Linićeva najava da će predstečajne nagodbe donijeti drastične vlasničke promjene konačno je dobila potvrdu u praksi. Vjerovnici drvne industrije Spačve iz Vinkovaca u petak su izglasali svoj, a ne dužnikov, plan financijskog i operativnog restrukturiranja.
A on donosi radikalnu vlasničku promjenu u liku Borislava Škegre, koji ulazi u Spačvu kao većinski vlasnik, odnosno njegov Quaestus fond preuzima 66,20 posto dionica Spačve. Posrnulu vinkovačku tvrtku vodi predsjednik Uprave Dario Puljiz, dok je predsjednik Nadzornog odbora Tomislav Konjevod, a obojica su preko zajedničke tvrtke Čvor zapravo Spačvini većinski vlasnici (nešto manje od 75%). Kako su vjerovnici odlučili da dosadašnji vlasnici gube premoćnu poziciju, padaju na 5,48 posto, a Spačvu će dokapitalizirati Škegrin fond sa 50 milijuna kuna. Dio je to izmijenjena plana financijskog restrukturiranja Spačve koji su sačinili vjerovnici i podržali sa 98 posto glasova.
Namirit će se i Šume
HPB je bila najveća potpora postupka, a preuzela je i novi rizik. Najveći je razlučni vjerovnik, te se je odrekla prava na odvojeno namirenje. Otpisat će 4 milijuna kuna kamata, te će oko 55 milijuna kuna svoje tražbine refinancirati. Istodobno će osigurati novi kredit od oko 27,4 milijuna kuna Spačvi kojim će se isplatiti razlučni vjerovnici PBZ i RBA uz diskont od 30 odnosno 40 posto. Refinanciranje će HPB kreditirati uz uvjete iz HBOR-ova programa, a nakon toga će preostalih 20 milijuna kuna tražbine pretvoriti u kapital dužnika čime će steći 26,48 posto vlasničkog udjela u Spačvi. Plan predviđa zapravo da promjenom vlasničke strukture, kao i podmirenjem obveza prema Hrvatskim šumama (dobavljač su, pa imaju 62 milijuna tražbina) prestane sudužnička povezanost Spačve s dosad povezanim društvima s tvrtkom Čvor iz Vinkovaca te s Česmom iz Bjelovara, a i njezin se dug prema Ministarstvu financija rješava. Planom se u potpunosti naplaćuju potraživanja, naplaćena ili otpisana, od povezanih društava. To, pak, znači da se ovim postupkom Spačve i Čvora raspada prilično veliko poslovno carstvo slavonskih poduzetnika Darija Puljiza i Tomislava Konjevoda. Okosnica njihova biznisa bila je godinama sama Spačva, koja je završila u predstečajnom postupku sa 290 milijuna kuna obveza, a nakon provedbe svih mjera kroz deset godina dug će smanjiti na 73,5 milijuna kuna.
Na poslovnom računu će ostati oko 19 milijuna za tekuće obveze. Utvrđene obveze od 376 milijuna temeljem sudužništva brisat će se provedbom plana, a tako se međusobno izmiruju obveze i Spačve i Čvora. Vaba i Erste će se namiriti iz zaloga na imovini, a predviđa se i ustupanje nekretnina dužnika. Porezna uprava će optisati tri milijuna kuna kamata, te će za preostalu svoju tražbinu u iznosu od 22,5 milijuna kuna preuzeti nekretninu u vrijednosti 33,5 milijuna kuna. Spačvin dug od 5,4 milijuna za drugi mirovinski stup izmirit će Quaestus nakon dokapitalizacije. Preuzimanjem Spačvine imovine namirit će se i HEP Opskrba te Hrvatske šume, koje će preuzeti nekretnine i proizvodnu opremu Česme.Sigurno je da u aranžmanu nije automatsko prebacivanje radnika, no navodno Šume kane nastaviti Česminu proizvodnju davanjem u zakup ili osnivanjem nove tvrtke, pa bi se na taj način sklopili novi ugovori s radnicima. Šume će uz imovinu Česme dobiti i jednu nekretninu Čvora. Time će zapravo dobiti 15 milijuna više, a nastalu razliku riješit će tako što će Spačvi isporučiti trupce čime će zadovoljiti njezin kapacitet proizvodnje od dva do tri mjeseca.
Skupština na ljeto
Čvor će, pak, od HPB-a dobiti novi kredit od 26,36 milijuna kuna. Tako će refinancirati 13,3 milijuna starog kredita državne banke te će zatvoriti kredit RBA od 10,4 milijuna, Hypa od 2,1 milijun te 400 tisuća prema Partner banci. Očekuje se i da će postupak trajati malo dulje jer je Spačva dioničko društvo. Prvo se trebaju sklopiti nagodbe na sudu. Nakon toga HPB treba plasirati sredstva koja služe za namirenje banaka, a na kraju Spačva mora održati skupštinu radi odluke o dokapitalizaciji. Navodno Škegro neće dati nikakvu akontaciju nego se mora pričekati skupština. Zbog formalne procedure, pak, ona nije moguća prije početka ljeta. Nakon skuštine raspetljat će se zamršeni odnosi Spačve s Čvorom, ali i Česmom. Čvor je bio većinski vlasnik Spačve, gdje su osnivači i vlasnici Dario Puljiz i Tomislav Konjevod, u Čvoru je Puljiz prokurist, a Konjevod član Uprave. S tvrtkom Česma iz Bjelovara (koja nije u predstečajnom postupku) Spačva je povezana kao osnivač, a direktor je ondje Puljiz. Unatoč isprepletenostima, kreditnim, vlasničkim i upravljačkim, obje su tvrtke ušle u predstečajni postupak na osnovi odvojenih prijedloga.
Nekretnine za 12 mil. kn
Čvor je bio prvi insolventni dužnik kojem je Fina otvorila predstečajni postupak još 19. prosinca 2012. I Čvor i Spačva potom su prošli vatreno krštenje vjerovnika koji su odbacili planove dužnika. Iako nakon toga ti predmeti nisu spojeni, njihova finalna ročišta organizirana su istoga dana, i to upravo zbog njihove povezanosti. Kako su nekretnine u vlasništvu jedne tvrtke korištene kao zalog za kreditne obveze druge restrukturiranje obje tvrtke nije se moglo provesti bez pristanka državne banke. Prvo je u petak održano ročište za Spačvu, a potom je na ročištu Čvora sa 93% glasova prihvaćen plan njegovih vjerovnika: vlasnici ostaju isti, a imovina postaje znatno manja. Polovica obveza prema Spačvi se otpisuje, a za ostatak ona preuzima 12 milijuna kuna vrijedne nekretnine Čvora. Dobavljačima obje tvrtke otpisuje se 50 posto glavnice, a oko 6 milijuna kuna otplaćivat će se u ratama na roku od pet godina nakon godine dana počeka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.perverzija, “kredit” hpb-a nije ništa drugo nego još jedna subvencija, i to ne subvencioniraju spačvu, nego nesposobnog škegru, a spačva će biti jamac imovinom koja je triput manja od dugova.
uza sve to još i silni otpisi dugova, otpisuju ih oni isti koji će bolesnog umirovljenika izbaciti na ulicu zbog sto kuna duga hrt-u.
i to je marksistička dogovorna ekonomija braće iz hdz-a i sdp-a.
trebalo bi zakonom zabraniti domaćim “ekonomistima” i “pravnicima” članstvo u upravama tvrtki, to bi bio prvi korak u raspetljavanju situacije. isto kao što ministarstva financija i pravosuđa ne bi smjeli voditi “ekonomisti” i “pravnici”.
Skegri nije dovoljno neuspjeha? Tko mu daje nova za ikakvo investiranje? Nijedna investicija mu nije uspjela. Pardon ima management fee za katastrofalne investicije. Treba i to znati.
Uključite se u raspravu