Nakon što je u kolovozu Hrvatska poštanska banka blokirala Petrokemiju zbog nevraćanja 130 milijuna kuna kredita, isti je zajam ponovno u fokusu. Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva u okviru restrukturiranja planira reprogramirati kreditne obveze od približno 150 milijuna kuna, među kojima i otplatu HPB-u na više godina, no u državnoj banci zasad na to ne gledaju blagonaklono, doznaje Poslovni dnevnik.

Radi se o kreditu koji je Petrokemiji dospio 30. lipnja, no kutinska tvrtka nije ga na vrijeme vratila niti ga je na vrijeme prolongirala. Pokušaji dogovora dviju strana bili su neuspješni dok se HPB nije odlučio na blokadu računa. Tada je, neslužbeno doznajemo, bivši čelnik Petrokemije Dragan Marčinko s Agrokorom kao najvećim kupcem, dogovorio prebijanje kredita budućim potraživanjima. Drugim riječima; umjesto plaćanja Petrokemiji za kupljenu robu, koncern Ivice Todorića preuzeo je otplatu kredita. U takvom su rješenju koje je rezultiralo skidanjem blokade s Petrokemije u kolovozu sve strane pronašle interes. Ipak, skretanje novčanog toka mimo kompanije otvorilo je problem likvidnosti u Kutini. Ne dogovori li reprogram s HPB-om, veća rata Agrokora koja dospijeva u prosincu, a na koju računaju za redovno poslovanje, ponovno će zaobići Petrokemiju. “U Petrokemiji prevladavaju kratkoročna zaduženja, a oporavak kompanije ne može se pokrenuti uz takvu strukturu duga već je nužno prolongirati kredite.

Reprogram dugova Petrokemiji povećava rezervacije HPB-u?

Postojeći aranžman s HPB-om ugrožava likvidnost”, kaže naš sugovornik dobro upućen u zbivanja u kompaniji. Iz HPB-a su poručili da ih zakon obvezuje na čuvanje bankarske tajne pa ne mogu iznositi detalje o klijentima. Bez komentara je i novi predsjednik Uprave Petrokemije Nenad Zečević, imenovan prošle srijede nakon ostavke Marčinka.

Nakon što su potencijalni strateški partneri početkom godine odustali od privatizacije gubitaša poslavši državi jasan signal da prvo mora provesti dubinsko čišćenje, Petrokemija je krenula u restrukturiranje. Za hitnu kapitalnu injekciju računalo se na postojeće vlasnike. U dva kruga dokapitalizacije u srpnju i kolovozu upisano je tek 253 milijuna kuna kapitala zahvaljujući državi dok su ostali ulagači, prvenstveno dosta izloženi mirovinski fondovi, odlučili pričekati rezultate restrukturiranja.  Odluka o trećem krugu u kojem se spekulira s ulaskom Ine i Prvog plinarskog društva uz moguće strane partnere, prolongirana je do 22. prosinca.

Od tri ključna cilja provedeno je smanjenje cijene plina s ključnim dobavljačima Inom i PPD-om što je kompaniju dovelo na rub profitabilnosti te rezanje broja zaposlenih. Do kraja rujna za otpremnine je izdvojeno stotinjak milijuna kuna, a gubitak krajem trećeg kvartala dosegnuo 286,8 milijuna kuna. Manje glatko ide financijsko pospremanje; osim 130 milijuna kuna HPB-a, u financijskim preslagivanjima još je nekoliko manjih banaka, no zbog iznosa na prolongiranje se u Kutini računa uglavnom na državnu banku. Znači li to da bi manje zatvorile potraživanja prema Petrokemiji, tek će se vidjeti. Nevoljkost HPB-a da ‘zarola’ urednu otplatu plasmana koji je odavno dospio mogla bi se tražiti u regulativi. Reprogram bi mogao značiti stroži tretman rezervacijama kapitala uz pogoršan profil rizičnosti klijenta.

Prsti politike

Repovi Sanaderovog poltrona

Ne treba zanemariti ni pitanje kolika je u tim pregovorima utjecaj politike i pritisak na banku koja je također u državnom vlasništvu poput Petrokemije što nekima, posebno u predizbornoj godini, može zamagliti granice između tržišnog ponašanja i političkog bankomata. Ironija je tim veća jer se radi o banci koja još iza sebe vuče repove istoimene afere Sanaderovog poltrona Josipa Protege. Dodatne rezervacije na kredite iz njegovog razdoblja HPB-u su krajem rujna donijele oko 410 milijuna kuna gubitka pa će petu godina nakon afere ‘Bankomat’ HPB zaključiti s gubitkom.