Praksa koja je i prije postojala u poslovanju hrvatskih tvrtki prije nekoliko godina dobila je svoj naziv incijativom UNDP-a te razvojem pojma društveno odgovornog poslovanja u razvijenim zemljama Europske unije. To je kratki pregled značenja pojma, osvrt na britanski izvornik koji je preveden i uobličen u osnovni priručnik za društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj. Pojam i praksa društvene odgovornosti poduzeća odnose se na cjelokupan raspon njegova djelovanja i na sve odnose koje pritom uspostavlja. Što neko poduzeće proizvodi, kako kupuje i prodaje, kako utječe na okoliš, kako zapošljava, osposobljava i utječe na razvoj vlastitih ljudi, kako ulaže u društvenu zajednicu i poštuje ljudska i radna prava – sve to zajedno određuje ukupan utjecaj tog poduzeća na društvo. Društveno odgovorno poslovanje istodobno predstavlja široko usvojenu poslovnu praksu u razvijenim zemljama svijeta. U sklopu toga je čest slučaj da velike kompanije traže i od poduzeća koja sudjeluju u njihovu dobavljačkom lancu da i sama svoje poslovanje dovedu u sklad s istim načelima.

Godina DOP-a
Nadalje, i institucionalni i individualni investitori, kao što pokazuje istraživanje Zagrebačke škole za ekonomiju i management, sve više postojanje prakse društvene odgovornosti vide kao dokaz da se poduzećem dobro upravlja te time ona postaje čimbenikom u donošenju njihovih poslovnih odluka. Činjenica da Europska unija nizom inicijativa, pa i proglašenjem 2005. godine godinom društveno odgovornog poslovanja snažno podupire proširenje te prakse, predstavlja dodatan razlog zbog kojeg bi hrvatska poduzeća trebala razmotriti uvođenje načela društvene odgovornosti u vlastite poslovne procese. Istraživanje koje su 2004. godine proveli AED, IBLF i MAP Savjetovanja pokazalo je da priličan broj poduzeća u Hrvatskoj već posjeduje određene elemente društveno odgovornog poslovanja. Većina njih, međutim, ne pristupa tome sustavno, pa time i ne koristi mogućnost ostvarivanja dugoročnih prednosti koje ova poslovna praksa sa sobom donosi. Stoga je prva godina UNDP-ova projekta društveno odgovornog poslovanja bila posvećena izgradnji resursa koji poduzećima u Hrvatskoj mogu pomoći u osmišljavanju i provođenju spomenutih programa. U sklopu tih aktivnosti najvažnija je bila izrada priručnika za uvođenje prakse društveno odgovornog poslovanja te obuka grupe savjetnika koji će pomoći poduzećima. Spomenuti priručnik izrađen je na temelju publikacije koju je 2000. izradila britanska organizacija “Poslovni svijet u društvenoj zajednici” (Business in the Community – BITC), koja već dvadeset godina savjetuje poslovni sektor u oblikovanju i primjeni programa društvene odgovornosti. Koordinacijska skupina, u kojoj su sudjelovali predstavnici poslovnog sektora i njihovih organizacija, akademske zajednice, nevladinih organizacija i sindikata, prilagodila je tekst britanskog izvornika hrvatskoj poslovnoj praksi i okružju.

Primjena u Hrvatskoj
Nakon toga je tekst proslijeđen na reviziju hrvatskim poduzećima koja posjeduju relevatno iskustvo u provođenju programa društvene odgovornosti. Krajnji cilj čitavog procesa jest osigurati da preporuke sadržane u priručniku budu u potpunosti primjenjive u domaćim poduzećima te da odražavaju najbolju praksu koja na ovom području postoji u zemlji. Priručnik pokriva sedam područja društveno odgovornog poslovanja relevantnih za svako poduzeće. U svakom od poglavlja se prvo pojašnjava zašto je dotično područje važno u poslovanju, koje su prednosti angažiranja poduzeća na tom području te se daju konkretni savjeti o koracima koje je moguće provesti.

Iskustva
Slijede upute o tome kako mjeriti učinke programa društvene odgovornosti te kako o njima izvještavati. Sve su upute razrađene za poduzeća s tri razine: za ona koja tek počinju osmišljavati svoje programe, za one koji već posjeduju neka iskustva na tom području te za ona najnaprednija. Na kraju svakog poglavlja naveden je akcijski plan za sustavno uvođenje te prakse u poslovne procese poduzeća. Četiri su temeljna područja djelovanja poduzeća u kontekstu društveno dogovornog poslovanja: ponašanje na tržištu, odnos prema zaposlenima, odnos prema okolišu te odnos s lokalnom zajednicom i društvom u cjelini. U ovim je područjima hrvatska praksa i najrazvijenija pa u tim poglavljima priručnik navodi najviše domaćih primjera. Područja koja su zastupljena u britanskom izvorniku, a u kojima je hrvatska praksa tek u začetku, uključena su u priručnik kao savjeti i smjernice hrvatskom poslovnom sektoru u njegovim stalnim naporima da uskladi vlastitu upravljačku i poslovnu praksu s običajima koji vrijede u naprednim gospodarstvima koja su uzor hrvatskim poslovnjacima. Ta područja pokrivaju pitanje ljudskih prava, odnosno poslovne prakse kojom se ona unapređuju iznad onog što je propisano zakonom te se osigurava njihovo poštivanje u čitavom dobavljačkom lancu, te područje temeljnih načela, misije i vrijednosti, koja se odnose na to kako poduzeća definiraju i integriraju ta načela u sve aspekte svakodnevnog poslovanja i u svoje djelovanje u širem društvenom kontekstu.

Novi trendovi
Konačno, u posebnom su poglavlju opisane ključe međunarodne inicijative na području društveno odgovornog poslovanja. Jedna od inicijativa je i Nacionalna konferencija o društveno odgovornom poslovanju koja se održava od 2010. godine. U lipnju 2011. održana je 2. nacionalna konferencija o društveno odgovornom poslovanju koja je okupila oko 200 sudionika, stručnjaka i praktičara, a protekla je u pozitivnom ozračju i konstruktivnoj raspravi. Prvi dio konferencije bio je posvećen prezentiranju novih trendova u području društvene odgovornosti u Uniji prikazanih kroz društveno odgovorno investiranje kao i aktivnosti europske trgovinske organizacije. Nakon prezentacije nalaza istraživanja izrađenih na bazi trogodišnjih podataka prikupljenih za dodjelu nagrade “Indeks DOP-a” održan je okrugli stol koji je otvorio raspravu o mogućnostima i preprekama za prihvaćanje društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj. U završnoj raspravi razmotreno je u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi Prve nacionalne konferencije o DOP-u te su doneseni zaključci, ciljevi i preporuke za iduće razdoblje. Poticajni dojam na sve sudionike ostavio je pozdravni govor predsjednika Ive Josipović, kojemu je taj govor bio drugi toga dana, i to o istoj temi. Prethodno je govorio na Danu poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca. U raspravi je pozitivnim ocijenjeno da se na okruglom stolu s deklarativnih stavova o DOP-u prešlo na razmatranje bitnih problema i objektivnih prepreka. Zaključno je da primjena DOP-a ovisi o mnogim čimbenicima, a ne samo o dobroj volji poslovnog sektora i njegovih lidera. Iako je primjena DOP-a prije svega domena poslovnog sektora, ipak je u Hrvatskoj prisutna specifična situacija zbog razvoja regulative koja ima snažan utjecaj na poslovanje. Stoga je potreban poticajni dijalog s državnim tijelima i civilnim sektorom na razvoju javnih politika.

Radnika kao trošak
DOP je koristan za poslovni subjekt jer pomaže donošenju kvalitetnijih odluka i upravljanju rizicima, no gospodarstvo je izloženo dvostrukom pritisku. S jedne strane očekuje se da primjenjuje DOP, dok s druge strane regulatorni okvir ne omogućuje da se ulaganje u praksu društveno odgovornog poslovanja prikaže kao investicija. Raspravljalo se o tretmanu radnika – istaknuta je nedopustiva činjenica da se radnici u poduzećima tretiraju kao trošak. To je rezultat zakonodavnog i financijskog okvira koji diktira tržišna ekonomija, koji ne dopušta da se ulaganje u radnike prikaže kao investicija u bilanci prihoda i rashoda. Važno je da se javne politike, ne nužno regulativom, kreiraju na način koji će omogućiti da odgovorna poduzeća budu uspješnija, što će onda potaknuti i integraciju DOP-a. To se može postići korekcijom BDP-a, korekcijom sustava javne nabave, poreznog sustava i slično. Potrebno je BDP nadograditi i drugim kriterijima društvenog razvoja koji će omogućiti da se ulaganje u zaposlenike ili zaštitu okoliša ne prikazuje kao trošak. Naglašeno je da je DOP važan za cijelo društvo tako da treba dobiti podršku javnog i civilnog sektora, što se može postići samo kontinuiranim i otvorenim dijalogom. Bilo je riječi i o krizi koju je u Hrvatskoj uglavnom podnio privatni sektor, koja utječe i na razinu poslovanja kao i integraciju DOP-a u poslovanju. Kritički je komentiran i zakonodavni okvir te je izražena nada da će u budućnosti Razvojna strategija Hrvatske i Strategija održivog razvoja biti jedinstven dokument. Slična je bila i poruka predsjednika Republike koji je konstatirao da je društveno odgovorno poslovanje i uspješno poslovanje isti pojam te da bi u budućnosti skupovi poduzetnika i konferencije o društveno odgovornom poslovanju trebali biti zajednički. U zaključcima nakon konferencije istaknuto je da je ostvaren velik napredak u razvoju DOP-a u Hrvatskoj. Dokazana je pozitivna korelacija poslovne uspješnosti s primjenom DOP-a, Europska unija podržava DOP koji je nužan sastavni dio poslovanja u Uniji. Ipak, za privlačenje društveno odgovornog investiranja potreban je razvoj DOP-a u poduzećima. U budućnosti se očekuje porast interesa i pritisaka sudionika za odgovorno poslovanje poduzeća. Uočen je i nedostatan interes javnog sektora za ova pitanja

Razmjena znanja
Ciljevi 1. nacionalne konferencije o DOP-u održane godinu dana prije djelomično su ispunjeni. U gospodarstvu je povećana svijest o važnosti DOP-a u poslovanju, no nema većeg povećanja interesa u tijelima državne vlasti, lokalne uprave i samouprave, sindikatima te civilnom društvu. Mehanizmi za razmjenu znanja i iskustava za DOP samo su djelomično razvijeni, a interes malog i srednjeg poduzetništva za DOP je ograničen. Pozitivni pomaci uočeni su u organiziranju tematskih edukacijskih radionica kao i projekata koji se bave specifičnim područjima DOP-a.

Preporuke za poslovni sektor

Na drugoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju iznesene su i preporuke za poslovni sektor. Tako bi se poslovni sektor trebao uključiti u aktivnosti dodatnog obrazovanja kroz seminare i edukacijske radionice koje se održavaju u okviru projekta ‘Nacionalne mreže’ te započeti procese integracije DOP-a metodologijama kao što su sudjelovanje u aplikacijama za nagradu ‘Indeks DOP-a’. Preporučuje se i uvođenje ISO-a 26000 ili izvještavanje o održivosti prema GRI smjernicama za izvještavanje te objavljivanje primjera dobre prakse na www.dop.hr.