U razvojnim strategijama županija dalamtinske regije naglašavaju se gospodarske mogućnosti i ističe kako turizam nije jedina "nada" Dalmacije. Tako, u razvojnoj strategiji Splitsko-dalmatinske županije (2011.- 2013.) stoji kako se do kraja 2013. godine najveća ulaganja (70,3 posto ) očekuju u razvoju infrastrukture, zaštite prirode i okoliša. Na listi prioriteta potom slijedi konkurentno gospodarstvo u koje bi se trebalo uložiti 17,3 posto od ukupno planiranih sredstava. Također, spominje se i kako će se u  povećanje zapošljivosti uložiti 11,2 posto ukupne svote.Upravo ovo povećanje zapošljivosti glavni je problem Splitsko- dalmatinske županije. Najveća hrvatska županija već tradicionalno ima i najveću stopu nezaposlenosti koja je u veljači ove godine iznosila 13,5 posto pa je prema podacima iz veljače na burzi bilo nešto više od 46.000 ljudi. Druge županije dalmatinske regije imaju za deset posto manju nezaposlenost. U veljači  je ona u Zadarskoj županiji iznosila 3,5 posto , u Dubrovačko-neretvanskoj 2,7 posto, a u Šibensko- kninskoj 2,6 posto.

Visina prihoda
Iako Splitsko-dalmatinska županija bilježi porast nezaposlenih, broj poduzetnika je s 10.402 iz 2009. godine, narastao na 11.318 u 2011. godini ali su njihovi sveukupni ostvaren prihodi padali. S 42 milijarde prihoda u 2009. godini pali su na 40 milijardi kuna u 2011. godini. No, 2009. godine splitko dalmatinski poduzetnici su imali veće rashode nego prihode, dok su prošle godine ipak uspjeli pozitivno poslovati. Najviše prihoda u ovoj županiji dolazi iz  trgovine, čak 40,1 posto dok prerađivačka industrija  čini 24,1 posto prihoda, a potom slijedi građevinarstvo te ostale djelatnosti.Slično i u Šibensko- kninskoj županiji u kojoj trenutno posluju 1802 tvrtke, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 2,5 posto. Od navedenog broja tvrtki, najviše ih je iz trgovine, građevinarstva, prerađivačke industrije te turizma. U gospodarstvu Županije prosječno je bilo zaposleno 10.531 djelatnika što je za 0,2 posto više u odnosu na prethodnu, 2010. godinu. U 2011. godini poduzetnici su ostvarili 5,8  milijardi kuna  prihoda te 6 milijardi kuna rashoda. Dubrovačko-neretvanska županija je u 2011. godini prihodovala 8,8 milijardi kuna što čini 1,4 posto ukupnih Hrvatskih prihoda, a Zadarska županija je u prošloj godini ostvarila 10,7 milijardi kuna, što je više nego godinu prije, ali  također i  za približno dvije milijarde kuna manje nego  rekordne 2008. godine kada je bilo ostvareno 12,6 milijardi kuna.

Poslovanje s gubitkom
Ovi podaci ne čude jer prema informacijama koje dolaze iz Financijske agencije, gotovo polovica hrvatskih poduzetnika posluje s gubitkom. U prvih devet mjeseci ove godine 54,9 posto poduzetnika poslovalo je s bruto dobiti, dok je ostalih 45,1 posto poduzetnika zabilježio bruto gubitak.Među hrvatskim županijama osjeti se i  izrazito velika razlika u kupovnoj moći.  Najveću kupovnu moć očekivano imaju Zagrepčani i ona u prosjeku iznosi 6540 eura, što je za gotovo 30 posto više od ostatka Hrvatske. Splitsko-dalmatinska županija je na osmom je mjestu sa 4862 eura, što je 95,6 posto hrvatskog prosjeka, a stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije imaju nešto veću kupovnu moć odnosno ona iznosi  5096 eura po stanovniku.

Visina plaća
Najnižu plaću u regiji imaju stanovnici Šibensko-kinske županije i ona je u prosjeku prošle godine iznosila 3.941 kunu, a tek nešto više imali su stanovnici Zadarske županije koji su u prosjeku mjesečno dobivali 3992 kune.  Iznad četiri tisuće kuna, točnije 4080 kuna, primali su stanovnici Splitsko-dalmatinske županije, a najveću plaću u regiji imali su Dubrovčani. Njihova plaća je u prosjeku iznosila 4457 kuna.

Izvoz i uvoz

Kriza vidljiva u brojkama

U 2011. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvaren je izvoz od 833,5 milijuna američkih dolara dok je on u 2010. godini  iznosio 874,7 milijuna američkih dolara. Uvoz je u 2011. godini iznosio 862,2 milijuna dolara, a u 2010. godini 992,2 milijuna dolara, odnosno ukupna vanjskotrgovinska razmjena je u 2011. godini smanjena je za 9,17% u odnosu na onu iz 2010. godine.

Turizam

Turizam čini tek 7 posto prometa Zadarske županije

Iako su sve županije dalmatinske regije poznate po turizmu, on primjerice u  Zadarskoj županiji zauzima samo 7% ukupnog prometa i 10% zaposlenih. Također,  neočekivano, samo se 24,66% posto obrtnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji bavi ugostiteljstvom i turizmom, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane  ostvareno tek 19,7% od  sveukupnih 8,8 milijardi kuna prihoda te županije. S druge strane Šibensko- kninska županija jedina je županija u Hrvatskoj koja je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila manji broj turista no prošle godine.