Blagajnica neće ići na more, odnosno tamo će u najboljem slučaju raditi, tako se može parafrazirati ovo ljeto koje će ostati zapamćeno po rekordnom povećanju troškova godišnjeg odmora i sve većem broju radnika u Europi koji si to ne mogu priuštiti.

Naime, cijena paket aranžmana za godišnji odmor je 12,4% veća nego prošle godine kada je cijena rasla za 11,5 posto, pokazuje analiza podataka Eurostata, Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Europskog sindikalnog instituta, te kako smatraju u ETUC-u ovog ljeta neće biti odmora od krize troškova života, s obiteljima koje će se suočiti s najvećim povećanjem troškova odmora i boravaka u povijesti.

Kriza troškova života

Cijena paket aranžmana, koji su namijenjeni pružanju odmora najbolje vrijednosti, u zemlji ili inozemstvu, porasla je za 12,4% u cijeloj EU između siječnja i svibnja, i to nakon povećanja od 11,5% prošle godine pa kako iznose potvrđuje se da diljem Europe tijekom ovog ljeta kriza troškova života utječe na cijenu godišnjih odmora: u prvih pet mjeseci 2023. godine iste su rekordno visoke, dok je primjerice posljednje veće povećanje zabilježeno 2015. kada je godišnji rast iznosio 7,2%, s time da se mjerenja vrše od 1996..

Što to znači za radnike u uvjetima krize troškova života? Prema ovoj analizi oko 19,5% zaposlenih ljudi ne može si priuštiti tjedan dana izvan kuće (prema posljednjim podacima Eurostata) što je jednako 38 milijuna ljudi. Na listi najpogođenijih radnika u tom smislu visoko mjesto zauzimaju i hrvatski radnici. Naime, kako se navodi, najveći broj radnika koji si ne mogu priuštiti odmor nalazi se u Rumunjskoj (43%), Grčkoj (37%), Mađarskoj (34%), Italiji (31%), Hrvatskoj (31%) i Cipru (30%).

Koštala ih gramzivost

Dio vlasnika apartmana sada spušta cijene i do 50 posto!

Šro je previše, previše je

Gradonačelnik našeg turističkog bisera: Pretjerali smo s cijenama, postali smo preskupi

Dva scenarija

To je prilično kompleksno pitanje, smatra ekonomist Damir Novotny, jer se u kratkom roku radi o bržem povećanju cijena u odnosu na plaće, kao posljedice inflacije i rasta cijena zbog vanjskih šokova, kao i brzog oporavka nakon covid krize ali i ruske invazije na Ukrajinu.

“Postoje dva scenarija: prvi je da plaće nadoknade taj manjak u narednoj godini pa da se uspostavi ravnoteža između svih troškova, uključujući i trošak za godišnji odmor, i plaća. Tržište rada u Europi je izuzetno naklonjeno toj tezi da bi plaće mogle rasti, međutim, rast plaća nije dobra vijest, što su već i MMF i Svjetska banka ustvrdili, jer sve dok rastu plaće rasti će i inflacija. Drugi scenarij je da dođe do kratkotrajnog pada turističkih aktivnosti i da kućanstva svoje dohotke raspodijele na druge potrebe te smanje svoju potrošnju za potrebe turizma. Tu mogu pridonijeti i klimatske promijene pa je tako jedan dio ljudi odlučio ne odlaziti na odmor u špici sezone, a pokazali su to i najnoviji podaci iz Njemačke budući da je oko 40 posto kućanstava odlučilo ne provoditi godišnji odmor izvan zemlje”, kaže Novotny koji smatra da to nije dobra vijest za turističke zemlje u Europi.

Kad je riječ o cijenama, one su svugdje odletjele u nebo: prosječna cijena odmora u paketu od četiri ili više noćenja sada iznosi 2967 eura, odnosno više od 600 eura u odnosu na 2018., s time da prosječna cijena paket aranžmana vrijedi više od mjesečne plaće za one koji zarađuju minimalnu plaću u 14 država članica, pokazuje analiza. Pritom su stanovnici Estonije, Francuske, Bugarske, Švedske i Češke pogođeni najvećim povećanjem troškova odmora u paketu, s porastom između 18 i 31%.

“Za one koji su prisiljeni ostati kod kuće, troškovi rekreacije i kulturnih aktivnosti, uključujući posjete kinu ili muzejima, također su porasli za rekordnih 6,5 posto – trećinu više od nominalnog rasta plaća”, navodi povodom loših pokazatelja u ETUC-u, koji je glas radnika i predstavlja 45 milijuna članova iz 93 sindikalne organizacije u 41 europskoj zemlji. Kako navodi glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch odmor je važan za dobrobit radnika, ali rekordno povećanje cijena značit će da će milijuni propustiti odmor ovog ljeta.

Ključna produktivnost

“U međuvremenu će se izvršni direktori koji su izazvali inflaciju koristeći nestašicu zaliha kao izgovor za povećanje profitnih marži sunčati u luksuznim odmaralištima. Daleko od toga da je ovo ljeto pauza, ovo ljeto baca svjetlo na duboku nejednakost koja postoji u našem gospodarstvu i društvu”, kazala je Lynch ukazujući između ostalog da je put između ostalog jačanje kolektivnog pregovaranja kako bi se omogućilo povećanje plaća kao najbolji način za vraćanje kupovne moći radnika.

Međutim, Novotny u svom osvrtu ističe da kolektivno pregovaranje ne može povećati novostvorenu vrijednost koja se raspodjeljuje između poslodavaca i posloprimaca, odnosno plaće se mogu povećati samo rastom produktivnosti koja je tijekom protekla dva stoljeća podizala plaće i omogućila radničkoj klasi da konzumira turističke usluge.

“Europa je pod velikim pritiskom azijskih zemalja kojima izrazito snažno raste produktivnost i ako europska ekonomija ne uđe u novi ciklus radikalnog povećanja produktivnosti neće doći do povećanja plača. Što se tiče prognoze za naredno razdoblje Novotny ističe da će se nastaviti utrka između rasta inflacije i rasta plaća, ali se cijene turističkih usluga neće vratiti na razdoblje prije početka inflacije i u tom kontekstu možemo očekivati ukupan pad potrošnje turističkih usluga na europskom tržištu”, zaključuje Novotny.