Vjerovnici koji predstavljaju 80,2% ukupnih tražbina, odnosno imaju 27,08 milijardi kuna, izglasali su prijedlog Agrokorove nagodbe.

>>FOTO: Nagodba za Agrokor je prihvaćena

Uz daljnje uvjete kao što su npr. potvrda i pravomoćnost sudskog rješenja, kao i provedba implementacije nagodbe planirana od listopada nadalje time se u kratkim rokovima omogućuje kraj financijskog restrukturiranja s ruskim bankama kao pojedinačno dominantnim vlasnicima.

Do kraja te faze trajat će i izvanredna uprava, otprilike sljedećih šest mjeseci, a rezultat glasovanja o nagodbi proglasila je sutkinja Nevenka Siladi Rstić.

Najavila je i brzu odluku vezano za potvrdu rješenja, i podsjetimo, time ono ujedno postaje i ovršno. Stoga se u prvim ocjenama navode očekivanja da će TS ići na prilično formalni akt, bez velikog obrazloženja, jer se time manje i izlaže žalbama. Kako je zakonski minimalni prag od 66,6% za prolaz nagodbe podrazumijevao glasove vjerovnika koji imaju 22,5 milijardi kuna tražbina, trenutačno najveći proces restrukturiranja u Europi, unatoč kritičarima i nezadovoljnima, što se vjerovnika tiče pokazao je premoćnu podršku nagodbi.

No, tu je zadrška, odnosno ‘ali’ vezan uz činjenicu da se osim stečaja vjerovnicima nije ni nudio alternativni model. Kako bilo, okarakterizirano kao povijesno ročište u hrvatskom sudstvu i po financijskom iznosu tražbina i po broju dužnika i vjerovnika tako je ono ispunilo očekivanja brojnih dionika. Pozivu se odazvalo oko 95% vjerovnika s 23,6 milijardi kuna, dakle tek oko 1,7 mlrd. kn je manjkalo do svih predstavnika na koje se odnosi ukupni iznos nespornih 25,3 mlrd. kn.

U prvom dijelu glasovanja u kojem su se vjerovnici nespornih tražbina izjašnjavali o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina, odobrili su ta prava za oko 8 mlrd. kuna osporenih tražbina. Svi prisutni osporeni dobili su pravo glasa, ali u vrijeme pisanja teksta još nije bilo objavljeno s kojom većinom su vjerovnici donijeli tu odluku.

Prema sutkinji, kako su ukupne neosporene tražbine bile 25,3 milijardi kuna te kako su pravo glasa dobili vjerovnici osporenih tražbina s oko 8 milijardi kn, ukupni iznos vjerovnika s pravom glasa iznosio je 33,7 mlrd. kn, od čega je prisutnih na ročištu bilo 31,8 mlrd. kn, ili 2978 vjerovnika. Kako 2/3 prisutnih vjerovnika s pravom glasa mora podržati nagodbu da bi uspjela što je model po kojem i izglasana jer kvoruma po skupinama nije bilo, potrebno je bilo da za nju glasuju vjerovnici koji u rukama ukupno drže 22,5 milijardi kuna. Konačni ‘skor’ od gotovo 5 milijardi iznad praga poznavatelji pripisiju podršci koja je došla iz kruga obvezničara kao osporenih vjerovnika od strane Adrisa. Naime, kako se doznaje iz izvora bliskih Adrisovim odvjetnicima, udio osporenih od strane Rovinjana je oko 18%, što znači da bez njihovih glasova ne bi bilo 2/3, pa je navodno dobivanje prava glasa obvezničara bilo odlučujuće za nagodbu. Zanimljiva su i tumačenja pravnika vezana i za aspekt parničnog statusa osporenih obvezničara jer prema našim izvorima on je izgleda vrlo dvojben. Na višem sudu nalaze se njihove dvije žalbe, status ovisi o tome hoće li VTS dozvoliti da se parniče, i kako tumači dio pravnika sugovornika, posrijedi je iskušenje za viši sud. Prema tim tumačenjima, osporeni vjerovnici od strane Adrisa (navodno nemaju ovršnu ispravu), a upućeni na podizanje parnične tužbe pokrenuli su sudske postupke prije nego li je sud označio pravomoćnost rješenja o utvrđenim tražbinama, pa ih je TS odbacio kao preuranjene, na što su se oni žalili. Ako VTS, kaže jedan pravnik, njihovu žalbu odbije, ostat će trajno odbačeni, odnosno trajno osporeni i nepriznati, što je “vrlo škakljiv rezultat procedure u tajmingu pogrešnog utuživanja, jer su jedino tužbom mogli otkloniti neosnovano osporavanje”. Navodno se time otvara i pitanje može li vjerovnik pristupiti daljnjem namirenju ako je trajno osporen. 
Sutkinja je, zanimljivo, vezano za glasanje o pravu glasa osporenih pristupala tumačenju da termin “nazočni vjerovnici” iz lexa (čl. 43. st. 13.) tumači potrebnom natpolovičnom većinom, jer je to sukladno skupštinama vjerovnika, čime se kako se čini izbjeglo da sud zadire u davanje prava glasa vjerovnicima tražbina za koje ne postoji ovršna isprava. Nakon što Trgovački sud potvrdi zakonitost rezultata glasovanja, slijedi još jedan krug podnesaka i prigovora Visokom trgovačkom sudu.

“Posve je izvjesno da će tu biti ozbiljnih podnesaka vezanih uz (ne)zakonitost pojedinih odredaba same negodbe”, kaže jedan od vjerovnika. U prvom redu, kaže, na meti bi moglo biti pitanje nejednaka tretmana vjerovnika, što je vidljivo iz tablica o namirenjima, a od krupnijih spornih elemenata navodi i nezaobilazno pitanje prava obvezničara.

Kako neslužbeno doznajemo, danas bi se trebalo sastati i vodstvo Udruge manjinskih dioničara kako bi razmotrili daljnje aktivnosti. Uoči tog sastanka računa se da će Udruga sudskim podneskom ponovno negodovati zbog tretmana jamstava, odnosno ugovornih ograničenja jamstava operativnih kompanija u kreditnim i obvezničkim aranžmanima krovne kompanije koncerna. Usto, navodno kane ponovno protestirati zbog činjenice da su njihova prava slijedom vlasništva dionica potpuno poništena, dok manjinskim dioničarima svih Agrokorovih kompanija izvan Hrvatske, kako kažu, “ni dlaka s glave nije pala”.

Nakon rezultata glasanja pogled na nagodbu očito ostaje duboko polariziran, a kako kaže jedan vjerovnik koji je “pridonio dvotrećinskoj podršci, ali bez osjećaja zadovoljstva”, mnogo bolji kut u sagledavanju nagodbe dobit ćemo kad se s tog procesa maknu politički reflektori.