Telekom Austria vlasnik je hrvatskog Vipneta, ali i jedan od najjačih igrača na regionalnom telekomunikacijskom tržištu.

U ekskluzivnom intervjuu glavni operativni direktor kompanije Hannes Ametsreiter govori o daljnjim poslovnim planovima Vipneta u Hrvatskoj, interesu za nova preuzimanja, cijenama telekomunikacijskih usluga i razvoju komunikacijskih tehnologija.

Protekla godina u hrvatskom TK sektoru bila je vrlo dinamična. Jeste li zadovoljni poslovanjem Telekoma Austrije u Hrvatskoj?
Dinamično nije bilo samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi i na svim tržištima na kojima poslujemo. Ipak, vrlo smo ponosni na Vipnet, smatramo ga jednom od najvažnijih i najuspješnijih kompanija koje posjedujemo i vrlo smo zadovoljni načinom na koji se razvija. To se odnosi ponajprije na iskorak koji smo napravili su segmentu fiksne telefonije i satelitskih komunikacija, koja nam omogućuje da nudimo komunikacijske usluge i proizvode na svim platformama. To je bio temelj naše strategije, a da bismo je proveli u djelo, samo tijekom proteklih 12 mjeseci proveli smo čak pet akvizicija u Hrvatskoj, uz kupnju Bneta koja se odigrala ranije. Ta činjenica pokazuje kako je Telekom Austria spreman investirati u Hrvatsku, a dvoznamenkasti rast koji bilježimo dokaz je da je ta strategija opravdana.

Može li se zaključiti da je strategija viđena u Vipnetu strategija koju će Telekom Austria primijeniti i na drugim europskim tržištima?
Apsolutno. Vjerujemo da je konvergencija usluga jedini put naprijed i da oni telekom operateri koji korisnicima budu nudili i usluge mobilne i fiksne telefonije u konačnici će nuditi bolji proizvod. Vjerujem kako u sljedećih pet godina u regiji više neće biti isključivo mobilnih operatera, već će biti konsolidirani s fiksnim operaterima. Utoliko, poslovni razvoj Vipneta može se smatrati određenim nacrtom za razvoj naših tvrtki i na svim ostalim tržištima. 

Dugo se spekulira kako je Vipnet zainteresiran za preuzimanje H1 telekoma?
Glasine ne mogu komentirati. Mi smo zainteresirani za povećanje broja rezidencijalnih korisnika, no i dosadašnjim akvizicijama postigli smo izvrsne rezultate. Po pitanju konkurencije, EU regulacija funkcionira kvalitetno. Ako bi kompanija s prevladavajućom snagom na tržištu mogla preuzeti Optima Telekom, taj bi proces trebao biti pod snažnom kontrolom AZTN-a kako bi se osigurala usklađenost s pravilima EU. Svako, makar i privremeno, preuzimanje kontrole nad Optima Telekomom odmah mora biti regulirano.

Što je s planovima u Srbiji? Tamo se Telekom Austria spominjao kao jedan od glavnih interesenata za kupnju kabelskog operatera SBB…
Da, razmatrali smo tu akviziciju, ali smo nakon dubinskog snimanja odustali. Kompanija je prodana američkom fondu KKR.

Očekujete li da će se trend konsolidacije regionalnog telekom tržišta nastaviti?
Sigurno hoće, no to nije samo regionalna priča, ona se odvija u cijeloj Europi. Ako u SAD-u imate četiri operatera, u Kini također nekolicinu, a u Europi više od sto, morat će doći do konsolidacije. S druge strane, jak utjecaj na razvoj industrije imat će razvoj jedinstvene europske regulative vezane uz TK usluge.

U javnosti se stječe dojam kako se ta regulativa svodi na ograničavanje cijena usluga.
To je važan dio priče, a vidimo i da te mjere, što se potrošača tiče, postižu rezultate. Prema najnovijem istraživanju Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), specijalizirane UN-ove agencije, ovdje su cijene mobilnog podatkovnog prometa među najnižima u Europi, Hrvatska je na sedmom mjestu zemalja s najpovoljnijim cijenama. No, druga strana priče su investicije. Prije smo imali puno regulacije, a sad bi cilj zajedničke politike EU trebao biti poticanje investicija, naročito u infrastrukturu.

Kako financirati ta ulaganja dok su telekomi suočeni s padom profitnih marži?
To nije lako, zato i kažem da će biti važna uloga regulative. Pametne vlade prepoznat će da su ulaganja u infrastrukturu nužna za razvoj komunikacijskih tehnologija. Digitalizacija je temelj modernog načina života i upravo tu otvarat će se nove prilike za TK kompanije. No, pad marži ne bi trebao biti izgovor za slabije ulaganje u razvoj novih tehnologija. Vipnet je dobar primjer. Unatoč pojačanoj konkurenciji, padu potrošnje i znatnim ulaganjima u nove tehnologije i akvizicije, bilježi stabilne prihode te dvoznamenkast rast u nekim segmentima. A to smo postigli ne unatoč tim investicijama, već zbog njih.

Ipak, sve više telekom kompanija pokušava se proširiti u druge sektore, poput platnog prometa. Razvija li i Telekom Austria takve projekte?
Postoji više ekstenzija osnovnom poslovanju telekom operatora. Jedna od njih su tzv. machine to machine usluge, gdje se telekomunikacijske tehnologije koriste za upravljanje raznim vrstama strojeva koje koristimo u svakodnevenom životu. Riječ je o cijelom novom segmentu poslovanja, svojevrsnom internetu stvari. Prostor za rast tu je fenomenalan. Vjerujem da ćemo već za koju godinu bilježiti i 200- 300 posto rasta penetracije u tom segmentu.

Što je s platnim prometom? 
Mobilno plaćanje zanimljivo je područje. Primjerice, 75 posto svih plaćanja za praking u Zagrebu i danas se obavlja putem mobitela. Potencijal nedvojbeno postoji, no uvjeren sam kako smo tek na početku razvoja tih tehnologija.

Što je s distribucijom energije? 
Zasad nemamo takvih planova. Vjerujem da će telekomunikacije igrati ključnu ulogu u razvoju pametnih elektroenergetskih mreža, no samo kroz uspostavu potrebne infrastrukture, bilo za upravljanje, bilo za naplatu. Tu ćemo zasigurno sudjelovati, no ne vidimo se kao prodavač energije. To jednostavno nije naš biznis.