Kako bi spriječila klimatske promjene i uništavanje okoliša koje prijeti egzistenciji Europe, ali i čitavog svijeta, Europska komisija osmislila je Europski zeleni plan kao strategiju postizanja održivosti gospodarstva EU. Tim planom postavljen je cilj da se do 2050. postigne nulta emisija stakleničkih plinova, tj. da Europa postane prvi neutralni kontinent na svijetu.

Kako ističu iz Europske komisije, to se planira postići pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. I naša najveća naftna i plinska kompanija INA, snažno se okreće zelenim tehnologijama sukladno razvojnim smjernicama kompanije koje su u skladu sa strategijom MOL Grupe ‘Shape Tomorrow 2030+’ kojom je na razini Grupe definiran značajan iskorak u domeni obnovljivih izvora energije, prvenstveno u smanjenju izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova. Plan je do 2030. alocirati najmanje 50 posto ukupnih ulaganja u održive projekte.

Godišnja potrošnja za 4800 kućanstva

Jedan od projekata u tom smjeru je i početak izgradnje dviju modernih solarnih elektrana u Molvama i Sisku ovog proljeća. Sunčana elektrana Virje smjestit će se na prostoru Ininih Objekata prerade plina Molve i druga je najveća sunčana elektrana u izgradnji u Hrvatskoj. Sunčana elektrana u Sisku gradi se na industrijskoj lokaciji u Sisku i jedan je od projekata transformacije lokacije u moderan industrijski centar.

Elektrane će proizvoditi 16.000 Mwh električne energije godišnje, kolika je i prosječna potrošnja 4800 kućanstava, odnosno kućanstava u gradovima veličine Makarske ili Jastrebarskog. U izgradnji sunčanih elektrana koriste se najnovija tehnološka rješenja, a za njihovu implementaciju zadužen je KONČAR. U svim trafostanicama ugradit će se Končareva oprema, a kao okosnica digitalizacije postrojenja upotrijebit će se Končareva platforma PROZA NET.

Realizacijom ovih projekata INA snažnije zakoračuje u stvaranje održivog portfelja u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, istovremeno pridonoseći sigurnosti opskrbe i ispunjenju klimatskih ciljeva koje je Hrvatska preuzela od EU. Nakon dovršetka radova i puštanja u rad, najkasnije tijekom 2023., INA će proizvedenu električnu energiju isporučivati u javnu distribucijsku električnu mrežu.

Osim sunčane energije, INA je počela ozbiljnije ispitivati i potencijale vjetroenergije. Tako je krajem ožujka počela s mjerenjem brzine vjetra na dvije plinske platforme u Jadranu, Izabeli Sjever i Ivani A, kako bi ispitala potencijale za izgradnju odobalnog vjetroparka. Ovo je prvo odobalno mjerenje vjetra u Hrvatskoj, a trajat će najmanje 12 mjeseci. Kompanija će time osigurati potpunu procjenu resursa vjetra i njegove isplativosti uzimajući u obzir industrijske standarde te će temeljem te procjene odlučiti o ulaganju u taj segment električne energije iz obnovljivih izvora.

Mjerenje brzine vjetra na Izabeli Sjever

Uz sunce i vjetar, EU je poseban naglasak stavilo i na vodik kao gorivo budućnosti. U strategiji Unije predviđeno je da će do 2030. između 309 do 447 milijardi eura biti investirano u izgradnju 40 GW elektrolizatora, dodatne kapacitete solarnih i vjetroelektrana koje bi proizvodile električnu energiju za njih te za transport, skladištenje i distribuciju vodika, uključujući i punionice vodika. Prije dva mjeseca Vlada je usvojila Nacrt prijedloga strategija za vodik do 2050. godine koja je usklađena s ciljevima Europske strategija za vodik u kojoj se naglašavaju prednosti razvijanja potencijala vezanog za vodikovu ekonomiju.

U strategiji su istaknuta četiri strateška cilja i to povećanje proizvodnje obnovljivog vodika, povećanje iskorištavanja potencijala OIE za proizvodnju obnovljivog vodika, povećanje korištenja vodika te poticanje razvoja znanosti, istraživanja i razvoja vodikovih tehnologija. Važnost vodika i gospodarstva temeljenog na vodiku prepoznali su i u Ini jer predstavlja nove mogućnosti u lancu proizvodnje i opskrbe.

Trenutno INA intenzivno radi na definiranju tehničkog rješenja koje će kompaniji omogućiti proizvodnju obnovljivog vodika za potrebe Rafinerije nafte Rijeka. Cilj je izgradnja 10 MW elektrolizatora za proizvodnju obnovljivog vodika, primarno za potrebe rafinerije, a potencijalno i za transportni sektor, uz jasnu projekciju povećanja proizvodnog kapaciteta u budućnosti.

Kako će proizvodnja nafte još neko duže vrijeme biti znatno zastupljena, kako za potrebe pokretanja vozila, dobivanje električne energije u termoelektranama ili za proizvodnju različitih proizvoda, poseban se naglasak stavlja na ekološku dimenziju njene proizvodnje. Jedan od najvažnijih metoda u tom smjeru je EOR (enhanced oil recovery), proces povećanja iscrpka nafte utiskivanjem fluida u naftno ležište koje se tamo prirodno ne nalaze.

Primjenom EOR metode konačni iscrpak moguće je povećati s ‘konvencionalnih’ 20 do 40 posto na 60 posto i više. Ono još važnije, gledano s ekološke strane, je što primjenom EOR-a dolazi do trajnog skladištenja CO2 pod zemljom, koji bi inače završio u atmosferi. Taj aspekt EOR povezuje s Niskougljičnom strategijom energetskog razvoja RH i njezinim ciljevima.

Terensko snimanje mikrolokacija na podrucju Ivanic-Grada/Matija Djanjesic/CROPIX

Iskorak u nove biznise

U Hrvatskoj je EOR metodu prva počela primjenjivati INA i jedna je od malobrojnih kompanija u Europi koja primjenjuje EOR. Kompanija već sedam godina ulaže u ovaj projekt, odnosno utiskuje ugljični dioksid u polja Ivanić i Žutica. Riječ je o jednom od najvećih i najvažnijih projekata Istraživanja i proizvodnje nafte i plina Ine, u koji je do sada uloženo više od milijardu kuna, a lani je pokrenut i pilot projekt EOR na polju Šandrovac.

INA na poljima Ivanić i Žutica koristi tzv. proces WAG (water alternating gas injection) koji podrazumijeva naizmjenično utiskivanje ugljikovog dioksida i vode u mjesečnim ciklusima. CO2 se doprema plinovodima s Ininih plinskih polja u Međimurju i Podravini na Centralnu plinsku stanicu u Molvama zajedno s proizvedenim plinom.

Nakon odvajanja od plina, CO2 se iz Molvi cjevovodom transportira prema Objektima frakcionacije u Ivanić Gradu te dalje prema bušotinama na poljima Ivanić i Žutica gdje se utiskuje u ležišta. Tijekom provođenja projekta dnevna proizvodnja nafte i plina na poljima Ivanić i Žutica povećana je za gotovo tri puta te se vratila na razinu proizvodnje iz 2000. godine. Projekt ima i velik ekološki značaj jer utisnut ugljični dioksid, umjesto u atmosferi, ostaje trajno uskladišten pod zemljom.

Svim navedenim projektima, odnosno izgradnjom solarnih elektrana, primjenom EOR-a te pripremama za proizvodnju vodika i energije iz vjetra, INA postaje važan element zelene tranzicije u svrhu ispunjavanja EU ciljeva vezanih uz čistu energiju i smanjenju emisije. INA njima iskoračuje u nove biznise te time nadograđuje postojeće lance vrijednosti, uklapajući se u zelene planove Hrvatske i Europske unije.

* Sadržaj omogućila INA