U svijetu je tijekom pandemije zavladala globalna nestašica poluvodiča koja je znatno utjecala na IT i autoindustriju. Za sobom to povlači i pitanje poslovne otpornosti, odnosno kako se nestašice odražavaju na proizvodnju IC sklopova i gotovih elektroničkih proizvoda, te pitanje kako domaći distributeri osiguravaju normalnu nabavu i podršku (npr. EFTPOS) uređaja za svoje korisnike.

Podsjetimo, u sklopu Hrvatske gospodarske komore osnovana je ove godine Zajednica za mikroelektroniku i poluvodiče (ZaMiP), na čelu sa Srđanom Kovačevićem iz osječkog startupa Orqa, koja će raditi na aktivnijem uključivanju hrvatskog gospodarstva u ovu europsku inicijativu.

Više o nestašici i poslovnoj otpornosti tijekom pandemije rekao nam je Damir Lesničar, osnivač i direktor Etranet Grupe koja je partner na području elektroničkih transakcija i distributer uređaja nekih od najvećih proizvođača poluvodiča.

Posljednjih mjeseci aktualna je vijest o nestašici poluvodiča na svjetskom tržištu, što se prvenstveno odražava na autoindustriju i industriju mobilnih telefona, računala i ostalih proizvoda koji koriste poluvodiče. Kako vaša kompanija, kao distributer uređaja, rješava distribuciju i osigurava normalnu nabavu i podršku (npr. EFTPOS) uređaja za korisnike? Kako osigurati poslovnu otpornost tijekom pandemije?

Etranet Grupa je distributer uređaja tvrtki Ingenico i Nexgo. Ingenico je broj jedan, a Nexgo je 4. svjetski proizvođač ove vrste uređaja. No ove godine smo fokusirani na Nexgo zbog inovativnosti i trenutno najbolje cijene na tržištu te smo također većinu vlastitog razvoja usmjerili ka njihovoj Android tehnologiji, jer kupci traže gotov i zaokružen inovativan proizvod s jakom lokalnom podrškom. Ova kineska tvrtka je vrlo agilna i fokusirana na unaprjeđenje proizvoda, a s njima surađujemo više od pet godina.

Bez obzira na globalnu nestašicu, kao dugogodišnjem i pouzdanom partneru jamče nam određenu količinu i kontinuitet isporuka. Isto tako, zbog održavanja i razvoja poslovanja u segmentu EFTPOS-a sa svoje strane smo uspostavili i zalihe tzv. refurbished, odnosno obnovljenih EFTPOS terminala s kojima možemo premostiti eventualne probleme u nabavi.

Pored poslovne otpornosti sa strane nabave i isporuke uređaja, kao digitalno transformirana tvrtka s razrađenim planovima za kontinuitet poslovanja bili smo u poziciji gotovo u jednom danu prebaciti se na rad od kuće bez zastoja u poslovanju.

Više smo se fokusirali na međusobnu komunikaciju i na održavanje timskog duha tijekom koronakrize, nego na osiguravanje infrastrukture za rad od kuće.

Nadalje, fokus je bio na korisnicima, pogotovo na onima kojima je tijekom lockdowna bio onemogućen rad. Tim korisnicima nismo slali redovne fakture tijekom lockdowna, iz jednostavnog razloga što nisu koristili našu uslugu.

Istovremeno smo iskoristili svojevrsno zatišje tijekom lockdowna da pojačamo napore na razvoju segmenata poslovanja kao što su održavanje i nadogradnja POS uređaja za primanje beskontaktnih plaćanja te razvoja cijelog ekosustava POS aplikacija – od blagajne, preko naprednog loyalty sustava, topupa, ‘ticketinga’ te uvođenja novih vrsta plaćanja.

Kako se nestašice poluvodiča odražavaju na proizvodnju IC sklopova i gotovih elektroničkih proizvoda?

Ovdje je zanimljivo kako nisu sve industrije jednako pogođene, niti su uzroci identični. Primjerice, autoindustrija je u nekom ruku sama sebi ‘priuštila’ trenutne zastoje u proizvodnji automobila uzrokovane nestašicom IC sklopova.

Naime, početkom pandemije su proizvođači automobila, u želji da u neizvjesnoj situaciji smanjene potražnje spriječe gomilanje automobila koje nemaju kome prodati, srezali svoje projekcije i narudžbe, što je izazvalo kaskadni efekt u cijelom njihovom lancu dobavljača i proizvođača samih sklopova.

Istovremeno su druge industrije poput proizvođača prijenosnika i ostale informatičke opreme doživjele eksploziju potražnje, zbog čega su zauzele sve raspoložive proizvodne kapacitete poluvodiča i IC sklopova.

Shodno tome, sada kada se potražnja za automobilima polako oporavlja autoindustrija nema kako doći do potrebnih joj IC sklopova.

Koliko prosječno raste poluvodička industrija i kako tu stoji Hrvatska? Navodi se da će EU financirati iz EU fondova poluvodičku industriju kao stratešku. Je li to prilika i za nas?

Na globalnoj razini, industrija poluvodiča već drugu godinu snažno raste – očekuje se da će u 2021. porasti za otprilike 11% u odnosu na prethodnu godinu.

Rezultat je to ne samo povećanih narudžbi, nego i skoka u cijenama izazvanih gotovo stopostotnim popunjavanjem dostupnih proizvodnih kapaciteta. Baš su ovi prebukirani kapaciteti doveli do ubrzavanja planova u EU i SAD-u za dodatna ulaganja u lokalnu proizvodnu industriju kao stratešku granu, kako bi se u budućnosti izbjegle ovakve nestašice.

Na žalost, velike tvornice poluvodiča i gotovih IC sklopova su vrlo skupa i kompleksna ulaganja kroz nekoliko godina, pa se efekt ovih inicijativa neće vidjeti preko noći. Dodatno, teško je reći koliko je ovo prilika za Hrvatsku.

Ovakve tvornice nisu samo zgrade i strojevi, nego zahtijevaju i dovoljan broj visokoobrazovanih i iskusnih stručnjaka za vođenje proizvodnje, te poticajnu poslovnu klimu – sve stvari za koje je upitno ima li ih Hrvatska u dovoljnoj mjeri da bi bila privlačna za ovakva ulaganja.

Kako generalno poslujete na domaćem terenu, a kakva je situacija na EU tržištu?

Gledamo li klijente po brojnosti, onda ih najviše imamo u Hrvatskoj. Po prihodu najveće nam je tržište EU, odnosno konkretnije države Beneluxa, gdje radimo usluge fakturiranja i fiskalizacije za Uber (čije je sjedište u Nizozemskoj) te prodajemo POS terminale s našom platnom aplikacijom tzv. ISO tvrtkama (Independent Sales Organization).

Ukratko, ISO su tvrtke koje nude EFTPOS terminale, odnosno cjelokupno rješenje sa svom pripadajućom infrastrukturom te su najčešće integrirane s više banaka, odnosno prihvatitelja kartičnog plaćanja (acquirera). Etranet Grupa certificirana je kod čak 5 ‘acquirera’ na tom tržištu.

Na domaćem terenu i u regiji prodaja POS rješenja trenutno nije velika kao u EU, no tijekom 2021. godine očekujemo znatan rast, obzirom da smo razvili vlastito platno rješenje na najnovijoj generaciji Android 9.0 platnih terminala, s pripadajućim sustavima (TMS – terminal management sustava, KMS – Key Management sustav), te smo distributer iznimno kvalitetnih Nexgo uređaja (4. proizvođač u svijetu).

U Hrvatskoj i Sloveniji smo snažno prisutni s našim Billy rješenjem za fiskalne blagajne i surađujemo s Hrvatskim Telekomom, pa sveukupno držimo znatan dio tog tržišta.

Također, tradicionalno od samih početaka tvrtke bavimo se održavanjem POS uređaja na lokaciji trgovaca, gdje imamo nekoliko većih ugovora, što nam je također jedan od najvećih izvora prihoda.

Koliko je ured, planirate li širiti poslovanje? Je li se u pandemiji povećavao ili smanjio broj zaposlenika?

Trenutno imamo, putem povezanih društava, urede u Ljubljani i Pragu. No, imamo poslovne partnere u gotovo svim zemljama regije. Primjerice nedavno je krenula online fiskalizacija u Crnoj Gori u kojoj smo izašli na tržište s vlastitim Billy brendom, ali putem lokalnog partnera, tvrtke Montora.

Planiramo daljnje širenje u regiji, ali i u nekim EU zemljama, s obzirom na to da smo dogovorili nova partnerstva (npr. Austrija, Rumunjska, Slovačka itd.). Vlastite urede za sada u ovoj godini ne planiramo otvarati.

Prošle godine smo povećavali broj zaposlenika te ulagali u razvoj i nove projekte, no zbog pandemije su nam se neki planirani projekti odgodili na drugu polovicu 2021., tako da smo u prvom dijelu ove godine ukinuli par radnih mjesta.

No, kada se pogleda cjelokupna slika, po broju zaposlenika smo unatoč pandemiji narasli na gotovo 60 zaposlenih.

Kako ste generalno dočekali koronakrizu? U kojem segmentu bilježite pad, a u kojem rast prihoda?

Imali smo mali pad prihoda 2020. godine od približno 12 posto, te nešto veći pad EBITDA u odnosu na pretprošlu godinu. No kako nam je 2019. bila najbolja dosad, sveukupno u prošloj godini nismo loše poslovali.

Pad prihoda je, jasno, bio uzrokovan time što su neki od naših klijenata bili jako pogođeni krizom, primjerice prijevoznici za koje razvijamo platformu za digitalizaciju i prodaju karata. S druge strane, naši klijenti na području EFTPOS terminala su čak i povećali narudžbe zbog pojačanog prijelaza na beskontaktno plaćanje potaknutog javnozdravstvenom krizom.

Krizu u biti trenutno najviše osjetimo u prvoj polovici 2021., no očekujemo znatan rast i oporavak u drugoj polovici, kada planiramo dovršiti nekoliko implementacija kod prijevoznika, te nekoliko novih loyalty klijenata.

Što se tiče EFTPOS terminala, tu nam je obično druga polovica godine bolja od prve, tako da se sve u svemu nadamo ponoviti poslovne uspjehe i ove godine.

U što planirate ulagati u ovoj godini, koje ste ciljeve i planove postavili?

Fokus su nam spomenuta nova rješenja za digitalizaciju prijevozničkih kompanija, unaprjeđujemo naša platna rješenja te proširujemo funkcionalnosti loyaltyja, koji je već postao puno više s obzirom na to da taj sustav u stvari upravlja raznim akcijama i cijenama na prodajnim mjestima klijenata, uz snažnu analitiku i podršku odlučivanju.

Ukratko rečeno, razvijamo i unaprjeđujemo cijeli ekosustav aplikacija na POS mjestima, koji će biti objedinjen u jednoj moćnoj platformi. Trenutno je zovemo radnim imenom Billy3, a razvijamo je pomoću sredstava koje smo dobili putem EU fondova (sufinanciranje).

Također, kao podizvođač sudjelujemo u još jednom EU financiranom projektu gdje razvijamo billing sustav i mobilnu aplikaciju za punionice električnih vozila.

Kako Hrvatska uopće stoji po pitanju bezgotovinskog plaćanja? Ne samo što se tiče ljudi koji više ili manje koriste gotovinu ili karticu, već i pune u različitim objektima gdje bezgotovinsko plaćanje dostupno? Idemo li ovdje ukorak sa svijetom i Europom?

Javnozdravstvena kriza je povećala udio bezgotovinskog prometa kod većih i srednjih trgovaca, a prošle godine napravljene su i prve transakcije kriptovalutama na prodajnim mjestima.

Primjerice, naš klijent je prodao prvi automobil plaćen Bitcoinom. Svakako se povećao broj instalacija, odnosno nadogradnji EFTPOS uređaja s mogućnošću beskontaktnog plaćanja. Nažalost, prihvat bezgotovinskog plaćanja kod malih trgovaca nije na razini EU zemalja.

Koji su trendovi u ovom segmentu?

U svijetu mali trgovci i pružatelji usluga znatno više koriste bezgotovinska plaćanja nego u RH. To možemo vidjeti već u susjednoj Sloveniji, u kojoj mi već surađujemo s nekoliko takvih pružatelja.

Kod nas još uglavnom ne postoje pružatelji usluga koji su fokusirani na potrebe tog segmenta. Bankama su uglavnom mali biznisi neisplativi zbog relativno visokih troškova u odnosu na prihode koje ostvaruju kod njih (npr. moraju s njima proći tzv. KYC procedure kao sa svakim drugim trgovcem). U svijetu se time bave tzv. payment facilitatori, no kod nas ih baš i nema.