogović Lekić. Komunikacija je kao i u Barbarinom slučaju, postala mahom digitalna, a video konferencije u novonastalim uvjetima postale su neizbježna rutina. Svakog dana u 15:30 vrijeme je kada se svi sastaju, makar i u ovom digitalnom svijetu.

”Što smo uistinu naučili? Naučili smo kako moderna tehnologija, a koja nam inače zaista olakšava svakodnevicu kad je situacija „normalna“, ipak ne može zamijeniti ljudski kontakt. Nedostajemo si. Iako smo svi sa svojim obiteljima, ured nam je zaista druga obitelj. Naučili smo kako je ponovo biti sa svojim obiteljima, 24/7, to smo zaboravili i na to se iznova navikavamo. Naučili smo kako s tim obiteljima provesti vrijeme i raditi u istom prostoru.

Puno je tu izazova, a nadam se  da će se situacija brzo normalizirati i da će nam rad od kuće biti samo opcija koju kao moderan poslodavac omogućavamo svima, kao i do sada. Jer kad nešto „moraš“, naravno da je puno teže”, dodala je Rogović Lekić.

Simulirati ured nije uvijek lak zadatak, no za one koji su sposobni slijediti stečene navike i razgraničiti radni tjedan od vikenda čak i u kućnim uvjetima, to će biti daleko lakše. Jedan od onih koji je u prvi tjedan rada od kuće uskočio na isti način na koji je to radio i prije je voditelj projekta DOP-a u bankarskom sektoru Boris Blažević. ”Naučio sam da je ključno da odmah ujutro krenem s istim tempom i navikama kao kada radim iz ureda, dakle tuširanje, maksimalna higijena i pripremanje kao da idem u ured – to mi daje energiju da radim od doma na isti način kao iz ureda. Kuhinju tijekom radnog vremena promatram kao uredsku kuhinju. Vjerojatno time pomalo zavaravam svoj mozak, ali to mi je sasvim u redu, dokle god sam produktivan i dobro se osjećam”, objasnio je Blažević.

S druge strane, menadžerica poslovnog razvoja Jelena Bošnjak smatra kako rad od kuće sam po sebi mijenja pravila igre, a da se granice privatnog i poslovnog prostora u tom slučaju brišu. Upravo kako ne bi došlo do tog sjedinjenja, stručnjaci upozoravaju na situacije kao što je rad iz kreveta. Za one kojima osjećaj doma predstavlja bitnu razliku u odnosu na radno okruženje, preporučuje se takve situacije izbjegavati.

”U onom trenutku kada nam postane u redu raditi iz naslonjača koji je nekada označavao mjesto opuštanja, u tom trenutku kreće bojazan da jedno vrijeme nećemo znati kada ugasiti poslovni dio sebe i dopustiti tijelu da se zasluženo odmori. Dodajmo tome obiteljski život, dječje glasove i bratske svađe, rad sa životnim partnerima u istoj sobici, usklađivanje međunarodnih konferencijskih poziva sa školom kod kuće i vlakom koji prolazi pored prozora naših privremenih ureda, i rad od kuće postoje potpuni izazov: emotivni, profesionalni, obiteljski i psihološki”, rekla je Bošnjak.

Je li pandemija malo omekšala ljude i jesu li možda u svoje poslovanje odlučili uvrstiti neke nove radne obrasce, znat ćemo tek nakon što cijela ova situacija prođe. Vladimir Benić, direktor tvrtke koja se bavi procesima zapošljavanja, vidi neke naznake, no smatra kako najveće lekcije tek dolaze.

”U ovom periodu sam primijetio kako su ljudi puno obzirniji i ljubazniji nego inače, a to je dimenzija koja mi je često nedostajala u našem društvu. Trenutna situacija zahtjeva postojanje osnovnih društvenih vrijednosti i solidarnosti. Većina razgovora je konstruktivna i bazira se na tome kako se može pomoći zajednici, što je u puno slučajeva velik zaokret od klasičnih tema kojima se bavimo. Iako kontekst zahtjeva ozbiljnost i odgovornost, veseli me duh ljudi i optimizam, čak i puno veća posvećenost međusobnoj komunikaciji. Ne sjećam se kad sam u jednom tjednu telefonski razgovarao s 10 prijatelja po 10-15 minuta. U kontekstu ove teme, očekujem da će nam najveće lekcije doći tek u narednim tjednima i mjesecima, kako u kontekstu zdravlja tako i ekonomskom oporavku”, rekao je Benić.

Sadržaj omogućio A1 Hrvatska