Trgovački sud u Zagrebu dostavio je danas Dalekovodu rješenje kojim se odbija prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe, u tvrtki razmatraju pravne mogućnosti koje su im na raspolaganju, u sindikatu i HUP-u apeliraju da se pronađe rješenje, dok ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavljuje o tome konzultacije u Vladi.

• Sud odbio predstečajnu nagodbu Dalekovoda

Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić odbio je 16. rujna prijedlog predstečajne nagodbe jer ga, kako je naveo u svom zaključku, smatra nedopuštenim. Drži da je u suprotnosti s odredbama Ustava, koji nalaže jednakost svih pred zakonom, kojim se jamči pravo vlasništva i koji daje svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu.

U zaključku rješenja se, između ostaloga, navodi da je Trgovački sud utvrdio da su povezana društva Dalekovoda i financijske institucije u ovom postupku prijavile 1,5 milijardi kuna potraživanja koja nisu nastala do otvaranja postupka predstečajne nagodbe, odnosno potraživanja od 306,5 milijuna kuna za koja se razlučni vjerovnici nisu odrekli prava na odvojeno namirenje.

Također, navodi se da su ta potraživanja utvrđena rješenjem Nagodbenog vijeća Fine u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi kuna, čime je omogućeno da glasaju za prihvaćanje plana financijskog restrukturiranja dužnika kojeg su sami predložili i kojim su stavljeni u povoljniju poziciju u odnos na ostale vjerovnike.

Sud je utvrdio da je time povrijeđen Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (ZFPPN), te da su vjerovnici raspolagali pravima koja im po Ustavu i tom zakonu ne pripadaju.

Sud smatra da se time u prethodnom postupku postupalo suprotno smislu zakona i zabrani različitog postupanja s vjerovnicima, a što je u suprotnosti s Ustavom i javnim moralom.

Ujedno, u zaključku sud još navodi da ne može ne primijetiti da se postupak predstečajne nagodbe pokušao iskoristiti protivno smislu i odredbama Ustava, ZFPPN-a i Zakona o preuzimanju dioničkih društava za preuzimanje vlasništva Dalekovoda izvan tržišnih uvjeta.

Naime, kako se navodi, sukladno odlukama Skupštine dioničara Dalekovoda, nakon smanjenja temeljnog kapitala za 258 milijuna kuna, te povećanja unosima potraživanja temeljem sklapanja predstečajne nagodbe za maksimalno 9,2 milijuna kuna, proizlazi da bi tvrtka Konsolidator temeljem svog uloga od 150 milijuna kuna trebala steći 79,83 posto udjela u temeljnom kapitalu Dalekovoda, oslobođenog dijela dugovanja, a ostatka reprogramirnog na višegodišnje razdoblje.

Tvrtka Konsolidator, u većinskom vlasništvu Nexus Private Equity Partnera, dala je u svibnju obvezujuću ponudu za dokapitalizaciju Dalekovoda u iznosu od 150 milijuna kuna.

U rješenju Trgovačkog suda navodi se da Dalekovod može podnijeti žalbu u roku od osam dana Visokom trgovačkom sudu RH.

U Dalekovodu razmatraju daljnje korake

• Dalekovod: Razmatramo sve pravne mogućnosti, vjerujemo u uspjeh

Uprava Dalekovoda priopćila je da sada razmatra sve pravne mogućnosti te će postupiti u najboljem interesu tvrtke.

„Uprava Dalekovoda intenzivno razmatra sve pravne mogućnosti te će postupiti u najboljem interesu društva, uvažavajući i štiteći interese radnika, vjerovnika, dioničara kao i interese šire društvene zajednice. Vjerujemo u uspjeh i iznalaženje najboljih rješenja“, priopćila je Uprava.

Istaknula je i da Dalekovod, usprkos trenutnim poteškoćama, još uvijek ima povjerenje velikih investitora s najzahtjevnijih svjetskih tržišta te se upravo vode pregovori oko sklapanja novih poslova u području energetike, koja je za svaku državu od posebnog strateškog interesa.

U međuvremenu, Nadzorni odbor Dalekovoda na današnjoj je sjednici primio na znanje ostavku predsjednika Uprave Matjaža Gorjupa te za novog predsjednika Uprave imenovao Gorana Brajdića, koji je dosad bio član Uprave za financije.

• Goran Brajdić postao novi šef Dalekovoda

Vrdoljak najavio konzultacije u Vladi

Osvrćući se na odluku Trgovačkog suda, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da treba analizirati novonastalu situaciju kako bi se vidjelo kakve su potencijalne posljedice takve sudske odluke.

„Slijede konzultacije unutar Vlade i ozbiljan razgovor s ministrom financija Slavkom Linićem, koji je taj zakon i predložio. Kao čovjek koji provodi predstečajne nagodbe, on vjerojatno ima varijantu A i B, pa ćemo se usuglasiti kako dalje postupati“, zaključio je Vrdoljak.

Sindikat i HUP apeliraju da se nađe rješenje

Iz Sindikata metalaca Hrvatske poručuju da su razočarani takvom odlukom suda, ali se nadaju da će se pronaći rješenje kako bi Dalekovod nastavio funkcionirati.

„Vrlo sam razočaran ovakvom odlukom suca. Smatram da on živi u nekom drugom filmu, a ne u Hrvatskoj, i ne doživljava ovo što proživljavaju radnici Dalekovoda i njihove obitelji. Također, smatram da nije dao pravi odgovor na pitanje koje nam je vrlo važno“, rekao je za Hinu Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske.

Dragičević pretpostavlja da će se Uprava Dalekovoda na ovakvu odluku Trgovačkog suda žaliti Visokom trgovačkom sudu.

„Pretpostavljam da će se Uprava žaliti te da će se taj problem riješiti“, izjavio je Dragičević.

Također, upozorio je sve ljude u sudu i oko njega da shvate da je u pitanju 1.700 radnih mjesta i da sindikat ne može takvu stvar prihvatiti pod normalno.

„Neki ljudi uzimaju sebi za pravo da određuju sudbinu ovoga naroda“, komentirao je Dragičević.

Najavio je da će po ovome pitanju imati sastanke u sindikatu.

„Razgovarat ćemo s Upravom Dalekovoda, kao i s odgovornima u Ministarstvu financija te pokušati iznaći rješenja kako bi Dalekovod nastavio funkcionirati“, zaključuje Dragičević.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozoravaju na moguće negativne posljedice.

„Hrvatska udruga poslodavaca pojedinačne sudske odluke i pravne procese ne može komentirati, no ističemo i ovom prigodom kako svima u interesu treba biti rješavanje situacije koja ima dalekosežne negativne posljedice. Podsjećamo kako je sigurnost pravnog poretka svake uređene države postojanje održivih i provedivih zakona, ali i efikasnost, odgovornost i usklađenost djelovanja pravosuđa”, poručuju iz HUP-a.

Ističu i da trenutačna pravna nesigurnost i nedefiniranost imaju potencijalno teške i ozbiljne posljedice za velik broj tvrtki i zaposlenika koji u njima rade.

„Upravo radi mogućih ozbiljnih posljedica na cjelokupno gospodarstvo apleiramo još jednom na sve odgovorne i mjerodavne da nađu rješenje koje će osigurati stabilan, predvidiv i dugoročniji pravni okvir kao pretpostavke za stabilno poslovanje“, zaključuje HUP.

U međuvremenu, na Zagrebačkoj burzi cijena dionice Dalekovoda potonula je danas više od 20 posto.

• Dalekovod potonuo više od 20 posto!

Trgovanje dionicom Dalekovoda bilo je obustavljeno do 12,15 sati, a kada je počelo cijena im je pala na samo 25 kuna, što je njezina najniža razina od 21. kolovoza, kada je na zatvaranju iznosila 24,73 kune.

Nastavak 'slučaja Dalekovod'

Tako se nastavlja 'slučaj Dalekovod', koji je izbio u srpnju kada je sudac Mislav Kolakušić obustavio predstečajnu nagodbu za Dalekovod, podnijevši zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jer je, kako je poručio, uvjeren da pojedine odredbe tog zakona i njihova primjena predstavljaju povredu Ustava na štetu vjerovnika, državnog proračuna i građana.

Ustavni sud je 27. kolovoza ukinuo rješenje kojim je Trgovački sud obustavio predstečajnu nagodbu Dalekovoda radi ocjene ustavnosti pojedinih zakonskih odredbi te je naložio bezodložno nastavljanje tog postupka.

Premda je Dalekovod podnio zahtjev za izuzećem Kolakušića i zatražio da se taj postupak dodijeli drugom sucu, jer smatra da u ovim okolnostima postoji bojazan da sudac Kolakušić neće biti u mogućnosti objektivno i nepristrano dovršiti navedeni predmet, predsjednica Trgovačkog suda Nada Nekić Plevko odbila je početkom rujna zahtjev Dalekovoda.

Predstečajne nagodbe ubrzavaju restrukturiranje

Ne upuštajući se u ocjenu sudskih presuda, analitičari kažu da je sama ideja o predstečajnim nagodbama pozitivna.

„Originalna ideja o predstečajnim nagodbama je pozitivna jer se njome stvaraju uvjeti za ubrzavanje postupaka u odnosu na klasične sudske postupke, gdje subjekti uglavnom završavaju u stečajevima koji traju godinama“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

To i potencijalni investitori smatraju korakom naprijed u procesu restrukturiranja gospodarstva, no cijeli mehanizam još u svim elementima nije dovoljno proaktivan, smatra Stojić.

„Sve sudionike u procesu zanima ima li subjekt koji je u predstečajnoj nagodbi održiv poslovni model da se što prije osovi na noge. Pritom je vrlo važna stopa nadoknadivosti uloženih sredstava, koja je u Hrvatskoj niska. I ostale zemlje istočne Europe imale su tu stopu nisku, ali su je uspjele podići kroz određene izmjene i unapređenja mehanizama za rješavanje problematičnih plasmana“, kaže Stojić.

Od kada je prije godinu dana Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi stupio na snagu, zahtjeve za provođenje predstečajnih nagodbi podnijelo je gotovo 5.000 tvrtki, koje zapošljavaju otprilike 41.500 radnika, a ukupni iznos njihovih prijavljenih obveza veći je od 48 milijardi kuna.

Prema podacima Fine, dosad su riješena 3.904 predmeta za tvrtke s ukupno 23,7 milijardi kuna prijavljenih obveza, dok je u radu 1.075 predmeta.

Pritom je za 821 predmet prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba. Od toga su nagodbena vijeća prihvatila planove financijskog restrukturiranja za 629 tvrtki s 10.341 zaposlenim i ukupnim obvezama od 11,8 milijardi kuna. Nagodbe su pred nadležnim trgovačkim sudovima sklopljene za 192 tvrtke koje imaju 3.746 radnika i ukupno više od 2,5 milijardi kuna obveza.