Pivovara Carlsberg Croatia, u danskom vlasništvu, uz širok asortiman svojih osnovnih proizvoda – piva, nudi i cider, razblaženo voćno vino na bazi jabučnog soka.

Ova vrsta pića zadnjih godina doživljava veliku popularnost, a Carlsbergov brend cidera Somersby na hrvatskom je tržištu lider. Proizvodi se u nekoliko okusa u pivovari u Koprivnicu i otamo ide u cijeli svijet.

Doslovno, jer koprivnički-hrvatski Somersby pije se od Australije do Azije. O kategoriji cidera, hrvatskoj proizvodnji, potrošačkim trendovima kao i, naravno, pivskom tržištu te očekivanjima od predstojeće sezone govori predsjednik Uprave Carlsberga Croatia Marcin Burdach, na toj funkciji od lani.

Nedavno ste se pohvalili da se Somersby, proizveden u Koprivnici, izvozi u 20 zemalja na 5 kontinenata. Koja su glavna tržišta?

Da, u pravu ste, pohvalili smo se! Smatramo da potrošači općenito ne znaju činjenicu da Somersby proizvodimo u bocama u Koprivnici i izvozimo ga. A za nas je to veliki izvor ponosa. Izvezli smo Somersby na različite kontinente i zemlje širom svijeta, a o tome ne govorimo puno. U 2020. godini Carlsberg Hrvatska redovito je izvozio Somersby na 18 tržišta i jednokratno na još četiri.

Tako su pošiljke Somersbyja iz Hrvatske putovale u Njemačku, Hong Kong, Singapur, Izrael, Austriju, Tahiti, Tajvan, Bahame … Međutim, valja napomenuti da je ovaj popis relevantan samo za prošlu godinu – popis zemalja kojima Somersby koji je posljednjih godina putovao iz Hrvatske znatno je širi i uključuje Australiju, Sjedinjene Države, Kongo, Kinu, Karibe, Laos i mnoga druga mjesta.

Nije li to impresivno i nešto čime se treba pohvaliti? Naša glavna su izvozna tržišta Mađarska i Njemačka i mislim da je činjenica da toliko izvozimo u Njemačku jasan znak kvalitete, jer svi znaju koliko je na njemačkom tržištu presudna kvaliteta.

Koliko je Somersby proizvedeno u tvornici u Hrvatskoj prošle godine? Jesu li brojke prodaje porasle?

Iako još uvijek ne možemo priopćiti cjelovite podatke za prošlu godinu jer financijsko izvješće još nije objavljeno, možemo reći da se izvoz Somersbyja svake godine povećava. Ako želite sliku našeg izvoza, mogu vam reći da smo prošle godine izvezli 867 kamiona Somersbya u bocama i više od 200 cisterni. I da, brojevi izvoza su bolji za 2020. nego za 2019. godinu.

Odlučili ste dodatno ojačati vizual ovog pića s hrvatskim karakteristikama, zašto je to tako?

Napravili smo super ograničeno izdanje ‘hrvatskog’ logotipa Somersby jer smo željeli poslati poruku da Somersby nije samo globalni, već i lokalni hrvatski brend. Da, limenke koje se nalaze na našem tržištu proizvode se negdje drugdje, ali Somersby u bocama ne proizvodimo samo za Hrvatsku, već one iz Koprivnice odlaze diljem svijeta.

To je zasluga hrvatske pameti i vrijednih ljudi u Hrvatskoj, koji proizvode ovo piće za potrošače širom svijeta. Smatrali smo da ćemo najlakše tu poruku prenijeti vizualno i povratna informacija od potrošača i naših poslovnih partnera je odlična.

Vaša prethodnica na čelu Carlsberga Hrvatska rekla mi je da biste voljeli napraviti Somersby od domaćih sirovina (jabuka), ali da proizvođači sokova od jabuka u Republici Hrvatskoj proizvode mutni sok, a vi trebate bistre. I vi ste izrazili želju za tim, o čemu ovisi da se to ostvari?

To je logično pitanje koje se uvijek pojavi kada govorimo o proizvodnji Somersbyja u Hrvatskoj – pitanje upotrebe lokalnih jabuka. Stvar je u tome da nam je za proizvodnju cidera potreban sok od jabuke visoke kvalitete i određenih karakteristika, koji nam omogućuje proizvodnju vina od jabuka.

Svaki put kad nas pitaju ovo pitanje ‘želite li ga nabavljati u Hrvatskoj’ odgovor je jednostavan – da, voljeli bismo ga nabavljati u Hrvatskoj. Ali ako nema proizvođača koji proizvode ovaj proizvod, to jednostavno nije moguće.

Prva asocijacija na cider za Hrvate je Somersby, pokazalo je nedavno istraživanje Ipsosa. Neki su ispitanici, kako doznajem, izjavili da je ovo piće više za mlađe ljude, kao i da je jedinična cijena u maloprodaji i barovima i dalje previsoka. Koja je zapravo ciljna publika Somersby cidera u Hrvatskoj i zašto je skuplje od, primjerice, piva?

Istina je Somersby se više smatra pićem za mlađu publiku, a njegova optimistični imidž u Hrvatskoj je itekako privlačan, jer potrošači kad pričaju o cideru misle na Somersby. Otkrili smo da potrošači vole činjenicu da im u Somersbyju nudimo razne okuse, i da ga smatraju osvježavajućim ljetnim pićem.

Budući da je Somersby u drugačijem cjenovnom segmentu od primjerice piva, imali smo povratnih informacija da potrošači nisu najsretniji s cijenama Somersbya u nekim kafićima. Ali određivanje cijena u barovima nešto je na što ne možemo puno utjecati, jer je to pitanje poslovnih odluka vlasnika.

Uostalom, iz osobnog iskustva znate da su neke lokacije u Hrvatskoj, posebno one koje ciljaju turiste, jednostavno viših cijena nego što prosječni hrvatski potrošač smatra pristupačnim.

Carlsberg je prvenstveno proizvođač piva, kako stoje stvari u Hrvatskoj u tom pogledu? Koliki udio na tržištu drže vaši pivski brendovi, s obzirom na njihov širok asortiman? Koliko proizvodite?

Da, pivo je naša glavna djelatnost, a to je nešto što se neće mijenjati, i u pravu ste, nudimo širok asortiman piva. Prošle smo godine proširili svoj asortiman na Panu, u koji smo dodali Pan Pilsner, pa sad nudimo još bolji izbor u našem glavnom segmentu lagera.

Tako sada imamo ponudu za svaki ukus – od Zlatnog i Lagera, preko Pilsnera, do Pan Tamnog i Pan Free. I to je tek početak – Grimbergen, Carlsberg, Tuborg, Blanc 1664 … Naš portfelj međunarodnih brendova pruža još veću širinu potrošačima. Gledajući podatke iz prošle godine, držimo oko 17% tržišta i naravno da želimo još više rasti.

Kakvi su vam rezultati u 2020. godini? Prihode je većini uskratila korona, sa zatvorenim lokalima i zabranama većih okupljanja

Nismo u mogućnosti priopćiti cjelovite podatke za prethodnu godinu jer financijsko izvješće još nije objavljeno. Ali naravno, Covid je utjecao na naše rezultate.

Svima su se životi promijenili u 2020. godini i teško mi je sjetiti se industrije ili sektora na koji ta promjena nije utjecala. Svakako, naši su partneri u segmentu HORECA bili teško pogođeni, a tek industrija događanja … ti segmenti još uvijek pate i naravno da to utječe na nas. I teško je reći kada će stvari biti bolje. U tim smo okolnostima zadovoljni našim rezultatima.

Naravno, planirali smo veće rezultate, ali 2020. godinu završili smo bez zaustavljanja proizvodnje i uspjeli smo zaštititi naše zaposlenike i poslovanje, što je sigurno uspjeh.

Carlsberg Hrvatska zapošljava 300 ljudi – kako ste i kako nastavili organizirati proizvodnju i cjelokupno poslovanje s obzirom na epidemiološke mjere?

Sad, kad smo zakoračili u drugu godinu pandemije, stvari su već uhodane i prilagođeni smo novim načinima rada. Ali u početku je bilo teško. Bilo je toliko toga što se o virusu nije znalo … Sjećam se da smo u jednom trenutku imali karantenu za papire jer nismo htjeli ugroziti svoje kolege koji se bave papirologijom za izvoz.

Pa onda nestašice zaštitne opreme – u proljeće 2020. u jednom smo trenutku čak koristili vinsku bazu Somersbya za izradu dezinficijensa, kako bismo mogli zaštititi svoje zaposlenike. Udružili smo se s malom destilerijom i proizvođačem dezinficijensa i proizveli količine koje su nam omogućile da svakom zaposleniku damo pola litre dezinficijensa da bi ga mogli ponijeti kući i zaštiti svoje obitelji.

Ostatak smo donirali gradu Koprivnici. To smo učinili jer je tada bilo tako teško doći do te zaštitne opreme, a htjeli smo da se naši zaposlenici osjećaju sigurnije. Sada je to daleko jednostavnije. Primjenjujemo različite zaštitne mjere i nismo se opustili, ali sada je to samo još jedan dio zdravstvenih i sigurnosnih pravila. Psihološki je mnogo lakše.

Jeste li tražili potporu države za očuvanje radnih mjesta?

Ne, u 2020. godine nismo koristili državne potpore, s obzirom na to da smo vjerovali da možemo zaštititi poslovanje i da možemo dobiti pomoć od Carlsberg Grupe.

Što očekujete od ove godine, posebno od ljeta kao glavnog razdoblja potrošnje vaših proizvoda?

Optimistični smo vezano za 2021. godinu. Mislimo da smo globalno kao Grupacija, a lokalno i Carlsberg Croatia, snažni, sposobni i u dobroj poziciji da iskoristimo prilike. Naravno, naš će uspjeh ovisiti o tržišnim trendovima i razvoju pandemije.

Nadamo se da će se sezone biti i da će toplije vrijeme donijeti normalizaciju, kao i prošle godine. Mislim da u Hrvatskoj ne biste mogli pronaći osobu koja se ne raduje ljetu i nadam se da će ga ljudi dočekati s Panom ili Somersbyem u ruci.

Poznato je da Carlsberg promiče i odgovornost u pijenju piva – na radnom mjestu, u vožnji… Kako gledate na prijedlog nove regulative da se ukine odredba o dopuštenih 0,5 promila alkohola u krvi za vozače?

Uvijek promičemo odgovornu konzumaciju. Kroz različite programe, i kroz Udruženje pivara, i unutar naše kompanije. U sva naša službena vozila, na primjer, imamo ugrađen Alcolock sustav.

Sustav je za korisnika zapravo jednostavan, pri sjedanju u automobil potrebno je puhati u test dok on ne prestane davati zvučni signal. Nakon nekoliko sekundi, u slučaju da je količina alkohola u dozvoljenim granicama sustav omogućuje paljenje automobila. Tako zaposlenike motiviramo da svakodnevno žive kompanijsko pravilo ‘nula neodgovorne konzumacije’.

Razloga da se nakon ispijanja pića ne sjeda za volan je nebrojeno mnogo i kao proizvođač piva, posebno smo osjetljivi na ovu temu. Smatramo da kod naših zaposlenika moramo osvijestiti koliko je važno da kad piju ne voze.

Kad razmišljate o tome kakav je propis Zakon o radu, onda nam takva mjera ni ne treba. Ali mi vjerujemo da je promicanje odgovornog ponašanja i osvješćivanje mnogo snažnije od toga da se samo oslanjamo na propis. Tako nekako gledam i na prijedlog promjene regulative za koju me pitate – da, zakonske regulative su važne, ali smatram da je još važnije educirati i utjecati na svijest pojedinaca.

Promijeniti zakon relativno je lak i dosta brz proces, ali je upitan efekt koji će se postići. Promijeniti svijest dugoročni je posao i tu treba uložiti puno više napora, ali je sigurno da će se dogoditi pozitivna promjena.